Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravno-politički dokument te države. On je sastavni dio Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod nazivom Dejtonski mirovni sporazum, koji je parafiran 22. novembra 1995. godine u američkom gradu Dejtonu, a potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. Taj sporazum su potpisala tri pregovarača za okončanje rata u Bosni i Hercegovini: Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Sporazum je podrazumijevao završetak sukoba i donošenje ovog ustava.
Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4 usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina definisana kao demokratska država, koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Najveće vrijednosti Ustava BiH sadržane su već u njegovoj preambuli, gdje se ističu načela ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, mir i pomirenje, pravda, tolerancija, pluralizam, demokratija, tržišna privreda, suverenitet, integritet, politička nezavisnost, te međunarodno humanitarno pravo. U 12. članaka ustava definisana su ljudska prava i slobode, nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, Parlamentarna skupština, Predsjedništvo, Ustavni sud, Centralna banka, finansije i druge odredbe. Tako je Bosna i Hercegovina transformisana u složenu i decentralizovanu državnu tvorevinu sa dva entiteta, a to su Federacija BiH i Republika Srpska.
Jedan od uslova pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je reforma Ustava do 2010, kojom bi se omogućio jeftiniji i funkcionalniji rad institucija.
OPŠTI OKVIR ZA NASTANAK USTAVA BIH
Da bi bile jasnije okolnosti u kojima se razvijao trenutni ustavni sistem u Bosni i Hercegovini, neophodno je izložiti činjenice i okolnosti u pogledu njegovog nastanka.
Bilo koja država (posebno evropska) koja teži da postane demokratska i zasnovana na vladavini prava, čija vlast se formira putem slobodnih i demokratskih izbora, a koja funkcioniše na principu poštivanja ljudskih prava, ima ove principe ugrađene u svoje ustave ili ustavne povelje. Još ako ta država želi da postane punopravnom članicom Evropske Unije, što je slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom, takva država mora u potpunosti poštivati tzv. četiri slobode Evropske Unije: pravo na slobodu kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga, i efektivno štititi ove principe. Sve druge odredbe ustava ili ustavne povelje, moraju biti podređene ispunjenju ovih ključnih principa. Čini se apsurdnom situacija da npr. Teritorijalna organizacija ili sistem odlučivanja budu u suprotnosti sa jednim od ovih vrhovnih principa.
Istorija ustava BiH
Još u 12. vijeku na području današnje Bosne i Hercegovine je postojala Banovina Bosna, na čijem čelu se nalazio bosanski ban. Najstariji pravni dokument koji svjedoči o postojanju bosanske države je Povelja Kulina bana iz 1189. godine. ...
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Gledano sa historijskog stanovišta i problema tranzicije socijalističkih zemalja, Bosna i Hercegovina je jedan od rijetkih primjera koji se mogu naći u historiji ustavnih sudova, budući da je bivša Jugoslavija jedina zemlja koja je još u socijalističkom režimu imala sistem ustavnih sudova. Prvi Ustavni sud u bivšoj Jugoslaviji je osnovan još 1963. godine, i to je ujedno i polazna tačka historije ustavnog sudstva u ovoj zemlji. U skladu sa federativnom strukturom, osim Ustavnog suda na saveznom nivou, šest republika, pa čak i dvije autonomne pokrajine – Kosovo i Vojvodina, su također imale svoje ustavne sudove prije disolucije bivše SFRJ......
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1 OPŠTI OKVIR ZA NASTANAK USTAVA BIH 4
2 USTAV BIH 4
2.1 Istorija ustava BiH 4
2.2 Ustavni sud Bosne i Hercegovine 5
2.2.1 Opseg tumačenja Ustava BiH od strane Ustavnog suda 5
2.3 Odnos ustava BiH I evropske konvencije kao ustavnog principa 6
2.4 Temeljne odredbe 7
2.5 Ustroj vlasti na razini Bosne i Hercegovine 8
2.6 Izvršna vlast 8
2.7 Sudbena vlast 9
2.8 Promjena Ustava 10
2.9 Pravna priroda ustava BiH 10
2.10 Negativne karakteristike ustava BiH 11
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13