Drustvena odgovornost INA d.d. Zagreb

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Drustvena odgovornost INA d.d. Zagreb
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

U današnjem svijetu, organizacije bez obzira na njihovu veličinu ili tržište moraju zaraditi i postići naklonost društva kako bi opstale u poslovanju. Moć medija kao i obični građani, mogući investitori, udruge, osiguravajuća poduzeća i ostale zainteresirane strane drže organizacije odgovornim za društveni, okolišni i ekonomski utjecaj koji imaju na zajednicu i prirodu. Takav stav prema organizacijama, pa i u našem okruženju, znači da su organizacije pod neprestanim nadzorom zainteresiranih strana.
Mnoge organizacije, kao i Podravka, obvezale su se svojim zainteresiranim stranama i pridonose društvu. Mnoge od tih organizacija nisu svjesne da njihove aktivnosti prema društvu i zainteresiranim stranama mogu se imenovati: Korporativna društvena odgovornost (CSR). Isto tako ne primjenjuju ovaj pristup do pune mjere ili kroz cijelu organizaciju. Prikazat će se pristup jedne europske organizacije na području Korporativne društvene odgovornosti (CSR).

Uticaj energetskog sektora na životnu sredinu je izuzetno važan obzirom da svaka pojedinačna delatnost u ovom sektoru, ako se ne preduzmu adekvatne mere zaštite, može da dovede do degradacije i narušavanja kvaliteta svih medija životne sredine (voda, vazduh, zemljište).
Glavne izvore zagađenja vazduha čine termoenergetski objekti (termoelektrane, toplane); rafinerije nafte, produkti sagorevanja goriva u domaćinstvima, industrijskim individualnim kotlarnicama, saobraćaju, deponije otpada itd. Ovo zagađenje je posledica zastarelih tehnologija, nedostatka postrojenja za prečišćavanje vazduha, niske efikasnosti postojećih dotrajalih postrojenja u sektoru energetike i industrije, kao i lošeg kvaliteta motornog goriva (olovni benzin) i goriva za grejanje. Sve ovo dovodi do povećanja koncentracije glavnih parametara zagađenja vazduha u koje spadaju sumpordioksid, azotdioksid, čađ, taložne materije i proizvodi sagorevanja: ugljenmonoksid, azotnihoksidi, isparljiva organska jedinjenja, olovo itd..

INA d.d. ZAGREB

INA je hrvatska naftna kompanija s pedesetogodišnjom tradicijom, osnovana 1963. godine spajanjem poduzeća za istraživanje i proizvodnju nafte te rafinerija u Rijeci i Sisku.

Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija koja ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj i značajnu ulogu u regiji, što znači u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te distribuciji plina, nafte i naftnih derivata.

INA-Industrija nafte d.d. Zagreb (INA, d.d.), dioničko je društvo u vlasništvu mađarske naftne kompanije MOL (47,155 %), Republike Hrvatske (44,836 %), i institucionalnih i privatnih investitora (8,009 %). Od 1. prosinca 2006. Inine dionice su izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi.
Njezino sjedište nalazi se u Zagrebu, Avenija V. Holjevca 10, Hrvatska.

INA Matica je 31. prosinca 2007. godine imala 10.123 zaposlenih. INA Grupa je istog dana imala 15.855 radnika.

Kratak istorijat kompanije

INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26. studenoga iste godine dobiva današnje ime.

Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa INA s vremenom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, Naftovod Opatovac – Bosanski Brod, Inženjering Zagreb, petrokemijske tvornice OKI Zagreb i DINA Omišalj.

Od početna 2,2 milijuna tona godišnjega preradbenog kapaciteta, Inine su rafinerije 1979. došle do kapaciteta od 15 milijuna tona. Dogodilo se to zahvaljujući puštanju u rad pogona Rafinerije nafte Rijeka na Urinju 1965, povećanju kapaciteta Rafinerije Sisak, te izgradnji pogona Rafinerije Zagreb na Žitnjaku 1971.

Naftaplin je 1980. godine izvukao iz bušotina tri milijuna tona crnog zlata. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966, INA desetak godina potom posjeduje više od 500 postaja. Godine 1979. pušten je u rad naftovod od Omišlja prema Sisku i ostalim potrošačima u kontinentalnoj unutrašnjosti (Bosanski Brod, Pančevo, Novi Sad). INA je jedan od glavnih financijera njegove izgradnje.
Ekonomska kriza u Jugoslaviji osamdesetih godina prošlog stoljeća zaustavlja razvojni ciklus. Tijekom Domovinskog rata, u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća, INA je energetski oslonac Republike Hrvatske.

Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Godine 2006. dionice Ine izlistane su na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi te je u javnoj ponudi 17 posto dionica prodano privatnim i institucionalnim investitorima.

Godine 2007. nastavljen je proces privatizacije prema Zakonu o privatizaciji te je 7 posto dionica ponuđeno na kupnju bivšim i sadašnjim zaposlenicima Ine.

Među današnjim prioritetnim zadacima je ostvarenje modernizacijskih projekata kojima će se rafinerije osposobiti za proizvodnju goriva prema europskim V-standardima.

Misija, vizija i temeljne vrednosti

Misija

INA je vertikalno integrirana naftna korporacija, utjecajan sudionik na tržištu nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koja je stalnim unapređenjem poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga, usmjerena na stvaranje veće vrijednosti.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
10:46 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Politicka i društvena uloga radija od njegovih početaka do danas derrick 0 1,268 04-08-2013 01:02 PM
zadnja poruka: derrick
  Prava,obaveze i odgovornost kod ugovora o prevozu stvari u medjunarodnom vazdusnom derrick 0 1,670 04-08-2013 12:46 PM
zadnja poruka: derrick
  Društvena i naučna opravdanost istraživanja derrick 0 1,838 08-02-2013 12:31 PM
zadnja poruka: derrick
  Prijevoz tereta na relaciji Zagreb – Rijeka Maja 0 7,567 19-03-2012 10:53 PM
zadnja poruka: Maja
  Komandna odgovornost Vesnica 0 1,371 10-05-2010 06:22 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: