Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Čovjekove su potrebe brojne i raznovrsne, a uvijek zavise od brojnih faktora i situacija u kojima se čovek nalazi. Ukupnost potreba i njihova hijerarhija, kako ih svaki čovjek osjeća, može se posmatrati i definisati kao skup čovjekovih potreba. U skupu čovjekovih potreba sadržane su i turističke potrebe. “Osećaj pomanjkanja” koji izazivaju turističke potrebe zadovoljava se turističkim dobrima (proizvodima i/ili uslugama). Pojedine vrste potreba, zbog svoje specifičnosti, mogu se posmatrati kao posebnost ili kao posebne grupe potreba. Turističke potrebe, zacelo se izdvajaju u posebnu grupu potreba. Raznolikog su sadržaja i strukture, a zadovoljavaju se dobrima koja omogućuju raznovrsne oblike rekreacije, putovanjem, promjenom boravka na područjima van domicila itd, ali i drugim čovjekovim aktivnostima. U literaturi su zastupljena različita tumačenja nastanka i razvoja potreba. Nije teško uočiti da se čovjekove potrebe razlikuju zavisno od životnog standarda, te njegovog posebnog i ukupnog dosega kulture u kojoj živi, tradicije i vrijednosnog sistema koji ta kultura neguje. Sve to oblikuje čovjekove, a time i turističke potrebe. Prema mišljenju mnogih autora, objašnjenje čovjekovih potreba zahtijeva cjelovit interdisciplinarni pristup. To je s toga, što se u najopštijem određenju, poreklo čovjekovih potreba nalazi u:...
Nautički turizam – perspektiva i trend
Poznato je da su počeci plovidbe radi zabave, rekreacije i sporta obilježeni regatama po nizozemskim kanalima već u 16. vijeku. Nautički turizam se kao oblik suvremene turističke aktivnosti počeo razvijati u 19. vijeku. Intenzivnija izgradnja specijaliziranih luka za privez brodica i jahti i boravak njihovih posada nautičara započela je u 20. vijeku. Za takve je luke, njihove uređaje i opremu Udruženje konstruktora motora i brodova iz New Yorka 1928. godine upotrijebilo pojam marina, koji od tada postaje međunarodno priznat i korišten naziv za osnovne objekte nautičkog turizma, specijalizirane luke u kojima se danas osim vezova, uređaja, opreme i usluga održavanja plovila, njihovim korisnicima-nautičarima nudi i sve veći broj različitih turističkih usluga smještaja, prehrane, razonode, sporta i sl. Uz izvornu italijansku riječ marina koja znači more, morsku površinu ili obalu, u nekim se zemljama za takve specijalizovane luke nautičkog turizma još koriste i nazivi port de plaisance, porto turistico ili puerto deportivo...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Nautički turizam – perspektiva i trend 4
1.1.1 Definicija pojma turizam i nautički turizam 4
1.1.2 Nautički turizam kao sistem 7
1.1.3 Definisanje modela sistema nautičkog turizma 8
1.2 Prirodna i kulturološka različitost – osnova za razvoj nautičkog turizma 10
1.2.1 Nautički turizam u Crnoj Gori 11
1.2.2 Mediteran -nautička oaza 12
1.2.3 Nautički turizam u medijima 12
1.3 Turistički proizvod u nautičkom turizmu 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16