25-05-2010, 10:32 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.
Cilj ovog rada je da vam približi sam pojam finansijskog tržišta, njegove vrste, poslove koji se obavljaju na tržištu, tržišne segmente finasiskog tržišta, kao i značaj finansijskih tržišta.
Vidjeće te da je finansijsko tržište organizovan prostor s elementima potrebnim za njegovo funkcionisanje (vrijeme, pravila i uzanse kupoprodaje) na kome se susreću ponuda i tražnja finansijskih sredstava, kao što su efektivni domaći i strani novac, hartije od vrijednosti, potraživanja, dispozicije itd.
Finansijsko tržište se može podijeliti na novčano tržište, deviziono ili internacionalno tržište i tržište kapitala.
Poslovi na finansijskom tržištu mogu biti promptni (kada se realizacija vrši odmah ili najkasnije u roku od dva dana), terminski (sa utvrđenim rokom), poslovi sa žiralnim novcem i hartijama od vrijednosti.
Finansijsko tržište se može dekomponovati na novčano tržište i tržište kapitala. Novčno tržište se dijeli na: kreditno trište, eskontno tržište, lombardno tržište, tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti i tržište žiralnog novca. A tržište kapitala na: investiciono tržište, hipotekarno tržište i tržište dugoročnih hartija od vrijednosti.
FINANSIJSKA TRŽIŠTA - POJAM I VRSTE
Pod tržištem se podrazumijeva mjesto na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za robama, uslugama i novčanim sredstvima. Danas postoje produktno od robno tržište, tržište usluga i finansijsko tržište. Finasijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko-novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. Zadovoljava tražnju privrednih subjekata za novčanim sredstvima i omogućava vlasnicima novčanih sredstava da ostvare prihod na svoju imovinu. Finansijsko tržište se može definisati i kao skup svih finansijskih transakcija u oblasti nacionalne ekonomije kojima dolazi do uspostavljanja i realizacije društveno proizvodnih odnosa iz kupoprodajnih finansijskih dokumenata. Značaj koji finansijsko tržište ima za nacionalnu ekonomiju ogleda se od omogućavanja nesmetanog odvijanja procesa proizvodnje i prometa, optimizacije nivoa novčane mase, likvidnosti nacionalne ekonomije, alokacije novca, ostvarenja profitabilnosti pa sve do ostvarenja proširene reprodukcije u oblasti proizvodnje i prometa i sigurnosti za plasirani kapital.
Cijena finansijskih sredstava formira se pod odlučujućim uticajem ponude i tražnje, a izražava se u vidu kamatne stope, koja je opet različita za svaki od segmenata finansijskog tržišta. Globalno gledajući ona je uvijek manja kod kratkoročno odobrenih novčanih sredstava sa rokom dospijeća do jedne godine kao i onda kada se radi o uspješnim i bonitetnim debitorima. Kod dugoročnih aranžmana kamatna stopa je veća čime se kompenzira niža likvidnost kao i veći rizik, a isto je i kad se radi o manje kreditno sposobnim korisnicima.
Finansijska tržišta se mogu sagledavati sa šireg i užeg aspekta. U širem smislu finansijska tržišta postoje svuda gdje se obavljaju finansijske transakcije. U užem smislu, finansijska tržišta su mjesta na kojima se trguje finansijskim instrumentima.
Finansijska tržišta su mjesta ili prostor gdje privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za svoje poslovanje. Polazeći od predmeta trgovanja, finansijska tržišta su specifična tržišta u odnosu na druge vrste tržišta. Na njima se trguje specifičnom robom: novcem, kapitalom, hartijama od vrijednosti i devizama. Trgovina se vrši na specifičan način i u specifičnim uslovima.
Cilj ovog rada je da vam približi sam pojam finansijskog tržišta, njegove vrste, poslove koji se obavljaju na tržištu, tržišne segmente finasiskog tržišta, kao i značaj finansijskih tržišta.
Vidjeće te da je finansijsko tržište organizovan prostor s elementima potrebnim za njegovo funkcionisanje (vrijeme, pravila i uzanse kupoprodaje) na kome se susreću ponuda i tražnja finansijskih sredstava, kao što su efektivni domaći i strani novac, hartije od vrijednosti, potraživanja, dispozicije itd.
Finansijsko tržište se može podijeliti na novčano tržište, deviziono ili internacionalno tržište i tržište kapitala.
Poslovi na finansijskom tržištu mogu biti promptni (kada se realizacija vrši odmah ili najkasnije u roku od dva dana), terminski (sa utvrđenim rokom), poslovi sa žiralnim novcem i hartijama od vrijednosti.
Finansijsko tržište se može dekomponovati na novčano tržište i tržište kapitala. Novčno tržište se dijeli na: kreditno trište, eskontno tržište, lombardno tržište, tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti i tržište žiralnog novca. A tržište kapitala na: investiciono tržište, hipotekarno tržište i tržište dugoročnih hartija od vrijednosti.
FINANSIJSKA TRŽIŠTA - POJAM I VRSTE
Pod tržištem se podrazumijeva mjesto na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za robama, uslugama i novčanim sredstvima. Danas postoje produktno od robno tržište, tržište usluga i finansijsko tržište. Finasijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko-novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. Zadovoljava tražnju privrednih subjekata za novčanim sredstvima i omogućava vlasnicima novčanih sredstava da ostvare prihod na svoju imovinu. Finansijsko tržište se može definisati i kao skup svih finansijskih transakcija u oblasti nacionalne ekonomije kojima dolazi do uspostavljanja i realizacije društveno proizvodnih odnosa iz kupoprodajnih finansijskih dokumenata. Značaj koji finansijsko tržište ima za nacionalnu ekonomiju ogleda se od omogućavanja nesmetanog odvijanja procesa proizvodnje i prometa, optimizacije nivoa novčane mase, likvidnosti nacionalne ekonomije, alokacije novca, ostvarenja profitabilnosti pa sve do ostvarenja proširene reprodukcije u oblasti proizvodnje i prometa i sigurnosti za plasirani kapital.
Cijena finansijskih sredstava formira se pod odlučujućim uticajem ponude i tražnje, a izražava se u vidu kamatne stope, koja je opet različita za svaki od segmenata finansijskog tržišta. Globalno gledajući ona je uvijek manja kod kratkoročno odobrenih novčanih sredstava sa rokom dospijeća do jedne godine kao i onda kada se radi o uspješnim i bonitetnim debitorima. Kod dugoročnih aranžmana kamatna stopa je veća čime se kompenzira niža likvidnost kao i veći rizik, a isto je i kad se radi o manje kreditno sposobnim korisnicima.
Finansijska tržišta se mogu sagledavati sa šireg i užeg aspekta. U širem smislu finansijska tržišta postoje svuda gdje se obavljaju finansijske transakcije. U užem smislu, finansijska tržišta su mjesta na kojima se trguje finansijskim instrumentima.
Finansijska tržišta su mjesta ili prostor gdje privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za svoje poslovanje. Polazeći od predmeta trgovanja, finansijska tržišta su specifična tržišta u odnosu na druge vrste tržišta. Na njima se trguje specifičnom robom: novcem, kapitalom, hartijama od vrijednosti i devizama. Trgovina se vrši na specifičan način i u specifičnim uslovima.