Tržište tankerskog brodskog prostora

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Tržište tankerskog brodskog prostora
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz berzanskog poslovanja.

Tržište tankerskoga brodskog prostora, kao poseban tip tržišta brodskog prostora, razvilo se u novije vrijeme, odnosno može se reći da je jasne tipološke oznake dobilo tek u godinama poslije drugoga svjetskog rata. Tankerska morna¬rica najbrže se povećavala od 1950. do 1978. godine (po prosječnoj godišnjoj stopi 8,6 %). Tankeri su u ukupnoj tonaži (BRT) teretne trgovačke mornarice svijeta 1950. godine zauzimali 20 %, a 1978. godine oko 48 %. Upravo se u tom razdoblju tržište tankerskoga brodskog prostora jasno odvaja od ostalih tipova tržišta brodskog prostora i definira svoje tipološke posebnosti.
Tipološke posebnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora određuju se po istim kriterijima kao i posebnosti tržišta slobodnoga i linijskoga brodskog prosto¬ra. Dakle, i ovaj tip tržišta određuje se ponajprije prema prostornom obuhvatu i stupnju konkurentnosti tržišta.
Prostorni obuhvat tržišta tankerskoga brodskog prostora najmanji je u odno¬su prema prostornom obuhvatu ostalih dvaju tipova tržišta brodskog prostora. U određivanju tipologije tržišta brodskog prostora nesumnjivo djeluje i treći krite¬rij, koji se obično uzima u obzir pri određivanju tipologije robnog tržišta, a to su razlike u vrsti robe, odnosno u ovom slučaju razlike u vrsti tereta. U slobodnom i linijskom brodarstvu uvijek se govori o prijevozu suhih tereta (sipkih ili general¬nih), a u tankerskom brodarstvu promatra se isključivo pomorski prijevoz teku¬ćih tereta. Glavni je teret (glavni predmet prijevoza) u tankerskom brodarstvu nafta te neposredni i posredni (petrokemija) naftni proizvodi. Samo je nekoliko plovidbenih pravaca kojima se prevozi najveća količina sirove nafte. To su pravci sa Srednjeg istoka (Perzijski zaljev) prema Zapadnoj Europi, Japanu i jugoistoč¬noj Aziji, iz Karipskog mora prema SAD i Zapadnoj Europi, iz Sjeverne Afrike prema Zapadnoj Europi i SAD, iz zapadne Afrike prema Zapadnoj Europi i SAD te iz bivšeg SSSR-a i Istočne Europe prema Zapadnoj Europi. U novije vrijeme, nakon otkrića novih nalazišta nafte, važan postaje i pravac iz Sjevernog mora prema Velikoj Britaniji i Zapadnoj Europi. Naravno, u pomorskom prometu nafte (napose u prometu naftnih derivata) postoje i mnogi drugi pravci, ali oni nisu suviše važni u pogledu definiranja prostornog obuhvata na tom tržištu brodskog prostora.

