Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Prva globalna imperija, gospodar svetskih mora i okeana u 16. i 17 veku, nakon samo tri veka, bila je jedna od siromašnijih zemalja Evrope. Ni traga zlatu, srebru i drugim vrednostima koja su se decenijama u nju taložile iz pokorenih i kolonijalizovanih zemalja Severne i Južne Amerike, Afrike i Azije. Španija kao takva postala je istorijski primer olako stečenog ali i proćerdanog bogatstva. Tražeći odgovor na pitanje gde je isparila sva njena politička i ekonomska moć ali i kulturni uticaj, postala sam veliki ljubitelj španske istorije, a onda i jezika i kulture. I što sam više o njoj saznavala, pitanja su postajala sve brojnija i kompleksnija.
Boraveći u španskoj pokrajini Kataloniji, ili Katalunji kako je tamo nazivaju, dobila sam savete sa više strana da ne pokušavam da razgovaram sa tamošnjim građanima na španskom jeziku. Katalonski, koji oni govore, razlikuje se od zvaničnog španskog tj. kastiljanskog. Iako su po zakonu dužni da ga znaju, rekoše mi, ne žele da ga koriste. Na sreću, nisam imala tih problema. Moj „početnički španski“ razumeli su veoma dobro, a svojom ljubaznošću stavili su mi do znanja da cene moje interesovanje za njihov jezik i kulturu. Ali pitanja su se nizala. Zašto bi Španci izbegavali da govore španski? Da li su oni uopšte Španci? Ili Katalonci? Ili oboje?
„Politički sistem Španije“ činio mi se kao dobar naslov za moj diplomski rad kroz koji ću pokušati da bolje upoznam ovu, za mene još uvek egzotičnu zemlju i tako odgovorim na neka od postavljenih pitanja. Ipak, zbog složenosti zadatka, nije bilo moguće obuhvatiti sve činioce i determinante njenog političkog sistema. Kao moguće teme nametale su se one vezane za organizaciju vlasti i Španiju kao parlamentarnu monarhiju; partijski sistem i uspešnu tranziciju od diktature ka demokratiji; ili državno uređenje i koncept regionalne države koji je i sama kreirala. Danas parlamentarne monarhije nisu retkost, pogotovo ne u Evropi. Većina država, takođe, ima dinamičan stranački život, omogućen uspostavljanjem višepartijskih sistema. Ali teritorijalnu organizaciju vlasti nalik ovoj u Španiji ima još samo Italija. Regionalna država je do danas zaživela jedino u ove dve zemlje. Upravo me je ova činjenica navela da prednost dam specifičnom rešenju teritorijalne organizacije vlasti i za temu izaberem „Koncept regionalne države u Španiji“...........
MODELI TERITORIJALNE ORGANIZACIJE VLASTI
Danas su gotovo sve države, izuzev onih minijaturnih, pokrivene mrežom teritorijalnih jedinica, od opština do eventualno onih federalnog tipa. Razlog njihovog postojanja je, pre svega potreba za raspodelom funkcija prilagođenih prostoru koji obuhvata jedinice različite kategorije, ali i neophodnost da se obezbedi participacija građana u vršenju vlasti na svim nivoima teritorijalne organizacije.
Prema tradicionalnoj podeli, dva osnovna tipa državnog uređenja su unitarna država, gde državna vlast ima jedinstvenog nosioca i federacija, gde je državna vlast raspoređena na više centara. Međutim, sa pojavom regionalne države kao tertium genus tj. među-oblikom između dva klasična, javlja se potreba uvođenja tročlane klasifikacije državnog uređenja.........
SADRŽAJ
UVOD
1. Modeli teritorijlne organizacije vlasti .................................... 1
1.1 Unitarna država .............................................................. 1
1.2 Federacija ...................................................................... 2
1.3 Regionalna država .......................................................... 4
2. Istorijska podloga za uvođenje regionalne države u Španiji i uvođenje novog ustava........................................................................... 6
2.1. Jačanje regionalnih identiteta.............................................. 7
2.2. Ekonomska neujednačenost regiona...................................... 10
2.3. Nacionalno pitanje: da li je moguća nacija nâcija.................... 11
2.4. Politički kompromis i donošenje ustava................................... 12
3. Proces dobijanja autonomija................................................... 15
3.1. Statuti (estatutos de autonomías)........................................ 17
4. Organizacija vlasti................................................................. 19
4.1. Horizontalna organizacija vlasti............................................. 19
4.2. Vertikalna organizacija vlasti................................................ 20
4.3. Organi autonomnih zajednica................................................ 21
4.4. Podela nadležnosti............................................................. 22
4.5. Finansiranje regiona i javni troškovi...................................... 25
4.6. Međuvladini odnosi............................................................. 28
5. Italija i Španija: komparativna analiza organizovanja regionalne države............................................................................. 29
6. Regionalne autonomističke partije i političke organizacije.......33
7. Evropa regiona i Španija kao njen sastavni deo................... 36
ZAKLJUČAK ...................................................................... 40
Literatura ........................................................................ 43
Bibliografija ....................................................................... 44
Prilozi .............................................................................. 45