Strah od ispita - hr

Kod nekih se osoba u ispitnim situacijama i situacijama procjene može javljati ispitna anksioznost, koja može biti jedan od mogućih razloga njihova neuspjeha. Ispitna anksioznost je normalna ljudska reakcija. Ona povećava našu budnost i spremnost, ali ako je prekomjerna, može ometati naša postignuća i izvršavanje zadataka. Anksioznost zapravo ne treba potpuno odstraniti, već je dovesti na tu razinu da ne ometa u učenju i obavljanju zadataka, što je vrlo teško postići, pogotovo kod djece, tj. učenika.

Ispitna je anksioznost za neke učenike i studente toliko ometajuća da moraju potražiti stručnu pomoć. Stoga su psiholozi, savjetnici i edukatori postali jako zainteresirani za razumijevanje intenziteta emocionalnih reakcija koje mnogi studenti osjećaju tijekom ispita te je taj interes potakao razvoj djelotvornih terapijskih metoda za ublažavanje ispitne anksioznosti. Spielberger je načinio razliku između stresa koji je povezan s ispitnim situacijama (stresor), subjektivne interpretacije ispita kao manje ili više prijetećeg, što procjenjuje svaka osoba za sebe, (prijetnja) i emocionalnih stanja koja su izazvana ispitnom situacijom. Iz toga proizlazi da je slijed izazivanja anksiozne reakcije sljedeći: stresor – prijetnja – anksioznost kao stanje.

1 UVOD 3
2 Strah od ispita 4
2.1 Definiranje i učinci ispitne anksioznosti 4
2.2 Simptomi ispitne anksioznosti 6
2.3 Mjere ublažavanja straha od ispita i uloga pedagoga 7
3 ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11