Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Lingvistika i etimologija ukazuju da je reč banka (italijanski banco, francuski banque, nemački i engleski bank) korišćena tokom više od 2000 godina postojanja u značenju «klupa» ili «pult za promenu novca», što samo potvrđuje da je menjački posao među prvim poslovima karakterističnim za banku.
Istorija bankarstva usko je povezana sa istorijom novca. Geneza bankarstva proistekla je iz razvoja bankarskih poslova, pre svih depozitnog i kreditnog posla, koji određuju osnovnu instuticionalnu funkciju banke kao novčanog preduzeća.
Kreditni, menjački i založni poslovi postojali su već u starom veku kod starih Sumera, Asiraca, u Vavilonu, na Kipru, kod Egipćana i starih Grka. Ove aktivnosti su bile vezane za religiozne hramove antičkog sveta, što je sa svoje strane doprinosilo razvoju trgovine i poljoprivrede. U periodu od VII –V veka p.n.e.u Vavilonu su se pojavile prve privatne kuće Igibi i Murašu, koje su se bavile poslovima skladištenja i čuvanja roba (žita, hrane, zlata i dragocenosti), kao i davanja u zajam robe drugim licima. Potvrde o deponovanim proizvodima služile su kao sredstvo obračuna i plaćanja, a pozajmice su vršene uz visoku (zelenašku) kamatu. Ove kuće su nazivane tezauri, pa otuda i potiče odomaćeni naziv za povlačenje, skladištenje i čuvanje robe i novca (tezaurisanje)...
NASTANAK ISLAMSKOG BANKARSTVA
Islamske banke i finansije u modernom kontekstu pojavljuju se prvo u Egiptu. Napor uložen pre svega od strane ekonomiste Ahmada El Nadžara rezultirao je otvaranjem prve islamske banke 1963. godine. Mit Ghamr Saving Bank je imala formu štedionice zasnovane na deljenju profita. Banka u svom poslovanju nije naplaćivala kamatu, već je investirala u trgovinu ili industriju, direktno ili u partnerstvu sa drugima, i delila profit sa svojim depozitorima. Dakle, funkcionisala je kao štedionica i investiciona institucija, a ne kao komercijalna banka. Ipak, 1967. godine je napustila eksperiment beskamatnog modela poslovanja i pretvorila se u konvencionalnu banku, najviše zbog preovlađujuće političke klime koja je vladala u tom periodu.
Druga islamska banka osnovana je takođe u Egiptu 1972. godine, ali ovaj put uz podršku egipatske vlade, što je i omogućilo njen opstanak. Nasser Social Bank je bila vladina banka, čiji su ciljevi bili više društveni nego komercijalni.
Od tada pa na dalje osnivanje islamskih banaka postalo je stalna tačka dnevnog reda međuvladinih Konferencija islamskih zemalja. Veliki institucionalni podsticaj osnivanju islamskih banaka dale su Konferencija ministara islamskih zemalja u Karačiju 1970. godine, Islamski samit u Lahoreu 1974, Prva islamska konferencija islamskih ekonomista u Meki 1976, Međunarodna ekonomska konferencija u Londonu 1977. i druge....
SADRŽAJ
UVOD 2
1 NASTANAK ISLAMSKOG BANKARSTVA 3
2 ORGANIZOVANJE I FUNKCIONISANJE ISLAMSKIH BANAKA 5
3 PRICIPI ISLAMSKOG BANKARSTVA 5
4 KLIJENTI ISLAMSKIH BANAKA 6
5 ISLAMSKE BANKE DANAS 6
LITERATURA 7