Tržišna struktura, odnosno stupanj konkurentnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora vjerojatno je najvažniji kriterij određivanja tipološke posebno¬sti tog tržišta. Naime, tržište tankerskoga brodskog prostora dobivalo je tipološ¬ke oznake u skladu s promjenama strukture tog tržišta u odnosu prema strukturi tržišta tramperskoga brodskog prostora. Kao i linijski tip, tako se i tankerski tip tržišta razvio iz općeg tržišta brodskog prostora, odnosno iz tržišta trampersko¬ga brodskog prostora, koje je ostalo osnovno tržište brodskog prostora nakon izdvajanja linijskog tipa tržišta. Pomorski prijevoz nafte i naftnih derivata bio je, prema tome, u pogledu formiranja vozarine kao cijene tankerske pomorsko-prijevozne usluge u početku vezan za zakonitosti tržišta tramperskog brodarstva. To znači da je i stupanj konkurentnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora odgovarao ostalom dijelu tržišta slobodnog brodarstva na kojemu se tražio i nudio brodski prostor za prijevoz suhih tereta. U vremenu kad su nafta i naftni proizvodi postali najvažniji teret suvremenoga morskog brodarstva izdvojio se tankerski tip tržišta sa svim karakteristikama koje su ga dijelile od ostalih tipova tržišta brodskog prostora.
Zbog naglog povećanja potražnje nafte i s time u vezi naglog povećanja potražnje tankerskoga brodskog prostora počeli su se mijenjati i odnosi na tržištu pomorskog prijevoza suhih i tekućih tereta. U pomorskom prijevozu suhih tereta već postoji izražena posebnost tramperskoga i linijskoga tržišta brodskog prosto¬ra, a razvojni trenutak zahtijeva i posebno, razvojnim uvjetima prilagođeno definiranje tržišta za prijevoz nafte i naftnih derivata.
U definiranju posebnosti linijskog tipa tržišta brodskog prostora istaknuta je početna razvojna potreba boljeg organiziranja ponude (brodara), a u definiranju posebnosti tankerskog tipa tržišta treba u tim početnim razvojnim trenucima istaknuti organiziranje potražnje (krcatelja, korisnika pomorskoprijevozne uslu¬ge). Poslije drugoga svjetskog rata nafta postaje osnovni izvor energije za dalji industrijski razvoj, koji u tom vremenu postiže vrhunac, pa proizvodnja i prerada nafte dobivaju istaknuto mjesto u općem privrednom razvoju. Prema zakonito¬stima tržišne privrede, takvo mjesto i takav položaj proizvođača i prerađivača nafte osigurava se povezivanjem kapitala koji je uložen u tom dijelu privrednog razvoja. Koncentracija i povezivanje kapitala u proizvodnji i preradi nafte odvi¬jaju se u svim smjerovima: nacionalnom i međunarodnom, ekonomskom i politič¬kom te horizontalnom i vertikalnom. U pogledu stupnja konkurentnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora posebno je zanimljiva međunarodna, ekonomska i vertikalna koncentracija kapitala u proizvodnji (nalazišta) i preradi (rafinerije) nafte.
Međunarodna, ekonomska i vertikalna koncentracija kapitala u naftnoj in¬dustriji najprije se odvija u smjeru povezivanja proizvođača i prerađivača nafte. U jasno izraženom međunarodnom vertikalnom povezivanju ekonomskih intere¬sa kapitala uloženoga u razvoj naftne industrije pojavljivali su se, naravno, i određeni posebni nacionalni interesi, koji su se na međunarodnom planu mogli ostvariti samo u granicama što su ih dopuštale, ili su ih morale dopustiti, najjače snage u međunarodnoj ekonomiji i politici. U takvom, ekonomski opravdanom međunarodnom povezivanju interesa u proizvodnji i preradi nafte nije bio dovolj¬no (ili skladno) definiran prostor prijevoza nafte između zemalja proizvođača i zemalja prerađivača. U tom prostoru međunarodni pomorski prijevoz nafte bio je vrlo važan, ako ne i najvažniji, pa je bilo nužno određeno povezivanje međuna¬rodne proizvodnje i prerade nafte s međunarodnim pomorskim prijevozom tog tereta. Sva kretanja u svjetskoj proizvodnji, preradi i prijevozu nafte uvjetovala su jaku međunarodnu spregu između korisnika pomorskoprijevoznih usluga i brodara koji su djelovali na tankerskom tipu pomorskog tržišta (engl. internati-onal petrol industrial shipping),
U novije se vrijeme vertikalna koncentracija kapitala i povezivanje proizvod¬nje finalnih proizvoda s pomorskim prijevozom opaža na svim tipovima tržišta brodskog prostora. U vezi s time govori se o trećoj fazi u razvoju morskog brodarstva, u kojoj se ta samostalna i izrazito autonomna prijevozna djelatnost vezuje za jake trustove i holding-kompanije u sferi materijalne proizvodnje.

SADRŽAJ:
TRŽIŠTE TANKERSKOGA BRODSKOG PROSTORA 2
TANKERSKO TRŽŠITE U 2007-OJ GODINI 8
TRŽIŠNA ANALIZA 9
VLCC (VERY LARGE CRUDE CARRIER) 9
Suezmax 12
Aframax 14
OČEKIVANJA 16
TRŽIŠTE POLOVNIH TANKERA ZA SIROVU NAFTU 20
TRŽIŠTE POLOVNIH VLCC-A 21
TRŽIŠTE POLOVNIH SUEZMAX-OVA 22
TRŽIŠTE POLOVNIH AFRAMAX I PANAMAX TANKERA 23
TRŽIŠTE PRODUKT TANKERA U 2007 26
Razvoj cijena vozarina produkt tankerima 27
Handysize brodovi: 30000 do 40000dwt 27
Medium range: 40000 do 50000 dwt 27
Long range brodovi: 54000-90000 dwt 28
ISPORUKA NOVIH BRODOVA U 2008 29
POTRAŽNJA ZA PRODUKT TANKERIMA 30
ZAKLJUČAK 31
TRŽIŠTE POLOVNIH PRODUKT TANKERA 32
LITERATURA 33


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
06-07-2010 09:29 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Pojmovno određenje i vrste tržišta kapitala- tržište novca i kapitala, istočno Saraje Dzemala 0 2,283 02-03-2011 07:23 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Hipotekarno tržište Dzemala 0 2,414 09-10-2010 11:13 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Finansijska tržišta - tržište opcija Vesnica 0 1,778 06-07-2010 09:19 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Tržište kapitala i berze Vesnica 0 1,691 05-07-2010 10:04 PM
zadnja poruka: Vesnica
  DEVIZNO TRŽIŠTE Autor1 0 1,722 18-04-2010 12:33 AM
zadnja poruka: Autor1

Skoči na forum: