![]() |
|
Pojam i uloga akcije - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Društvene nauke (/Forum-dru%C5%A1tvene-nauke) +---- Forum: Bankarstvo (/Forum-bankarstvo) +---- Tema: Pojam i uloga akcije (/Thread-pojam-i-uloga-akcije) |
Pojam i uloga akcije - VS1 - 04-07-2010 06:22 PM Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.
Tražeći razne mogućnosti zarade i optimalnu strukturu svoje imovine, mnogi građani i ekonomski subjekti koji imaju novac pokazuju spremnost da umesto držanja gotovog novca kao likvidnog financijskog papira, drže druge nenovčane, nemonetarne ali još uvek likvidne finansijske papire koje mogu uvek pretvoriti u gotov novac bez značajnog gubitka u vrednosti ili uz neku zaradu. Papirni i metalni novac u rukama građana ili žiralno (depozitni) novac kojeg privredni subjekti imaju u bankama je najlikvidnije finansijsko sredstvo. Sam po sebi on ne donosi nikakav prinos, ako se ne investira ili prosleđuje drugim osobama i pravnim subjektima. Pretvaranje novca u druge likvidne finansijske oblike predstavlja jedan oblik investiranja koje se obavlja na tržištu novca. Da bi se osiguralo brzo pretvaranje drugih likvidnih finansijskih papira u novac tj.. u najlikvidniji finansijski papir, potrebno je ponovno organizovati susret držaoca i imaoca novca, koji su spremni da ga zamene drugim likvidnim papirom i držaoca drugih likvidnih papira kojima je potreban gotov novac. Taj susret ostvaruje se na tržištu novca. Moderne definicije tržišta u užem smislu koje ovo tržište odvajaju od tržišta kapitala, sadrže samo one elemente koji su važni za ovo razlikovanje i povezivanje dvaju finansijskih tržišta. Oba zahteva zadovoljava sledeća definicija novčanog tržišta: novčano tržište je bankovno tržište zajmova koje karakteriše: 1. odsustvo rizika, 2. davanje, odnosno preuzimanje zajmova u većim iznosima, 3. davanje odnosno preuzimanje zajmova na kratak rok u trajanju od jednog dana do nekoliko meseci. Mesto na kojem se susreću ponuda i tražnja za kratkoročnim financijskim instrumentima jeste tržište novca - jedan od najvažnijih segmenata finansijskog tržišta. Hartije od vrednosti predstavljaju dokumente, pismene isprave koje sadrže imovinsko pravo i kojima se obećava isplata novca, kamate, zarade ili dividende zakonitom imaocu hartije od vrednosti. Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one hartije od vrednosti kod kojih postoji rizik ulaganja, koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U tom smislu hartije od vrednosti su akcije, obveznice itd. Ove hartije su izraz ili vlasničkog, u slučaju akcija, ili kreditnog (kod obveznica) aranžmana. One se prodaju i kupuju na specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima. U širem smislu, hartijama od vrednosti pripadaju i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi, menice, skladišnice, kosomani i slično. Prema propisima Srbije hartije od vrednosti može emitovati Republika, pokrajina, grad, opština, i drugo pravno lice. Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje određena svojstva odnosno mora da ispuni tri uslova: • Ona je uvek u pisanoj formi, • Sadrži neko građansko pravo i • Postojanje i ostvarenje imovinskog prava je povezano sa postojanjem hartija od vrednosti. Hartije od vrednosti u savremenom prometu mogu da igraju razne uloge i da se pojave kao sredstva plaćanja, kredita, obezbeđenja potraživanja, robnog prometa i slično. Svaka hartija od vrednosti mora da sadrži 6 elemenata: • Vrstu hartije od vrednosti, • Naziv i sedište izdavaoca hartije od vrednosti, • Obavezu izdavača hartije od vrednosti, • Mesto i datum izdavanja hartije od vrednosti, • Serijski broj hartije od vrednosti • Potpis izdavaoca hartije od vrednosti. Osnovna podela hartija od vrednosti je prema načinu određivanja korisnika hartije, pa razlikujemo: 1. Hartija na ime poverioca (zakonitog imaoca) 2. Hartija od vrednosti na donosioca hartije, koja je i prenosivija od hartije na ime, s obzirom na mogućnost ovlašćivanja trećeg lica kao korisnika isprave 3. Hartije po naredbi (pravne, potpune hartije od vrednosti) u kojima je naznačeno ime poverioca, uz ovlašćenje da može da odrediti drugo lice kao korisnika. Ove hartije se prenose najlakše od svih hartija od vrednosti. |