Menadžment specijalizovanih hotela

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Ovo je veoma važno naglasit jer je više nego očigledno da se menadžment UTIP-a uspavao na nove trendove i nadolazeću konkurenciju i ne vidi prave probleme poslovanja u budućnosti.
Efektivnost i dalje opada, jer je više nego očigledno da ono što nudi u segmentu na koji se računa, postaje jednolično i da kupac nije u centru kompanije.
Ključne riječi: Sportski turizam, kongresni turizam, eksluzivni turizam, poslovni turizam

Hotelijerstvo nudi usluge smještaja i omogućava razvoj odmarališnog, kongresnog, zdravstvenog, vjerskog i ostalih oblika turizma, bez obzira da li su turisti domaći ili strani. Hotelijerstvo svojim aktivnostima povezuje promet, energetiku, komunikacije, industriju prehrambenih i industrijskih roba, ljude i usluge, pa se svojom strukturom ponude u privrednim aktivnostima definiše kao uži pojam od pojma ugostiteljstva.
U hotelskim objektima realizuju se, pored navedenih usluga smještaja i ostalih hotelskih usluga, razni hotelski programi koji mogu biti osnovni motiv posjeta ili dodatak hotelske usluge kako bi se postiglo da boravak bude ugodniji, sadržajniji i po mogućnosti duži. Ti dodatni sadržaji dio su ukupne hotelske ponude, a mogu se obavljati kao programi zabave, rekreacije (fitness), sporta, uljepšavanja tijela (wellness), igre, zaštite i sigurnosti, proširenja znanja (kongres i posao) i ostali sadržaji. Cilj svih dodatnih sadržaja uvijek je proširenje turističke potrošnje i postizanje veće dobiti.
Hotel se definiše kao smještajni objekat u kome se gostima pružaju usluge smještaja i doručka, a mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. Turistička usluga je složen tržišni proizvod koji u sebi sadrži veoma mnogo napora i rada ljudi.

Prije nego sto predjemo na sadrzaj ovog istrazivanja ,bilo bi dobro bi dobro dati par kratkih napomena o Podgorici kao turističkoj destinaciji, njenoj okolini, kao i o komparativnim mogućnostima regiona.

PODGORICA,

grad sunca i zelenila, glavni i najveci grad Crne Gore. To je grad podignut na rusevinama predratne Podgorice, sa oko 200 hiljada stanovnika. Smjesten je na obalama pet rijeka (Moraca, Zeta, Ribnica, Cijevna i Sitnica). Podgorica je mediteranski grad na nadmorskoj visini 44 m, udaljen od jadranskog mora 35 km vazdusnom linijom.
Klima ovog grada je izuzetno povoljna sa godisnjom amplitudom od 15,5şC. U neposrednoj blizini grada je nacionalni park Skadarsko jezero sa osobitom florom i faunom, pogodnom za izletnicki, lovni i sportski turizam.
Podgorica je grad sa dugom i burnom istorijskom prosloscu, pa se u njemu i njegovoj blizoj i daljoj okolini nalaze brojni kulturno-istorijski spomenici raznih civilizacija i kultura (ostaci starih gradova Dioclee-Duklje, Meduna, Nemanjinog grada,manastir Sv Djordja, Prečista Krainska, Moraca, Ostrog, Dajbabe, Celija piperska...).
Sa kulturnom prosloscu ovog podneblja posjetioci se mogu upoznati obilaskom muzeja i izlozbenih galerija svih navedenih starih gradova i manastira.

Mogućnost valorizacije Podgorice kao turističke destinacije jos uvijek je potcijenjena u odnosu na stvarne mogućnosti grada, a one su mnogobrojne.
Specijalizacija pojedinih smještajnih kapaciteta samo bi poboljšala strukturu postojeće ponude. Nije dovoljno samo navesti sve mogućnosti koje Podgorica nudi, već i pravilno valorizovati iste i specijalizovati se samo u pojedinim oblastima.
U tom kontekstu nije dovoljno turistima napomenuti da se negdje u blizini nalazi arheološko nalazište iz IV vijeka (Duklja) ili manastir iz XII vijeka (M.Morača), te destinacije moraju biti uređene i dostupne prosječnom turisti, naravno uz sva ograničenja koje same lokacije postavljaju (poštovanje crkvenih i drugih ograničenja).
Naravno nisu samo hotelijeri ti koji treba nešto da urade po tom pitanju, napori treba da budu zajednički i međusobno usklađeni, a metodološki treba koristiti iskustva drugih. U razvoj jedne turističke destinacije pored hotelijera najviše je potrebno da se uključi država koja, osim stimulacije preduzetništva i marketinga u turizmu, mora i da uredi određene destinacije iz svoje nadležnosti i prilagodi ih namjeni (kao što je uređenje Duklje i pretvaranje lokaliteta u mjesto gdje se može osjetiti duh antičkih vremena).
Kako ovaj rad nije prilagođen, ni namijenjen diskusiji o strateškim planovima razvoja turizma u Crnoj Gori, to ovaj aspekt o razvoju regiona glavnog grada ostavljam za neko drugo istraživanje, a u narednom poglavlju potrebno je da se osvrnem na strategijski menadžment hotela “Ljubović”, moguće pravce razvoja i eventualno davanje smjernica za dalji razvoj.
Kada je riječ o samom strategijskom menadžmentu neke kompanije ( pa i hotela), proces definisanja pojedinih odrednica obično podrazumijeva pet faza. To nisu strogo definisane faze, odvojene jedna od druge, već niz sekvencijalnih iterativnih koraka koji se međusobno preklapaju i prožimaju. Glavni koraci u procesu strategijskog menadžmenta su:
1.Analiza sredine (interna i eksterna)
2.Usmjeravanje organizacije (vizija, misija i ciljevi)
3.Formulisanje strategije
4.Implementacija strategije
5.Strategijska kontrola (monitoring i korporativna kultura)

Važno je naglasiti da strateški menadžment postaje proces u savremenoj kompaniji, a ne jednokratan potez. On obuhvata menadžere svih nivoa u kompaniji u formulisanju i implementaciji strateških ciljeva, i orjentisan je dugoročno ka rastu i razvoju kompanije kao strateškom cilju.