Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Internet i strategijski menadzment
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Organizacije širom sveta prinuđene su da svakodnevno stiču nova znanja kako bi svoj posao obavljale kvalitetno i uspešno. Pored mnogih drugih znanja iz raznih oblasti potrebna su im i tehnička znanja iz oblasti novih informacionih tehnologija. Ova oblast izuzetno je široka i obuhvata niz segmenata među kojima se Internet izdvaja kao jedan od najznačajnijih.

Nije na odmet raščistiti razliku između tri naizgled slična pojma: internet,
Internet i Ethernet.
internet - mrežnom opremom povezani računari ili mreže, naziva se i
InternetWORK.
Internet - između računara u internetu vrši se razmena podataka i pružaju usluge
(servisi).
Ethernet - fizički prenos podataka (bit-ova) između računara po standardu koji nosi ovo ime (ima i drugih načina).

Preduzeća savremenog doba imaju potrebu za korišćenjem Interneta. Pruža im se mogućnost informisanja, komuniciranja i prezentacije sebe samih. Menadžeri su u obavezi da budu u toku dešavanja da bi mogli pravilno smišljati strategije poslovanja koje bitno utiču na opstanak i razvoj preduzeća.Tada se pre svega misli na strateške menadžere koji su odgovorni za sva poslovanja unutar preduzeća i snose rizik neuspeha istih.

Pre svega razjasnimo šta je to strategijski menadžment?
Može se definisati kao takav proces usmeravanja aktivnosti preduzeća kojim se na bazi anticipacije, šansi i opasnosti, na jednoj i jakih i slabih strana preduzeća na drugoj strani, identifikuju krizni faktori poslovnog uspeha, te shodno prethodno utvrđenoj strategijskoj viziji,opredeljuje misija, razvojni ciljevi kao i pravci, metodi i instrumenti njihove optimalne realizacije u dinamičnoj poslovnoj sredini.

Strategijsko razmišljanje(tri važna pitanja):
-Gde smo sada?
-Gde želimo da idemo?
-Kako tamo doći?

-Internet-

Rast domaćeg Internet tržišta je koncentrisan na prve i poslednje dve godine protekle decenije.Mnogo toga je urađeno tokom 2005,kada su linkovi prema svetu udvostručeni, u Beogradu je prodato 10.000 ADSL portova, kablovski pristup Internetu se brzo razvijao,a ove godine je počela i instalacija broadband priključaka u Novom Sadu.Poslednje godine su donele dobre trendove, a iz našeg tradicionalnog izbora TOP50 domaćih Web strana vidi se da je broadband motivisao firme da ojačaju svoje servise na Web-u.

Preteča Interneta je ARPANET (Advanced Research Projects Agency NETwork) - projekat mreže Ministarstva odbrane USA-a iz 60-tih godina za vojne potrebe. Potom mreža povezanih računara postaje igračka znanstvenika. 1991.godine uveden je Gopher servis razvijen u laboratorijama University of Minnesota (USA) koji je uveliko olakšao upotrebu Interneta. Prema zamislima Tim Berners-Lee 1993.godine osmišljena je prva oznaka današnjeg WWW u The European Laboratory for Particle Physics in Switzerland (CERN) i prvi grafički orijentisan preglednik - MOSAIC. Potom predstavljanjem NETSCAPE-a 1994.godine i INTERNET EXPLORERA-a 1995.godine te nove brze mrežne arhitekture nastaju temelji Interneta kakvog danas poznajemo. Internet danas predstavlja milione računara širom sveta povezanih u jednu jedinstvenu mrežu. Internet nije vlasništvo ni jedne kompanije pojedinačno već predstavlja jednu otvorenu informatičku mrežu, svakim danom sve veću. Ideja Interneta proistekla je iz dizajna lokalnih računarskih mreža u preduzećima koja su omogućavala deljenje računarskih resursa i razmenu datoteka i pošte unutar preduzeća. Ovo načelo je jednostavno prošireno na čitav svet.

Brzina Interneta povećava se iz dana u dan. Sa nekadašnjih desetak Kb/s danas se u razvijenim zemljama sveta komunikacija odvija u redu veličine 10Mb/s i više. Ogromni napori se ulaži u dalji razvoj mrežne infrastrukture, osobito i u smeru sigurnosti I povećanja brzine komunikacije, jer se shvatila ogromna moć Interneta na sveukupni razvoj društva. Lokalne mreže (LAN-ovi) ustanova danas se već dizajniraju s internom brzinom od 10Gb/s između ključnih mrežnih uređaja koji čine okosnicu (kičmu) lokalne mreže - BACKBONE.

Ethernet je odgovor na zahtev za brzim LAN-ovima. Ethernet prihvata s istim protokolom brzine od 3Mbps iz 1973 godine i 10Gbps danas. U osnovi to je pristup više korisnika na zajednički medij po CSNA/CD načelima. Ethernet specifikacije podržavaju različite medije, različite propusnosti (Bandwith -BW) i različite varijante sklopova u odnosu na prvi i drugi sloj OSI modela. Ethernet standard objavio je 1980 godine zajednicu DIX (Digital, Intel, Xerox) i realizovan je kao otvoreni standard (open), odnosno standard koji ne traži zahtev za licencna prava. Godine 1985. IEEE publicira standard za lokalne mreže pod nazivom 802.3, što je u osnovi Ethernet standard uz minorne razlike. Iako je originalni standard izmenjen nekoliko puta zbog pristupa bržim medijima očuvana je kompatibilnost između svih objavljenih varijanti. Uspeh Ethernet-a omogućilo je sledeće:
Jednostavnost i lako rukovanje
Sposobnost uvođenja novih tehnologija
Pouzdanost u radu
Mala cena instalacije sastava
Mala cena nadogradnje sastava

Definicija Interneta

Obilje je različitih definicija Interneta; 'mreže svih mreža', 'globalna svetska mreža' i slično. Internet je globalna mreža računara svih vrsta koja objedinjuje mnoštvo različitih računarskih mreža širom sveta koje koriste iste tehničke standarde kako bi se ostvarila međusobna komunikacija. Ako se kućni računar ili lokalna mreža, poveže s modemom preko telefonske linije (ili optičkim kablom) prema pružaocu Internet usluga (provider-a), te preko njega na tu 'svetsku mrežu', postaje deo Interneta.
Referentni URL