MOBING

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
suadam Nije na vezi
Junior Member
**

Poruka: 2
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
MOBING
SAZETAK



Kada se govori o organizaciji i zaposlenima, problem koji u posljednje vrijeme postaje sve aktuelniji jeste nasilje na radnom mjestu. Ovaj problem zaslužuje posebnu pažnju, s obzirom da nasilje onda postaje dio organizacione kulture i utiče na uspješnost poslovanja organizacije.
Većina zaposlenih gotovo pola dana provodi na radnom mjestu, stoga se nemože osporiti važnost međuljudskih odnosa tokom obavljana radnih zadataka. Šta kada su međuljudski odnosi narušeni, kad nadređeni, umjesto da se brinu o izvršenju radnih zadataka, svakodnevno, sistematski i namjerno pojedincima narušavaju i uništavaju ljudsko dostojanstvo?Može li se govoriti o zlostavljanu na poslu( mobbingu) ili je riječ o nečem drugom?
Ovaj rad ima za cilj da opiše” novi” socijalni fenomen starih korijena-moralno maltretiranje na radnom mjestu ili “mobbing”.



Ključne riječi : Mobbing,nasilje,zlostavljanje,uznemiravanje,moberi,žrtve


















SADRŽAJ


Uvod...................................................................... 4
1. Definicija mobbinga............................................. 5
2. Hronologija razvoja mobbinga............................. 6
3. Vrste mobbinga.................................................... 8
4. Žrtve mobbinga i vrste napada............................. 8
5. Posljedice i reakcije žrtava mobbinga.................. 11
6. Mobber................................................................. 12
7. Uticaj mobbinga na radno mjesto......................... 12
8. Poslodavac i mobbing........................................... 13
9. Zaključak.............................................................. 14
10. Literatura............................................................... 15
































UVOD

Velika konkurencija na tržištu, globalizacija, organizacijske promjene,ekonomska kriza, nesigurnost radnih mjesta i očekivanje fleksibilnosti radnika dovode da problem mobbinga postaje sve važniji i izražajniji za poslovanje preduzeća. Tako je mobbing kao novo definisani pojam ,decenijama prisutan posebno u zemljama koje su u tranziciji odnosno u pretvaranju društvenog u privatno vlasništvo kao što je između ostalog i slučaj Bosne i Hercegovine. Ovaj fenomen u većini zemalja nije u dovoljnoj mjeri sankcionisan pozitivnim zakonskim propisima kao što su posebni Zakoni o zaštiti žrtava mobbinga iz jednog jedinog razloga,a to su interesi poslodavca.Veoma česti slučajevi su zapošljavanje radnika na određeno vrijeme jer ono poslodavcima omogućava zapošljavanje profila radnika koji im u datom trenutku najviše odgovara jer nakon što ih iskoriste za svoje ciljeve,stavljaju uposlenike pod veliki pritisak zbog stalne mogućnosti da im ugovor o radu bude raskinut čime su uposlenici izloženi stalnim ucjenama.Ucjene i pritisci na uposlenike od strane poslodavaca uglavnom se ogledaju kroz;“Imate previše godina odnosno prestari ste“,“neodgovaranje poslovnih vještina radnika“, “trudnoća uposlenice“ ili iste smatraju „nepouzdanim“.
Takvo ponašanje poslodavca često nije utemeljeno u poslovnoj politici preduzeća,ali ima dalekosežne i negativne posljedice za žrtve i vodi izolaciji ,osjećaju krivnje pa i napuštanju posla od strane radnika.Takođe,mobbing može biti i posljedica nedostatka međusobnog razumijevanja među radnicima,koje se rađa iz individualizma,a obično se odvija između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici.










