Koncept estetske teorije u Adornovoj filozofiji muzike

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,343
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Koncept estetske teorije u Adornovoj filozofiji muzike
Diplomski i master radovi iz estetike, filozofije i muzičke kulture.

Razlika između estetske teorije i tradicionalne estetike ogleda se pre svega u stavu koji jedna i druga zauzimaju prema svome predmetu. U tom smislu, među savremenim estetikama koje su na različite načine tretirale svoj osnovni predmet -umetnost - malo je onih za koje se može reći da su u teorijskom i u istorijskom pogledu ozbiljno shvatile gotovo sudbinsku isprepletenost u kojoj stoje sa tim svojim predmetom. Jedna od takvih je filozofija Teodora V. Adorna. Centralnost problema savremenog odnosa filozofije prema umetnosti i ujedno njihovog statusa u kulturi kod Adorna nikada ne dolazi u pitanje, upravo zbog toga što mu se ti odnosi uvek iznova čine problematičnim dobijajući stoga na svojoj aktuelnosti i relevanciji. U predstojećoj diskusiji trebalo bi uvažiti ovu činjenicu. A verovatno će joj se najbolje dati za pravo, ako se u razmatranjima momenata Adornove estetske teorije i potom njegove filozofije muzike upravo bude kretalo u horizontu tih središnjih tačaka.

Oni se međutim ni u kom slučaju ne javljaju izolovano, nego upravo upućuju jedan na drugi, čime se dva centralna dela u ovom radu razlikuju samo po težištu, odnosno onome na šta se u jednom i drugom slučaju stavlja akcenat; prvo, u diskutovanju momenata estetske teorije ne može se zaobići Adornovo nastojanje da u novovekovni pojam uma i subjekta, i ujedno protiv njegove dominantne forme racionalnosti, unese jedan neophodan impuls za samoprekoračenje uma tako što ga dovodi u neposrednu blizinu kantovski shvaćenom estetskom iskustvu, odnosno jednom obliku autonomnog racionalnog diskursa, kojeg bismo grubo mogli nazvati estetskim umom. Pa ipak, tako nešto nije moguće ostvariti bez dovođenja u vezu filozofije (kao predstavnika novovekovnog subjektivizma i prosvetiteljstva) i njenih kategorija sa umetnošću i umetničkim iskustvom istorijske avangarde, pri čemu Adorno po svoj prilici veruje da je filozofiju moderne, koja sama mora da prevaziđe svoju zatvorenost u krug vlastite pojmovnosti, gotovo u maniru postmodernizma moguće prosvetliti na jedan estetski način, tako što se ova podvrgava jednoj naročitoj vrsti estetske logike i estetske racionalnosti, kakvu u kulturi možemo očekivati jedino još u umetničkim produktima.

Neophodno je dakle približavanje umetnosti i filozofije, čak njihova konvergencija, koju Adorno vrlo često zagovara, ali samo u svetlu pojma istine na koju su upućene i zbog koje i opstaju u kulturi univerzalne ideologije i neistine. Pokazuje se tako da je Adorno zaista filozof čiji je misaoni horizont određen u filozofijama nemačkog idealizma, od Kanta do Hegela i kasnije mladohegelovaca -Hegelovu filozofiju apsolutnog identiteta on nastoji da oslobodi racionalističke ljušture vraćanjem tradiciji Kantove estetike i priznavanjem zagonetnog karaktera stvari po sebi, dok sa druge strane umetnost i filozofiju shvata potpuno u Hegelovom duhu, sadržinski, prvu kao nepojmovni medijum istine i saznanja, a drugu kao dijalektički oblik refleksije konstitutivnog subjekta. Preplitanje ovih momenata očituje se u Adornovom odnosu prema filozofiranju i umetnosti posebno kroz dva njegova velika dela Negativnu dijalektiku i Estetsku teoriju. Štaviše, ishod povezivanja Kantove teorije estetskog iskustva i Hegelove sadržinske filozofije umetnosti u bitnoj meri određuje mogućnosti povezivanja estetske teorije i sadržinski shvaćenu upućenost umetnosti i filozofije u Adornovoj filozofiji muzike. To bi dakle trebalo da bude polazna tačka, s tim što se u proceni plauzibilnosti povezivanja ovih klasičnih teorija suštinski mora računati na istorijski promenjeni karakter umetnosti (muzike) u 20. veku, sa kojom ima posla i Adornova filozofija. U tom smislu je i priroda same filozofije muzike drugačija od one u klasičnoj filozofiji umetnosti.

