SEMINARSKI MATURSKI I DIPLOMSKI RADOVI

seminarski
Pitanja i Odgovori:
Kako do gotovih radova!
Izrada novih radova!

Kontakt:
[email protected] +381611100105 (SMS, Viber, WhatsApp)

Bavimo se izradom materijala (seminarski, maturski, maturalni, diplomski, master i magistarski radovi) po Vašoj želji. Okupili smo ozbiljan i dokazan tim saradnika usavršen za izradu radova iz: ekonomije, bankarstvo, istorija, geografija, informacioni sistemi, računarske mreže, hardver, inteligencija, turizam, menadžment, fizika, informatika, biologija .  Gotovi radovi ovde...
Da li ste zadovoljni kvalitetom i brzinom naše usluge?
 
Medjunarodno bankarstvo PDF Štampa

NAUKA O BANKARSTVU I MEĐUNARODNO BANKARSTVO

  • Sve izraženiji procesi globalizacije međunarodnih. ekonomskih i finansijskih odnosa uticali su da Nauka o bankarstvu počinje da se bavi istraživanjem uloge, značaja i poslovanja banka kao značajnih institucija globalnog (svetskog) finansijskog sistema
  • Bankarstvo i Međunardodno bankarstvo nalaze se kao odnos celine i dela
  • Teorijske koncepcije  početkom XIX , zasnovane na pojmu i suštini novca, “currency” i ”banking” teorija.
  • Dalji razvoj teorije bankarstva zasniva se na rešavanju konfliktnih principa upravljanja bankom; sigurnost, likvidnost i profitabilnost

   Međunarodno bankarstvo kao specijalna ekonomska naučna disciplina bavi se:

   -proučavanjem strukture međunardonog bankarstva;

    -načinom organizovanja međunarodnih bankarskih institucija;

   -strategijom upravljanja finansijskim institucijama

  

   Međunarodno bankarstvo naučno usavršava:

  • metode i mehanizme posredovanja međunarodnih banaka pri snabdevanju globalnog (svetskog) finansijskog tržišta potrebnom količinom novca i drugih finansijskih resursa,
  • optimizira strukturu međunardodnog bankarstva, u funkciji efikasnijeg poslovanja međunarodnih banaka
  • koncipira sve efikasniju metodologiju specifične kontrole delovanja međunarodnih finansijskih institucija

 

      TEORIJA MEĐUNARODNOG BANKARSTVA

  • Teorijske koncepcije koje proučavaju fenomen nastanka i širenja međunarodnog bankarstva su:
  • Koncept zasnovan na teoriji privredne organizacije
  •        Visoka stopa koncentracije banaka=veća kamatna marža=veća profitabilnost
  • Koncept zasnovan na teoriji međunardodne trgovine
  •       Efikasniji bankarski sitem=niža koncentracija banaka=niže kamatne marže
  • Praksa pokazuje suprotno, zemlje sa većom koncentracijom banaka (Austrija i Švajcarska) imaju niže

•         Teoriju ekspanzije međunarodnog bankarstva definisao je krajem 70-ih godina XX veka Herbert Grubel. Pojavni oblici međunardodnog bankarstva su

•             Multinacionalno bankarstvo na malo

•          Mnoštvo transakcija male pojedinačne vrednosti, zbog čega su diferencijacija usluga, reklamiranje, lociranje otg.delova i interna automatizacija neke od mogućnosti koje se mogu primeniti na inostranim tržištima. MB zasnovano na bankarstvu na malo dosta neuspešno.

•             Multinacionalno uslužno bankarstvo

•         Servisira finansijske potrebe ogranka multinacionalnih korporacija u inostranstvu.  MB ostvaruje kontinuirane kontakte sa upravom korporacije , što joj omogućuje pristup informacijama o finansijskoj situciji firme uz niskue troškove i veliku brzinu. Time ona stiče prednost u konkurenciji u lokalnim bankama.

•             Multinacionalno bankarstvo na veliko

•         Bave se arbitražom ogromnih suma novca izvan nacionalnih granica, najčešće kroz evrovalutno tržište. Multinacionalne banke imaju koristi od ekonomije obima u finansiranju, investicijama i prikupljanju informacija.  Multinacionalne banke imaju moć raspoređivanja opštih troškova na različite zemlje, što im pruža komparativne prednosti  u odnosu na čisto domaće banke

•         Konvencionalnu teoriju stranih direktnih investicija je koristio Jan Gidi, u tom kontekstu on ukazuje na postojanje tri tipa međunarodnog bankarstva:

•             Međunarodno bankarstvoa “sa odstojanja”

•         Po mnogo osnova postoje sličnosti sa međunarodnom trgovinom. Rukovođenje je u nadležnosti domaće centrale, gde se primaju depoziti od stranaca i daju zajmovi strancima, uz održavanje salda na računima u inostranim bankama radi kliringa međunarodnih plaćanja

•             Of-šor bankarstvo

•         Se vodi u of-šor ili evrovalutnim centrima. Tu su primarne bankarske aktivnosti, prikupljanje i plasiranje evrovalutnih sredstava, evrokreditne aktivnosti i devizni poslovi.  Pravi se analogija sa fabrikama za montažu finalnih proizvoda u zemljama sa jeftinom radnom snagom. Glavni deponenti i zajmoprimci su izvan zemlje evrotžišnog centra.

•             Međunarodno bankarstvo u zemlji domaćinu

•         Bankarstvo sa lokalnim rezidentima u stranim zemljama, gde jedna MB može obezbediti prisustvo u vidu predstavništva, ogranka, filijala u delimičnom ili potpunom vlasništvu.  Mehanizam međunarodnog bankarstva u zemlji domaćinu sličan je mehanizmu direktnog investiranja u inostranstvo. Glavni klijenti lokalni deponenti, zajmoprimci i banke


•         Teorija multinacionalnog preduzeća kao osnova teorije multinacionalnog bankarstva

  • Teorija internalizacije ima za cilj da objasni postojanje multinacionalnih preduzeća i njene aktivnosti
  • Multinacionalne banke (MB) koriste svoje specifične prednosti u menadžerskom i marketinškom znanju i informacione usluge i razvijenu tehnologiju matične zemlje;
  • MB imaju visok ugled, permanentnu likvidnost i sigurnost depozita (faktor privlačenja klijenata iz inostranstva);
  • MB ne podležu istoj regulativi kao domaće banke (manju obavezu izdavanja odgovarjućih fin.informacija)
  • Multinacionalne banke slede svoje multinacionalne klijente u inostranstvu da bi sprečile osipanje klijentele u inostrane banke
  • Nus proizvod internalizacije je smanjenje sistemskog i nesistemskog rizika putem međunarodne diversifikacije i uz manje troškova od individualnog investitora

     POJAM MEĐUNARODNE ILI EVROBANKE

•         Pojavu MB kao specifičnih fin. institucija omogućio je razvoj međunarodnih tržišta za depozite i kredite denominirane u stranim valutama

•         Prva tržišta nastala su u Evropi i dobila naziv Evrotržišta;

•         Banke koje posluju na njima dobile su naziv Evrobanke;

  • Osnovna aktivnost MB je mobilisanje evrovalutnih depozita i njihovo plasiranje u vidu kredita korporacijama, vladama i drugim bankama
  • Prema Bank of England evrodolori ili evrodolarski depoziti su sinonim za dolarske depozite u posedu nerezidenata SAD
  • Veliki deo Evrodolarskih depozita se redeponuje u Japanu, Hong Kongu; Bahreinu
  • Depoziti koji se drže kod banaka koje se nalaze van zemlje čije se valute deponuju zovu se Evrodepoziti
  • Evrovalutnotržište je međunarodno tržište novca i kapitala na kome su aktivne međunarodne banke (Evrobanke)
  • Evrovalutne transakcije koje se realizuju preko Evrobanaka nazivaju se evrovalutnim bankarstvom ili evrobankarstvom
  • Zavisno od valutne strukture depozita i zajmova sa jedne i sedišta zajmoprimaoca i depozitara sa druge strane razlikujemo sledeće vrste bankarstva:

     -domaće bankarstvo (A), 

     -tradicionalno bankarstvo sa inostranstvom (B),

     -evrovalutno bankarstvo (C+D),

     -međunarodno bankarstvo, (B+C+D)

     -multinacionalno bankarstvo (A+B+C+D)

Vrsta valute

Zajmovi odobreni

Rezidentima

Nerezidentima

Domaća valuta

A

B

Strana valuta

C

D

 

INTERNI FAKTORI RAZVOJA MEĐUNARODNIH AKTIVNOSTI BANAKA

  • Sredinom 60-ih godina povećan je značaj međunarodnih aktivnosti u poslovnoj strategiji razvojno orjentisanih banaka.
  • Proces internacionalizacije u bankarstvu rezultat je profitne motivisanosti tržišno orjentisanih banka kojima je domaće tržište postalo preusko
  • Dinamika internacionalizacije  bankarskih aktivnosti uslovljena je internim i eksternim faktorima

    Interni faktori su:

    1. Koncentracija banaka 

    2.Univerzijalizacija banaka

    3. Deregulacija                       

    4.Marketizacija

    5. Homogenizacija           

    6.Sekjuritizacija

    7. Konglomerizacija

    8.Tehnologizacija bankarstva

            KONCENTRACIJA BANAKA

•         Početkom 60-ih uočena je tendencija koncentracije poslovnih banaka, koja je omogućila efikasnije pružanje finansijskih usluga, što je u funkciji veće profitabilnosti banaka, a posredno i u funkciji razvoja i stabilizacije privrednih kretanja

•         Proces integracije je heterogenog karaktera, jer se odigrava između banaka i štedionica i drugih nebankarskih finansijskih institucija

  • Jedan vid koncentracije banaka u EU je međusobna zamena paketa akcija kako bi se izbegla neželjena preuzimanja (Societe General de Banque iz Belgije i Amro Bank iz Holandije-1/4 učešća u kapitalu)
  • Kindelberg nameće zaključak da je realna opcija integrisano jedinstveno svetsko tržište roba, usluga i kapitala, sa jedinstvenim svetskim novcem, monetarnim institucijama i koordiniranom monetarnom politikom.

            UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA

  • U SAD početkom 80-ih počeo je proces univerzijalizacije dok je u evropskim bankarskim sitemima ovaj proces ubrzan
  • Dolazi do preorjentacije sa specijalizovane na univerzalnu banku
  • Velike banke postaju univerzalne, nestaje striktno bilansno i funkcionalno razgraničenje između komercijalnih banaka, koje kreiraju novac i štednih i drugih fin.institucija koje vrše distribuciju postojeće likvidnosti sistema.
  • Univerzalna banka vrši kratkoročno i dugoročno kreditiranje, kofinansiranje, potrošačko kreditiranje, finansiranje i promovisanje izvoznih aktivnosti, projektno finansiranje, naučno-stručne ekspertize, tehnološko-informativne funkcije.
  • Cilj je podizanje nivoa efikasnosti, disperzija rizika, povećanje likvidnosti i sigurnosti
  • Domaće tržište postaje preusko za velike univerzalne banke koje smanjuju tradicionalne bankarsko-kreditne aktivnosti u korist novih oblika mobilizacije sredstava

            DEREGULACIJA BANKARSTVA

  • Regulacija u bankarstvu je korišćenje unapred utvrđenih mera i instrumenata u menjanju oblika funkcionisanja banaka, njihovih kvalitativnih svojstava, promena u obimu i strukturi bankarstva, mogućnost osnivanja novih i opstajanje postojećih banaka, cene njihovih usluga itd.
  • U osnovi je očekivanje da će se adekvatnim akcijama i korišćenjem predviđenih mera i instrumenata uticati na povećanje efekta u bankarstvu
  • Tržišne snage konkurencije, potpomognute inovacijama u vidu tehnologizacije bakarstva, novih fin.instrumenata i oblika novca, reorganizacija u bankarskoj strukturi dovode do deregulacije na finansijskom tržištu
  • Rastući trend međunarodnih bankarskih aktivnosti zasnovan na deregulaciji, bio je sve do finansijskog potresa na svetskim berzama 1987.g.
  • Neograničena i ničim regulisana internacionalizaciji finansijskih transakcija,   ugrozila je svetsku finansijsku revoluciju
  • Neobuzdana deregulacija finansijskih odnosa nosila je u sebi latentne krizne udare.

     MARKETIZACIJA BANKARSTVA

  • Deregulacija u bankarstvu 80-ih dovela je do neviđene konkurencije unutar industrije fin.usluga
  • Marketing strategija postaje sastvani deo poslovne politike one banke koja računa na profit, na poboljšanje konkurentske pozicije a ponekad i na opstanak
  • Istražuju se i definišu potrebe za finansijskim uslugama
  • Razvija se marketing funkcija, marketing organizaciona struktura, broj zaposlenih marketing specijalista

•         Sprovode se marketing kampanje kako bi se obezbedila liderska pozicija na nekom segmentu tržišta fin. usluga, kao što je dečja štednja, kreditiranje mladih bračnih parova

Komentari (1)Add Comment
0
me?unarodno bankarstvo
napisao Minela, 29 /11/2010
dobad tekst

Napišite komentar

busy
 
seminarski