1. DEFINICIJA MOBBINGA

U literaturi nailazimo na različite termine koji se odnose na mobing. Riječ «mobbing» dolazi od engleskog glagola «to mob». U našem rječniku nailazimo na prevod : bučno navaliti, nasrnuti u masi. Termin «mobbing» najčešće se koristi u njemačkoj, švedskoj i talijanskoj literaturi , dok u zemljama engleskog govornog područja nailazimo na termin «bullyng» , a u SAD-u najčešći termini su «work abuse» ili «employee abuse». „Bullyng" je termin koji se u engleskoj literaturi često koristi i za maltretiranja učenika u školi od strane učenika ili nastavnika. Postoji puno termina kojim se pokušava prevesti "mobbing": psihološko zlostavljanje, psihološko maltretiranje, psihološki terorizam, moralno maltretiranje, moralno zlostavljanje itd.
Prvi je mobbing opisao 1984.godine, psiholog Heinz Leymann. Definirao ga je kao : „ psihološki teror“ na radnom mjestu, odnosi se na neprijateljsku i neetičnu komunikaciju, koja je sistematski usmjerena od strane jednoga ili više pojedinaca prema uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobbinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan ili u nemogućnosti obraniti se te držan u njoj pomoću stalnih mobbizirajućih aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se s visokom učestalošću (statistička definicija: barem jednom u tjednu) i u duljem razdoblju (statistička definicija: najmanje šest mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.
Najpotpunija definicija mobbinga navedena je u novom francuskom zakonu o mobbingu, a glasi: «Mobbing je psihičko maltretiranje koje se ponavlja putem akcija kojima je cilj ili posljedica degradacija radnikovih radnih uvjeta, koje mogu uzrokovati napad i nanijeti štetu ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, naštetiti fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati žrtvinu profesionalnu budućnost».
Sistematko proučavanje mobinga započelo je prije 20-ak godina. Naime, u zadnjoj deceniji 20.tog stoljeća promijenjen je odnos prema radniku i radnim pravima. Prava radnika su veća. Stoga su nastala mnoga istraživanja toga fenomena sa željom da ga se što bolje prepozna i odrede njegove osobine kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvalitete međuljudskih odnosa i na prevenciji mobinga.



2. HRONOLOGIJA RAZVOJA MOBBINGA

Ovaj svojevrsni psihoteror iako je postojao decenijama kroz istoriju ljudskog privređivanja prvi je uočio, formulisao i dijagnosticirao 1980.-tih švedski psiholog njemačkog porijekla prof. dr. Hajnc Lejman (Heinz Leymann 17. juli 1932. Wolfenbüttel, Nemačka - 1999. Stokholm, Švedska). On je početkom 60-tih istraživao permanentno neprijateljsko ponašanje kod djece u školama i dao mu ime mobbing. Kasnije, početkom 80.-tih je istu vrstu ponašanja uočio kod zaposlenih na radnom mjestu i od tada je bio vodeći svjetski ekspert za mobbing. Razvio je efikasne metode za sprečavanje mobbinga i rehabilitaciju žrtava mobbinga. Dr. Hajnc je čak i napisao enciklopediju mobbinga u kojoj između ostalog upozorava svjetsku javnost na mobbing, kao na zanemarivani i tolerisani vid ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, koji može biti višestruko štetan ne samo po žrtvu već i po radni kolektiv. Prema riječima doktora Lejmana, bilo da se radi o pakosnim primjedbama, špijuniranju, klevetanju ili čak i prijetnjama i mučenju, cilj svakog mobbinga je da ugrozi integritet neke osobe, odnosno njen profesionalni, socijalni, ali i privatni život. Dalje, Dr. Hajnc Lejman je u svom istraživanju ovog oblika ponašanja na radnom mjestu utvrdio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje i osnovao kliniku za pomoć žrtvama mobbinga. On je otkrio da se čak svaki četvrti radnik tokom svog radnog vijeka bar jednom nađe u ulozi objekta ovog vida zlostavljanja. Riječ mobbing dr. Lejman je upotrebio iz etiologije Konrada Lorenca (Konrad Lorenz 7. novembar 1903. Beč – 27. februar 1989. Beč) koji je opisao ponašanje nekih vrsta životinja. Grupa manjih jedinki organizovano napada i istjeruje iz zajednice, ponekad dovode i do smrti, veću jedinku. Kasnije, švedski ljekar koji se interesovao za to šta djeca mogu da urade jedno drugom u školi između časova, pozajmljuje ovu Lorencovu terminologiju i naziva veoma destruktivno ponašanje male grupe djece protiv najčešće jednog djeteta mobbingom. Današnje istraživanje ove vrste dječijeg ponašanja provodi se u zadnjih tridesetak godina i najpoznatiji istraživač na tom polju je Norvežanin Dan Olveus(Dan Olweus - trenutno zaposlen u "Istraživačkom centru za unapređenje zdravlja", "Univerziteta Bergen", Bergen Norveška).Prateći tradiciju terminologije ovakvog ponašanja ranih osamdesetih, kada je uočio slično ponašanje na radnom mjestu, Dr. Lejman mu daje ime mobbing. Namjerno nije upotrijebio riječ buling (engleski "bullying") koju su koristili engleski i australijski naučnici (u SAD-u se takođe upotrebljavao izraz mobbing) jer mobbing kao vid patološke komunikacije izvjesno nema karakteristike bulinga. Često je izveden suptilno, a ipak sa katastrofalnim posljedicama. Konotacija bulinga je fizička agresija i pretnja. Buling u školama je strogo okarakterisan sa fizički agresivnim postupcima. Nasuprot tome, fizičko nasilje je vrlo rijetko kod mobbinga na poslu. Tačnije, mobbing na radnim mjestima je okarakterisan mnogo sofisticiranijim i suptilnijim ponašanjima, kao npr. socijalno izolovanje žrtve. Treba razlikovati riječ buling koja označava agresivne aktivnosti djece i tinejdžera u školama i riječ mobbing koja označava ponašanje odraslih na radnim mjestima. Drugi izrazi koji se mogu naći u literaturi, a koji često označavaju mobbing su maltretiranje i psihički teror.Što se tiče mobbinga na radnim mjestima, prva publikacija je izašla 1976. na temu "Maltretirani radnik", autor je bio Brodski C. M. ("The Harassed Worker" (Brodsky C. M., 1976). U toj knjizi, prvi put, se sreću tipični slučajevi onoga što je nazvano mobbing. Ipak, Brodski nije bio direktno zainteresovan za analizu samo ovih slučajeva i bili su prezentovani uz slučajeve nesreća na radnom mjestu, psihičkog stresa, iscrpljenosti velikim brojem časova rada, dosadnih radnih zadataka itd. Ova knjiga je bila fokusirana na težak život običnog radnika i njegovu situaciju, što je danas predmet istraživanja stresa. Nažalost autor, Brodski, nije mogao da napravi razliku između onoga što se danas naziva mobbing i drugih tema (industrijskih nesreća, stresa usljed zahtjevnog posla, hemijskog zagađenja na radnom mjestu itd.). Brodski je posmatrao radnika oboljelog od stresa kao žrtvu svoje vlastite slabosti. Sistematično istraživanje dr. Lejmena je počelo 1982. što je dovelo do malog naučnog izvještaja napisanog u jesen 1983. a objavljenog na početku 1984. Nacionalnom odboru radne bezbjednosti i zdravlja u Štokholmu, Švedska. Posle ovoga kroz njihove nacionalne zakone o radnom okruženju Švedska, Finska i Norveška su podržale prava radnika na zaštitu kako fizičkog tako i psihičkog zdravlja. I danas ove tri skandinavske zemlje prednjače u pogledu zaštite od mobbinga.
Tokom godina istraživanja ovog fenomena, mobbinga, oblika psihičkog terora, postojalo je ne slaganje u naučnoj zajednici kako da se ovaj fenomen nazove. Pored termina "horizontalno nasilje", "psihičko maltretiranje" ili "psihičko terorisanje", uglavnom su se upotrebljavali izrazi buling i mobbing i to u zavisnosti od toga koja je institucija stajala iza naučnika koji je tu temu obrađivao. Na kraju, zbog činjenice da i mobbing i buling predstavljaju dva vrlo različita oblika destruktivnog ponašanja, treba i ih i upotrebljavati u različitim kontekstima. Buling označava destruktivno ponašanje djece u školi strogo okarakterisano fizičkim nasiljem, a mobbing je oblik suptilnijeg psihičkog nasilja kod odraslih na radnom mjestu. Ovakav stav je u zadnje vrijeme prihvaćen u naučnoj zajednici koja se bavi ovim fenomenima.

