Čudnovate zgode šegrta Hlapića - diplomski - hr

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u frankopanskom gradu Ogulinu, u kraju koji je neobično voljela i neprestano mu se vraćala. Obiteljska kuća Mažuranića nažalost više ne postoji, no gradski je muzej rekonstruirao njenu sobu i sobu njene obitelji s originalnim namještajem, a grad Ogulin planira otvoriti i muzej – "Kuću bajki Ivane Brlić-Mažuranić".
Ivana potječe iz vrlo poznate obitelji. Otac joj je bio istaknuti državni odvjetnik, dožupan, a kasnije i potpredsjednik Banskog stola. Fran Mažuranić, Ivanin bratić, bio je poznati pisac i pjesnik, a Ivanin i Franov djed bio je veliki Ivan Mažuranić, političar, hrvatski ban, pisac i pjesnik, tvorac spjeva Smrt Smail-age Čengića koji je prvi proslavio ime Mažuranića. Brojna obitelj Mažuranić aktivno je sudjelovala u stvaranju modernog društva, a osim navedenih, dala je još nekoliko imena značajnih za našu politiku i kulturu. No, time popis slavnih osoba ove obitelji ne završava: Ivanina baka Aleksandra, supruga bana Mažuranića, bila je sestra pisca Dimitrija Demetra.

Iako su svi oni snažno djelovali na njeno nutarnje oblikovanje, ipak je, iako neizravno, najveći utjecaj na Ivanu imao njen slavni djed Ivan Mažuranić. Naime, Ivana je bila još djevojčica kad se s roditeljima doselila u Zagreb, na Gornji Grad, i uz djeda provela posljednje godine njegova života. U autobiografiji se s divljenjem i poštovanjem sjeća djedove "tjelesno i duševno moćne osobe", te kaže: "Svaka njegova riječ (...)bila je uzvišena umom, a još uzvišenija u onoj čistoći i strogosti etičkih nazora..." U razgranatoj obitelji Mažuranić, u vrijeme kada je još bio živ običaj svakodnevnih obiteljskih okupljanja oko stola, takav se skup često pretvarao u rasprave o pjesništvu, književnosti ili društvenim zbivanjima. Odrastajući u takvom okruženju Ivana je još kao djevojčica pokazivala strast za čitanjem, oduševljeno birajući iz bogatih kućnih biblioteka svojih roditelja i rođaka. ...

Sadržaj :

UVOD 3
I DIO – Sentencioznost jezika 6
1 Usmenoknjiževni i mitološki supstrat u “Čudesnim zgodama” 6
1.1 Veze sa usmenom književnošću 9
1.2 Kraljević Marko 11
1.3 Manifestacije vjere i Boga u tekstu 12
2 Jezična analiza: tradicionalna frazeologija „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“ 15
2.1 Funkcija formulativnih izraza 15
2.2 Frazeološka analiza “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” 16
II DIO – Dječji likovi 20
3 Šegrt Hlapić 22
3.1 Profilisanje Hlapićeva lika kroz dvostruki zaplet 22
3.2 Pokušaj psihološkog i sociološkog raščlanjivanja lika Šegrta Hlapića 27
3.3 Odnos s majstorom i majstoricom 28
3.4 Tumačenje Hlapićeva lika kao konzervatvnog 29
3.5 Odnos prema Crnom čovjeku 31
4 Gita 33
ZAKLJUČAK 36
LITERATURA 38