Privredni razvoj zemlje

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Privredni razvoj zemlje
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Osnovni smisao i svrha proizvodnje i jeste u tome da se materija – predmeti iz pirode, putem odgovarajućih sredstava za rad i neposrednim radom, odvoji od prirode, preradi i prilagodi potrebama čovjeka.
Važnost zemlje se kroz evoluciju ekonomskog razvoja mijenjala, ali je ona uvijek ostala trajna osnova zadovoljavanja materijalnih potreba ljudi. Zemljišni prostor i stanovnistvo su osnovno bogatstvo svake zemlje. U tom prostoru zemljište, sa vodom i mineralnim sirovinama, čini osnovni prirodni resurs i bogatstvo ljudske zajednice.
Ono što nas interesira jeste korištenje zemljišta u poljoprivredi te specifičnosti stvaranja I podjela ostvarenih rezultata ove privredne oblasti.
Pokušat ću definirati zemlju, kao jedan od tri nezamjenjiva proizvodna inputa; koje to određene specifičnosti karakteriziraju poljoprivrednu proizvodnju; naknadu (rentu) koju vlasnici zemlje dobivaju za kupovinu zemlje koju daju u zakup; vrste renti s obzirom na kvalitet zemljišta; zemlja kao predmet kupoprodaje I njena cijena; te porezi na imovinu kao najstariji oblik oporezivanja.

Definiranje pojma zemlje

Zemlja je jedan od tri nezamjenjiva proizvodna inputa (zemlja, rad, kapital). Proizvodni input – zemlju, klasična ekonomija ne poima u strogo restriktivnom, doslovnom smislu, već daleko šire, kroz kontekst svih prirodnih vrijednosti koje se ne nalaze samo na zemlji već i iznad i unutar nje. Dakle, ne radi se samo o plodnim poljoprivrednim površinama – obradivom tlu, već o ukupnostima prirodnih resursa koje čovjek koristi u proizvodnji. Zato proizvodni input – zemlju, uzimamo kao sintetski izraz brojnih komponenti prirodnih bogatstava, u koja ulaze zemljište, minerali, vode, rijetka flora i fauna i klimatske karakteristike.
Prirodni resursi uvijek su zaokupljali veliku pažnju u strukturi ostalih proizvodnih inputa. Kada je riječ o reprodukciji prirodnih resursa, prirodni resursi mogu biti reproduktivni – obnovljivi, i nereproduktivni – neobnovljivi.
Podjela prirodnih resursa na reproduktivne i nereproduktivne posebno je značajna zbog građenja odnosa čovjeka u procesu njihove eksploatacije i reprodukcije.

U ekonomiji svake zemlje poljoprivreda predstavlja jedno od strateških pitanja razvoja bez obzira koliko je njeno učešće u stvaranju GDP te zemlje.
Poljoprivrednu proizvodnju, za razliku od ostalih privrednih grana, karakteriziraju određene specifičnosti, kao što su:

•Kvalitet zemljišta (plodnost, konfiguracija i sl.) je prirodno determiniran tako da je čovjeku ostavljeno malo prostora da utiče na njegovu promjenu. Primjenom agrotehničkih i zootehničkih mjera plodnost zemljišta se može povećati, ali se ne mogu mijenjati nagibi, konfiguracija, položaj i druge karakteristike zemljišta koje su prirodno određene.
•Zemljište je oskudan prirodni resurs i zbog te činjenice društvo je prisiljeno da obrađuje i one najlošije parcele zemlje kako bi se zadovoljile stalno rastuće potrebe stanovništva za poljoprivrednim proizvodima. Oskudnost zemljišta se sve više povećava uslijed stalnih zahvatanja novih zemljišnih površina od strane širenja gradova i naselja. To čini zemljište oskudnijim i vrijednijim privrednim resursom.
•Poljoprivredna proizvodnja se odvija pod dejstvom jednog broja prirodnih faktora na koje čovjek ne može uticati, pa su zbog toga i ostvareni rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji neujednačeni zbog različitog dejstva tih faktora.
•Primjenom intenzivnih metoda obrade zemljišta (podizanje prinosa sa zemljišta kako bi se neutralizirala njegova oskudnost) dugoročno se smanjuju njegove kvalitativne vrijednosti zbog povećanog stepena iscrpljenosti tla.
•Zbog prirode proizvodnog procesa (duže traje nego u industriji), rizika i drugih specifičnosti poljoprivredne proizvodnje, uvjeti oplodnje kapitala su nepovoljniji i manja mu je efikasnost nego što je to u industriji ili nekim drugim privrednim granama.

Razmatranje prirodnih resursa kao faktora proizvodnje isključivo posredstvom ponude i tražnje zemljišta ima opravdanje u činjenici da drugi prirodni resursi (rude, vode, šume) često nisu u privatnoj svojini i da imaju tretman dobara u javnoj upotrebi ili je njihovo ekonomsko korištenje uslovljeno i ograničeno. Zemljište, ima značenje prirodne sposobnosti proizvodnje ili prednost lokacije i ne uključuje poboljšavanje ili pogoršavanje njegovog kvaliteta.
«Ponuda zemljišta i drugih prirodnih resursa je perfektno neelastična (ponuda se ne povećava/smanjuje sa povećanjem/smanjenjem cijene). Tražnja zemljišta je funkcija marginalnog prihoda proizvoda zemljišta, pri čemu treba imati u vidu da se marginalni proizvod zemljišta, u skladu sa zakonom opadajućih prinosa, smanjuje sa povećanjem količine zemljišta, uz nepromijenjenu količinu rada i kapitala.»

Ekonomske rente

U robnom obliku poljoprivredne proizvodnje, za razliku od industrije, javljaju se tri učesnika: vlasnik zemlje, zakupac i radnici. «Vlasnici zemlje su oni koji su svoj novčani kapital uložili u kupovinu zemlje sa namjerom da je daju u zakup i za to dobivaju naknadu koja se zove renta.»
Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje ne znači da se radi o proizvodnom ulaganju. Radi se o sticanju privatnog vlasništva nad zemljom, koje njenom vlasniku donosi prihod. Zato se i vlasnici zemlje, zajedno sa zajmodavcima i akcionarima, smatraju pasivnim vlasnicima kapitala.
Za razliku od dohotka industrije, u čijoj raspodjeli učestvuju samo dvije osobe, i to radnik i vlasnik kapitala, novostvorena vrijednost u poljoprivredi dijeli se na tri dohotka:
-Plaće poljoprivrednih radnika,
-Profit zakupca zemlje, i
-Renta koja pripada vlasniku zemlje.

Plaće radnika, koji su zaposleni kod zakupca zemlje, obračunavaju se i plaćaju isto kao i u svim drugim oblastima privređivanja. Zakupac zemlje će se baviti poljoprivredom pod uvjetom da ostvari isti onaj profit koji bi ostvario da se bavi industrijom, trgovinom ili nekom drugom djelatnošću, i zato zakupac zemlje prisvaja profit koji se ostvaruje na tržištu pod uticajem ponude i tražnje. Ono što je specifično za poljoprivredu i raspodjelu njene novostvorene vrijednosti je pojava rente. Odnos između zakupca zemlje i njenog vlasnika izražava se kroz zakupninu kojom se plaća zakup zemlje za određeno vrijeme. Zakupnina je prema tome, dohodak vlasnika zemlje i sastoji se iz:
-Rente kao naknade za ustupljeno zemljište,
-Amortizacije kapitala investiranog u zakupljeno zemljište,
-Kamate na uloženi kapital.

Ako se pod zakup daje zemljište na kome nije ništa ulagano, onda je zakupnina jednaka renti. Međutim, ako su na zemljištu, koje se daje pod zakup, izgrađeni određeni objekti, zakupcu zemlje se više isplati platiti amortizaciju i kamate na uloženi kapital nego da te objekte gradi sam. On koristi već izgrađene objekte i za to je dužan platiti određenu naknadu. Svaki vlasnik zemlje, bez obzira na njen kvalitet, traži od zakupca naknadu – rentu, za ustupljeno zemljište na korištenje. Za svako zemljište plaća se renta, bilo da je najslabijeg ili najboljeg kvaliteta. Od toga kakav je kvalitet zemljišta, uz sve druge pogodnosti koje ono ima, ovisi i visina rente. Renta će biti veća za kvalitetnija zemljišta i niža za zemljišta slabijeg kvaliteta. Diferencije (razlike) u kvalitetu zemljišta utiču i na diferenciranje visine rente. Renta kao izraz boljeg kvaliteta zemljišta i povoljnijeg položaja prema tržištu naziva se diferencijalna renta. Ona predstavlja zahvatanje ekstra profita iz poljoprivrede, koji je rezultat većih prinosa zbog boljeg kvaliteta zemljišta i povoljnosti poljoprivredne proizvodnje u odnosu na tržište.

Dohodak koji se stiče po osnovu vlasništva faktora proizvodnje čija je ponuda perfektno neelastična je čista ekonomska renta. Na slici je prikazan grafički prikaz određivanja rente na osnovu ponude i tražnje zemljišta, u konkurentnim uslovima i određenoj lokaciji. Iznos rente određen je presjekom funkcije ponude, koja odražava ograničenost zemljišta, i funkcije tražnje, koja izražava njenu proizvodnost. Ako je renta iznad ravnotežnog nivoa, raspoloživo zemljište se neće u cjelini koristiti. Međutim, u tom slučaju će vlasnici zemlje, tražeći zakupce, međusobno konkurisati i smanjivati rentu. U suprotnom, ako je renta niža od ravnotežne, zakupci ne mogu naći dovoljno zemljišta i počinju međusobno konkurisati, povećavajući rentu do nivoa ravnotežne.

Ponuda i tražnja i renta

Renta koja se uzima i za najlošije parcele zemljišta naziva se apsolutna renta. Tom rentom se plaća pravo upotrebe tog zemljišta. Postavlja se pitanje kako zakupac može platit apsolutnu rentu s tako loše parcele zemlje a da istovremeno bude ekonomski zainteresiran da je obrađuje? Zakupac uzima zemlju pod zakup pod uvjetom da može na njoj ostvariti onoliki profit koliki bi ostvario da je svoj kapital uložio u industriju, trgovinu ili neku drugu djelatnost. Riječ je dakle o prosječnom profitu. U suprotnom, on ne bi iznajmio to zemljište već bi svoj kapital usmjerio u drugom pravcu. Cijene poljoprivrednih proizvoda određuju troškovi proizvodnje s najlošijih parcela zemljišta.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
10:01 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Pojam, nastanak i razvoj policije u Srbiji derrick 0 2,237 08-02-2013 11:33 AM
zadnja poruka: derrick
  Istorijski razvoj i tokovi ekološkog pokreta Maja 0 2,014 20-07-2012 03:52 PM
zadnja poruka: Maja
  Nastanak i razvoj socijalne ekologije Maja 0 2,654 19-07-2012 04:51 PM
zadnja poruka: Maja
  Razvoj kontejnerizacije u svetu Maja 0 2,782 21-03-2012 04:07 PM
zadnja poruka: Maja
  Nastanak i razvoj savremenog kik-boksa Maja 0 2,200 19-03-2012 10:36 PM
zadnja poruka: Maja

Skoči na forum: