Menadžer inovator

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

U seminarskom radu sa temom "Menadžer inovator" prkazuje se menadžer kao inovator, čovjek koji iznosi nova rešenja i koji nastoji da napravi nešto što još niko nije uradio. Traži se „uspjeh“ u poslovnom svjetu u kojem se govori o „maksimiziranom profitu“ kao krajnjoj mjeri uspjeha.

Ako u poslu tražimo maksimizirani profit, on može biti uspješan pet godina, ali ako želimo da naši klijenti budu zadovoljni nastavićemo ako uspješan preduzetnik, najmanje deset godina.

„Plava krava“ je jedna od njabolji stručni literatura koja pokazuje menadžera, koji stalno istražuje, uvodi novine u svoj rad i nikad zadovoljan postignutim, uvjek teži za nečim još boljim.

U „Plava kravi“ nalazimo zbirku savjeta ljudima, preduzetnicima i menadžerima i svim koji žele da se bave marketingom, kako prodati robu i doći do potrošača .

U knjizi „Plava krava“ mogu se naći savjeti marketingašima, ali i svim preduzetnicima i menadžerima kako da svoje proizvode ili usluge nastoje prodati „postpotrošačkom potrošaču“ koji je već potrošio sve štoje mogao. Godvin ispravno dijagnostikuje stanje u razvijenom dijelu svijeta:

„Ono što nam je potrebno, imamo, a potrebno nam je veoma malo; zapravo previše smo zaposleni da bismo trošili vrijeme istražujući ono što ste vi napornim radom stvorili za nas“. Autor koga opisuje kao agenta za promjene, poručuje nam kako preživjeti. Suština je biti zapažen, kao što biste plavu kravu odmah zapazili među stotinama običnih smeđih krava.

Najveći izazov nadahnutog menadžera je da osigura okus njegove vizije menadžmenta, kao i njegov izraz curi preko svih nivoa menadžmenta unurar organizacije, svih zaposlenih a putem njih i do svakog korisnika. Korisnici, zaposleni, volonteri unutar organizacije moraju osjećati da su u sdirektnom kontaktu sa njavišim menadžmentom.

U „Plavoj kravi“ savjetuje se tvrtkama da postanu zapažene i da izbjegnu propast u uslovima moderne ekonomije. Savjet autora prave krave Seta Godvina „stvorite osobne proizvode koje traže pravi ljudi“, kompanijama viskok stepen rasta proizvodnje, a time zadovoljiti visoke interese dioničara. Autor je imao u vidu zatvoren svjet bogatih zemalja sa ograničenim brojem sposobnih potrošača.

U razvijenim zemljama potrošači su prezasićeni ponudom, ali na Zemlji dve milijarde ljudi živi sa manje od dva dolara dnevno, bez izgleda da da u skorije vrijeme povećaju zaradu za koji dolar, a ako bi se to desilo na tržištu bi se oni pojavili kao potrošači modernih proizvoda i usluga i dovoljno bi bilo i najobičnija vjest o proizvodu pa da se odluče da kupe.

Hiperprodukcija Zapada, može se riješiti samo ravnomjernim regionalnim razvojem, ali će proći decenije, dok tvorci svjetske ekonomske politike to shvate i inetreba smišljati nove „Plave krave“.

Menadžer inovator u organizacijama treba dizajnirati takav program, koji zadovoljava dva zahtjeva:
•donosi željene promjene ponašanja bez straha i osude,
•promjeniti procjenu od procedure s vrha ka dnu u dvosmjerni proces, koji funkcioniše vertikalno i horizontalno, koristeći timski pristup u kome svaki član tima ima određenu ulogu u procesu. Razni martetinski šou programi koji su bili uspješni na Zapadu, polakom se, ali neumoljivo sele i u zemlje u tranziciji.