3.VRSTE MOBBINGA
Mobbing se dijeli na vertikalni, horizontalni,verbalni i neverbalni.Prema istraživanjima 55% je vertikalni, 45% horizontalni mobing.
3.1.Vertikalni mobing
Događa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika, ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu grupu - zato se još naziva i bosing („bossing“) ili kada jedna grupa radnika (podređenih) zlostavlja pretpostavljenog (što se događa u 5% slučajeva).
3.2. Horizontalni mobing
Odvija se između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj organizaciji. Osjećaj ugroženosti, ljubomora i zavist mogu da podstaknu želju da se eliminiše neki kolega (doskorašnji prijatelj) pogotovu ako postoji uslov da njegova eliminacija vodi napretku u karijeri. Često žrtva ove vrste mobbinga može biti radnik koji se ističe po kvalitetu i predanosti poslu i radnim zadacima. Horizontalni mobing je i kad čitava grupa radnika zbog unutrašnjih problema, napetosti i ljubomore, izabere jednog radnika, žrtvu, na kojoj žele dokazati da su snažniji i sposobniji.
3.3.Verbalni mobbing ,
Kojeg karakterizira sistematsko javno ponižavanje i omalovažavanje
3.4. Neverbalni mobbing,
Koji se definira kao smišljeno zanemarivanje osobe, šutnja, isključivanje iz većine aktivnosti te zastrašivanje i prijetnja otkazom.

4.ŽRTVE MOBBINGA I VRSTE NAPADA
Karakteristike žrtava mobbinga
- poštenjaci
- veoma kreativne osobe
- osobe koje su uočile i prijavile napravilnosti u radu
- osobe koje traže više samostalnosti u radu ili bolje uslove rada
- osobe koje nakon više godina besprijekornog radnog staža traže priznanje
- mlade osobe na početku karijere
- osobe proglašene tehnološkim viškom
- osobe pred penzijom
- bolesne osobe (česti izostanci zbog bolovanja)
- osobe sa posebnim potrebama
- pripadnici manjinskih grupa
- različitost spolova
- osobe sa specifičnom seksualnom opredjeljenošću
- osobe oboljele od netipičnih bolesti (AIDS,hepatitis C)
- slabe ličnosti-podložne uticaju autoriteta funkcije
- osobe sa neadekvantnom kvalifikacijom

Indentifikacija neprijateljskih aktivnosti tj. mobbing napada je rezultat razumjevanja strukture procesa mobbinga. Očigledno je da ove aktivnosti, iako upotrebljavane u negativnom kontekstu kad je u pitanju mobbing, nemaju uvijek same po sebi čisto negativan karakter. One čine veliki opseg normalnih interaktivnih ponašanja. Ipak, ako su korištene učestano i tokom dugog vremenskog perioda u namjeri da uznemiravaju i muče, njihova sadržina i značenje se mjenja, potom pretvarajući se u opasno oružje komunikacije. Sistematična upotreba neprijateljskih aktivnosti u ovakvoj vrsti interakcije aktivira razvoj veoma stereotipnog pravca mobbing procesa. Zahvaljujući ovoj konceptualizaciji, tipologija napada (neprijateljskih aktivnosti) se može podijeliti u pet kategorija u zavisnosti od efekta koji imaju na žrtvu. Kategorije napada su: napad na mogućnost adekvatnog komuniciranja, napad na mogućnost održavanja socijalnih odnosa, napad na ličnu reputaciju, napad na kvalitet profesionalnog rada i napad na fizičko zdravlje.
Napad na mogućnost adekvatnog komuniciranja
Označava situaciju kada nadređeni ili kolege ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve. Žrtva se prekida ili ignoriše u razgovoru, odbijaju se i verbalni i neverbalni kontakti sa žrtvom,izbjegavaju se pogledi i sl.
Napad na mogućnost održavanja socijalnih odnosa
Predstavlja izolaciju žrtve. Niko joj se ne obraća, u nekim slučajevima čak joj je i zabranjeno da se obraća kolegama, svi se ponašaju kao da ista ne postoji, premješta se u prostoriju daleko od kolega ili rukovodilaca, ne poziva se na zajedničke sastanke, ne poziva se da učestvuje na zajedničkim proslavama, pauzama, neformalnim druženjima i sl.



Napad na ličnu reputaciju
Podrazumjeva neosnovane i lažne priče o žrtvi i njenom poslovnom i privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje (npr. u vezi eventualne hendikepiranosti žrtve, ili njezinog porijekla, ili načina govora), negativni komentari ličnih karakteristika žrtve itd.
Napad na kvalitet profesionalnog rada
Čine stalne i neosnovane kritike i prigovori, vređanje, ponižavanje, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada ničim dokazana. Pod ovim napadom se podrazumjeva i kada pretpostavljeni ne pohvali ili neadekvatno nagradi podčinjenog. Takođe, žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju sredstva rada npr. računar, telefon ("sindrom praznog stola"). Ili joj se zadaju zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji. Zadaci su prejednostavni ili prekomplikovani i zahtjevaju od žrtve sposobnosti koje nema (cilj je natjerati žrtvu da pogreši ili je poniziti), zatrpavanje zadacima sa veoma kratkim rokovima ("sindrom punog stola"). Kao i stalno mjenjanje radnih zadataka.
Napad na fizičko zdravlje
Počinje kada se žrtva prisiljava da obavlja zadatke koji narušavaju ili ugrožavaju njeno zdravlje, nedopuštaju joj se godišnji odmori ili slobodni dani, prigovaraju se korišćenje bolovanja i ista kontrolišu, prijeti se fizičkim napadima, žrtvi se prijeti ili se seksualno uznemirava (po nekim istraživanjima fizičko i seksualno nasilje među radnicima u zavisnosti od motiva se svrstava u oblike mobbing napada).Mobing mijenja svoj karakter sa promjenom društvene okoline. Istraživanja otkrivaju veoma stereotipne pravce razvoja mobbinga u određenoj grupi koji se smjenjuju tokom vremena.
Seksualno zlostavljanje
Uključuje glasno,vulgarno komentiranje osobe, intimno diranje, nagovaranje na seks(seksualno uznemiravanje).
Kritični incident.
Inicijalna mobbing situacija je uvijek takva da se može opisati kao konflikt. Stoga se mobbing može posmatrati kao eskalacija konflikta. Do sada nije razjašnjeno koji detalji utiču na to da se konflikt razvije u mobbing situaciju. Hipotetički ovo je prva faza mobbinga, za koju se može preciziriti da još uvijek nije mobbing u pravom smislu riječi. Najčešće ova faza traje vrlo kratko, kada se u sledećoj fazi otkrivaju postupci žigosanja od strane kolega, pretpostavljenih ili top menadžmenta.
5. POSLJEDICE I REAKCIJE ŽRTAVA MOBBINGA
Cilj mobbinga na radnom mjestu je socijalno isključenje osobe s radnog mjesta, uz sistematsko uništavanje njezinih radnih sposobnosti putem uništavanja psihobiološkog zdravlja pojedinca.Posljedice koje žrtve u većini slučajeva osjećaju nakon dugotrajne izloženosti mobbingu su sledeće:
Promjene na psihičkoj i emocionalnoj sferi
• Depresija
• Anksioznost
• Krize plača
• Napad panike
• Socijalna izolacija....
Promjene na tjelesno-zdravstvenom planu
• Glavobolja
• Poremećaji spavanja
• Vrtoglavica
• Srčani problemi ....
Promjene u ponašanju
• Agresivnost
• Pasivizacija
• Povećano konzumiranje alkohola
• Povećano konzumiranje cigareta
• Povećano konzumiranje lijekova ....

Mnoge žrtve se boje poduzeti nešto iz straha od gubitka posla, pogotovo u današnje vrijeme kada je prava sreća imati posao i redovnu platu.Istraživanja pokazuju uobičajeno reagiranje na moralno zlostavljanje.Karakteristične reakcije su sljedeće :
• Početno samookrivljavanje- prva pomisao žrtve je da je on sigurno nešto pogriješio i da krivnja leži u njemu.
• Osamljenost – osjećaj da je ostao sam i da se to samo njemu događa. Žrtva se često srami zbog svega što se događa i boji se da joj drugi neće vjerovati , pa zbog toga negovori o problemu porodici i prijateljima.
• Osobno obezvrjeđivanje – žrtva je preplavljena mislima : “ Nisam na razini situacije”, “Nemogu riješiti problem , jer sam nesposoban,ništa ne vrijedim “
6. MOBBER
Pod ovim terminom podrazumijevaju se osobe koje psihološki, moralno, seksualno, i na druge načine maltretiraju,zlostavljaju i na sve načine pokušavaju da eliminišu osobe za koje smatraju da im smetaju.Obično su to pojedinci koji su nadređeni prema unutrašnjoj hijerarhiji organizacije, u svakodnevnom životu zovemo ih “šefovima”.Psiholozi tvrde da su mobberi osobe sa poremećajem ličnosti. To su manje sposobne , ali moćne osobe, bez kapaciteta za ljubav, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje, kao i empatija prema drugim osobama. Njima se lako pridružuju slabije ličnosti (poltroni) u strahu da ne postanu žrtve mobbinga, identifikuju se sa agresorom, staju na njegovu stranu očekujući ličnu korist ( biofeedback=primjena).
Mobberi mobbingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svoga života (najčešće privatnog, tj.u braku ili porodici), formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Često zlostavljajući, zapravo se osjećaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija). Na taj način osiguravaju dominantnu poziciju ili sklanjaju, odstranjuju onoga koji im stoji na putu uspjeha. često to čine iz ličnog straha da neće biti cijenjeni i da će sami postati nečija žrtva. Neki zlostavljači to rade svjesno, sa namjerom da naškode drugome i da ga prisile da napusti radno mjesto.

7. UTICAJ MOBBINGA NA RADNO MJESTO
Mobbing utiče na samo zdravlje na radnom mjestu. “Nezdravo” radno mjesto i radna okolina ogledaju se u :
- porastu bolovanja
- porastu izmjene radnika (fluktuacija zaposlenika)
- povećanom stresu na radnom mjestu
- povećanim troškovima radi edukacije novih radnika
- povećanom riziku od nastanka ozljeda na radu te incidenata
- smanjenoj produktivnosti i motivaciji za rad
- smanjenjem ugleda preduzeća i
- smanjenoj kvaliteti pružanja usluga kupcima (te smanjenim zadovoljstvom i
povjerenjem kupaca)




8. POSLODAVAC I MOBBING

Osim direktno pogođene osobe, mobbing snažno utiče i na njeno radno okruženje.Poslodavac takođe osjeća posljedice mobbinga. Djelotvornost na radnom mjestu stagnira, dok u isto vrijeme troškovi poslovanja rastu zbog troškova bolovanja i uvođenja u posao novih radnika. Sve su to razlozi zbog kojih je potrebno preduzeti napore u otklanjanju antisocijalnog ponašanja na radnom mjestu. Ako rukovodioci previde mobbing, počinitelj će to shvatiti kao dozvolu za nastavak zlostavljanja.
Međutim ako rukovodioci zauzmu jasan stav prema mobbingu, time mogu doprinjeti poslovnoj atmosferi u kojoj bilo kakva zlostavljanja uopće nemogu saživjeti.
Početna zadaća za poslodavce i viši menadžment mora biti uklanjanje onih faktora koji uzrokuju i potiču mobbing. Mobbing se nerazvija ni iz čega, i njegovi korijeni su u preduzeću. Važno je institucionalizirati problem mobbinga.Naprimjer, imenovati savjetnika za mobbing.Razgovori o problemima na radnom mjestu mogu značajno doprinjeti oktlanjanju mobbinga. Unutrašnji sporazum zaposlenika i menadžmenta o sprečavanju bilo kakvog psihičkog nasilja također može pomoći u prevenciji mobbinga.
Treba da se postave jasna pravila u radu i pravila ponašanja. Optimizirati radni ambijent i radno vrijeme, aktivirati stalni proces izmjene informacija dvosmjerno- i odozgo prema dolje i obrnuto. Omogućiti svima stručno usavršavanje i osposobljavanje, promovisati kulturu koja daje prednost poštivanja ljudskog dostojanstva i obeshrabriti svaki oblik psihološkog nasilja. Zbog toga valja educirati i informisati sve zaposlene o mobbingu i njegovim posljedicama, a u kolektivne ugovore i u pravilnike o radu ugraditi klauzule koje regulišu mobbing i navode kazne za pojedina neetična ponašanja i diskriminaciju.







ZAKLJUČAK


Poslednjih desetak godina stres na radnom mjestu postaje sve veći problem,kako u evropskim,tako i u svjetskim okvirima.Mobbing je jedan od najtežih negativnih oblika radnog stresa.Radno mjesto i preduzeće trpe ozbiljne troškove zbog mobbinga,dolazi do smanjenja produktivnosti rada,ometa se napredovanje zaposlenika,učestalost izostanaka sa posla,postojanje potrebe za internim premještajima,novim namještenjima do konačnog zatvaranja radnih mjesta. Evidentno je da je ovaj fenomen postojao i u ranijim društvima i sistemima kao i da postoji u današnjim,a koji je u većoj mjeri izražajniji u zemljama koje su u tranziciji gdje nailazi na veoma plodno tlo posebno prilikom pretvaranja društvenog u privatno vlasništvo.Svjedoci smo mobbinga i u našoj zemlji ali se ovom problemu ne pridaje važnost niti se on kao takav prepoznaje od strane poslodavaca pa i nadležnih institucija koje bi isti trebale pravno regulisati i Zakonski urediti u skladu sa Ustavom kao temeljnim aktom države i Međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava.
Radeći na pripremi seminarskog rada kroz obradu većeg broja autorizovanih i ne autorizovanih materijala naišla sam na zanimljive podatke gdje se vidi da je mobbing uvijek postojao i postojaće,negdje više ,a negdje manje izražen ili prosto neprepoznatljiv kao takav .Pokušaji i neka zakonska rješenja koje su poduzele i poduzimaju zemlje u našem okruženju da se primijetiti da je mobbing nemoguće iskorijeniti iz razloga preovladavanja interesa, egoizma,pohlepe za novcem i profitom pojedinca sa jedne strane i straha za egzistencijom sa druge strane.














LITERATURA



1. Prof.dr.M.Jovanović,prof.dr.M.Živković,dr.doc.T.Cvetovski,
Organizaciono ponašanje,Beograd,2003
2. http://www.mobbingsrbija.com,18.01.2009.g.
3. http://www.emagazin.co.yu,18.01.2009.g.
4. http://www.mobbing.hr,19.01.2009.g.
5. Drugi sajtovi,članci i informacije raspoložive u dostupnim medijima


Prilog(a)
.doc  SEMINARSKI RAD MOBING.doc (Veličina: 123.5 kb / Preuzimanja: 1016)
04:12 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Mobing kao vid patoloske komunikacije Vesnica 0 1,700 10-05-2010 10:14 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Mobing kao nacin neetickog poslovanja Vesnica 0 1,630 09-05-2010 11:44 AM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: