maturski geografija- Planete

Uvod


Pitanje postanka svemira najupornije se postavljalo. Mnogi ljudi nekada su vjerovali da svemir nije imao pocetka ni kraja i da je istinski boskonacan. Prihvatanjem teorije Velikog praska svemir je dobio svoju povijest i svoj pocetak. Prema toj teoriji, prije otprilike 15 milijardi godina ogromnom eksplozijom zapocelo je širenje svemira. Ta eksplozija nazvana je Veliki prasak. U trenutku tog dogadaja sva energija I materija svemira nalazila se sabijena u jednoj tacki, poznatoj kao singularnost. Šta je postojalo prije tog dogadaja potpuno je nepoznato i predmet pretpostavki. Nije sasvim jasno ima li to pitanje uopšte smisla, buduci da je Velikim preskom uz prostor nastalo i samo vrijeme. U trenutku stvaranja svemir je bio tacka beskonacne temperature i gustoce. Za razliku od eksplozije bombe, gdje su komadici odbaceni prema van u prostor, Veliki prasak je eksplozija prostora unutar sebe sama – svemir nije eksplodirao u prostoru, vec ga je pritom stvorio.

Suncev sistem

Suncev sistem se sastoji od Sunca, središnje zvijezde, i osam planeta koji kruže oko njega, svi u probližno istoj ravnini no na razlicitoj udaljenosti, te bezbroj manjih satelita, asteroida i kometa. Suncev sistem je naš kutak u svemiru, jedino mjesto za koje zasad sigurno znamo da u njemu postoji život.

Suncev sistem

Suncev sistem je svakako i najistraženije podrucje svemira. Zahvaljujuci velikom tehnološkom razvoju posljednjih desetljeca upoznali smo mnoga tijela našeg planetnog sistema iz neposredne blizine. Nastankom Suncevog sistema bavi se posebna grana astronomije, kozmogonija. Pretpostavlja se da je naš planetni sustav nastao prije više od 5 milijardi godina iz jednog dijela meduzvjezdanog oblaka plina i prašine, koji se, zbog gravitacijske sile skuplja i pocinje polako rotirati oko svoje osi. Na taj se nacin prema središtu prikupljalo sve više materijala, pa se tako formiralo i Sunce, naša najbliža zvijezda.

Takoder, medusobnim gravitacijskim privlacenjem cestica prašine i plina postepeno su se formirale i planete.. U središtu Suncevog sistema je Sunce, naša najbliža zvijezda, u kojoj se nalazi 99% mase cijelog sustava. Nuklearne reakcije u središtu Sunca daju energiju kojom Sunce grije i osvjetljava ovaj dio svemira. Razmaci medu tijelima Sunceva sistema veliki su. Udaljenost od Zemlje do Sunca raketa bi prevalila za pola godine, dok svjetlost isti put prevali za samo 8 minuta. Suncu najbliži planet je Merkur. Na sljedecoj stazi oko Sunca giba se Venera, a na sljedecoj Zemlja. Sljedeci je Mars. Od Marsa do Jupitera razmak je neuobicajeno velik, jer je Jupiter cak 5 puta dalji od Sunca nego što je Zemlja. Iza Jupitera nalazi se Saturn, zatim Uran i Neptun Prostor našeg Suncevog sistema je golem. Radi usporedbe znamo da u samo jednoj sekundi svjetlost prevali cak 300 000 km. Radi toga, udaljenosti medu tijelima Sunceva sistema ne možemo mjeriti na jednak nacin kao što mjerimo udaljenosti na Zemlji.