Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.
Tražeći razne mogućnosti zarade i optimalnu strukturu svoje imovine, mnogi građani i ekonomski subjekti koji imaju novac pokazuju spremnost da umesto držanja gotovog novca kao likvidnog financijskog papira, drže druge nenovčane, nemonetarne ali još uvek likvidne finansijske papire koje mogu uvek pretvoriti u gotov novac bez značajnog gubitka u vrednosti ili uz neku zaradu. Papirni i metalni novac u rukama građana ili žiralno (depozitni) novac kojeg privredni subjekti imaju u bankama je najlikvidnije finansijsko sredstvo. Sam po sebi on ne donosi nikakav prinos, ako se ne investira ili prosleđuje drugim osobama i pravnim subjektima. Pretvaranje novca u druge likvidne finansijske oblike predstavlja jedan oblik investiranja koje se obavlja na tržištu novca. Da bi se osiguralo brzo pretvaranje drugih likvidnih finansijskih papira u novac tj.. u najlikvidniji finansijski papir, potrebno je ponovno organizovati susret držaoca i imaoca novca, koji su spremni da ga zamene drugim likvidnim papirom i držaoca drugih likvidnih papira kojima je potreban gotov novac. Taj susret ostvaruje se na tržištu novca.
Moderne definicije tržišta u užem smislu koje ovo tržište odvajaju od tržišta kapitala, sadrže samo one elemente koji su važni za ovo razlikovanje i povezivanje dvaju finansijskih tržišta. Oba zahteva zadovoljava sledeća definicija novčanog tržišta: novčano tržište je bankovno tržište zajmova koje karakteriše:
1. odsustvo rizika,
2. davanje, odnosno preuzimanje zajmova u većim iznosima,
3. davanje odnosno preuzimanje zajmova na kratak rok u trajanju od jednog dana do nekoliko meseci.
Mesto na kojem se susreću ponuda i tražnja za kratkoročnim financijskim instrumentima jeste tržište novca - jedan od najvažnijih segmenata finansijskog tržišta.
Hartije od vrednosti predstavljaju dokumente, pismene isprave koje sadrže imovinsko pravo i kojima se obećava isplata novca, kamate, zarade ili dividende zakonitom imaocu hartije od vrednosti. Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one hartije od vrednosti kod kojih postoji rizik ulaganja, koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U tom smislu hartije od vrednosti su akcije, obveznice itd. Ove hartije su izraz ili vlasničkog, u slučaju akcija, ili kreditnog (kod obveznica) aranžmana. One se prodaju i kupuju na specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima.
U širem smislu, hartijama od vrednosti pripadaju i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi, menice, skladišnice, kosomani i slično. Prema propisima Srbije hartije od vrednosti može emitovati Republika, pokrajina, grad, opština, i drugo pravno lice.
Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje određena svojstva odnosno mora da ispuni tri uslova:
• Ona je uvek u pisanoj formi,
• Sadrži neko građansko pravo i
• Postojanje i ostvarenje imovinskog prava je povezano sa postojanjem hartija od vrednosti.
Hartije od vrednosti u savremenom prometu mogu da igraju razne uloge i da se pojave kao sredstva plaćanja, kredita, obezbeđenja potraživanja, robnog prometa i slično. Svaka hartija od vrednosti mora da sadrži 6 elemenata:
• Vrstu hartije od vrednosti,
• Naziv i sedište izdavaoca hartije od vrednosti,
• Obavezu izdavača hartije od vrednosti,
• Mesto i datum izdavanja hartije od vrednosti,
• Serijski broj hartije od vrednosti
• Potpis izdavaoca hartije od vrednosti.
Osnovna podela hartija od vrednosti je prema načinu određivanja korisnika hartije, pa razlikujemo:
1. Hartija na ime poverioca (zakonitog imaoca)
2. Hartija od vrednosti na donosioca hartije, koja je i prenosivija od hartije na ime, s obzirom na mogućnost ovlašćivanja trećeg lica kao korisnika isprave
3. Hartije po naredbi (pravne, potpune hartije od vrednosti) u kojima je naznačeno ime poverioca, uz ovlašćenje da može da odrediti drugo lice kao korisnika. Ove hartije se prenose najlakše od svih hartija od vrednosti.