Tako se kao težište dragog dela sam po sebi nameće taj konstitutivni odnos umetnosti i filozofije, odnosno ona njihova upućenost na pojam istine kakva nam je u približnoj formi poznata još od Hegela. Ta istina opet nije istina bivstvujućeg ni ugaoni kamen metafizike nego se Adornovo stanovište profiliše materijalistički, što znači da ovu istinu, kako je to poznato još od Marksa i kasnije marksista, ne može da predstavlja ništa drugo nego građansko društvo, njegova istorija i kultura. Umetnost i filozofija u savremenom stanju predstavljaju autonomne branše građanske kuiture čijim proširenjem u pogledu pojma povesne istine građanskog sveta dolazimo najpre do saznanja i samim tim do kritike njegove istorije, a ujedno i samokritike umetnosti i filozofije kao posrednog učinka te istorije. Ovo drugo je razultat njihove heteronomije. Ceo taj povesni proces, koji se u najkraćem mora prepoznati u liku tzv. dijalektike racionalizacije, posmatraće se na primeru Adornove filozofije muzike, jer je, kako je verovao sam autor, ono što vazi za muziku mutatis mutandis važeće i za druge umetnosti u građanskoj kulturi. Ali pošto se, i to je treći momenat, ovo shvatanje muzike kod Adorna prostire od ranih kritičkih eseja o muzici, preko jedne relativno jasno iscrtane filozofije povesti u Filozofiji nove muzike oko 1950. pa sve do poznih predavanja o sociologiji muzike nastojaće se da se u svim tim shvatanjima ustanovi jedna zajednička filozofska konstrukcija u liku izložene interpretativne i kritičke estetike odnosno, kako je to prikladnije nazvano, estetske teorije.

Adornova filozofija je jedna od onih koje su se tokom svog razvoja u sebi gotovo neznatno menjale, nasuprot Selingu, ili recimo Bertrandu Raslu.

Najvažnija tekovina tog kontlnuiteta je mogućnost da se programska gledišta iz ranijih radova primene na kasnija puno poznatija dela i sa mnogo većom filozofskom težinom, ali, verovatno zbog drastično izmenjenog kulrurnog.ambijenta, kudikamo zagonetnijom i „težom" formom. Pored neizbežnih klasičnih uzora, veliki je zato značaj Adornove rane filozofije i njene izvorne nadahnutosti avangardnom muzikom Šenbergove škole od koje verovatno i potiče ona kasnija neobična zamisao o estetskoj sintezi, odnosno „estetizaciji teorije". Takođe, čitava teorijska i metodološka postavka Adornove pozne filozofije uopšte nije jasna bez nekog elementarnog uvida u rani uticaj Benjamina. Analogno tome se i u obrnutom smeru mogu postaviti stvari, pa se bez velike greške rana „atonalna" filozofija sa nesumnjivo estetskim predznakom i strukturom može smatrati estetskom teorijom u jednom slabijem smislu.

Naziv „filozofija muzike" kod Adorna postaje poznatiji tek sredinom veka preko Filozofije nove muzike. Do tada se mnogo više pažnje u literaturi o tome posvećivalo sociološkoj tematici u muzici, nego onoj filozofskoj. Možda je baš zbog toga Adornova filozofija muzike u užem smislu ostala manje poznata. Njegova uputstva iz


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
01:05 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Kantova transcedentalna metoda kao prekretnica u savremenoj filozofiji derrick 0 1,729 24-07-2013 05:49 PM
zadnja poruka: derrick
  Razvoj apolonskog i dionizijskog principa u Ničeovoj filozofiji derrick 0 1,882 23-07-2013 10:57 PM
zadnja poruka: derrick
  Perspektive transformacije kao koncept upravljanja promjenama - ij VS1 0 1,968 17-06-2013 05:28 PM
zadnja poruka: VS1
  Poimanje mimezisa u Platonovoj i Aristotelovoj filozofiji derrick 0 2,031 21-02-2013 12:16 PM
zadnja poruka: derrick
  Teorije porekla AAVE - master Maja 0 2,294 12-03-2012 05:29 PM
zadnja poruka: Maja

Skoči na forum: