Sukob Staljin-Tito

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



-Stanje u svijetu i Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata

Drugi svjetski rat završen je pobjedom zapadnih sila.Posljednje Njemačke jedinice predale su se 15.05.1945. godine, dok je Japan kapitulirao 02.09.1945.godine. Mir je konačno postignut. Godine 1945. sastali su se u San Francisku predstavnici 50 zemalja koje su se borile protiv fašističkih sila (među njima i Jugoslavija) i odlučile osnovati novu svjetsku organizaciju pod imenom Ujedinjeni Narodi (UN). UN je naslijedila Društvo naroda, a temeljila se na pravilima koje je postavila Atlanska povelja još 1941.godine. Godine 1946. sudilo se ratnim zločincima. Najvažnije europsko suđenje bilo je u Ninbergu, a japansko u Tokiju. U Jugoslaviji se sudilo domobranima, četnicima, ustašama i svim ostalim kolaboratorima. Osobe koje su imale ispod 18 godina, po odluci KPJ bile su oslobođene svih optužbi.
Nakon drugog svjetskog rata nesuglasice i sukobi između velikih savezničkih sila istoka i zapada svakodnevno su se povećavali. Nazirala se nova vrsta sukoba-“hladni rat”. Curchill je “hladni rat” opisao kao stanje ni rata ni mira. Svijet je bio podjeljen na kapitalistički zapad i komunistički istok. U tome sve većem zaoštravanju međunarodnih odnosa, koji nisu isključivali i mogućnost ratnog obračuna svjetskih razmjera, Jugoslavija je čvrsto stajala na strani komunističkih zemalja, uvjerena da jedinstvo svih miroljubivih snaga svjeta može suzbiti ratnu opasnost.
U Jugoslaviji je 1945.godine održano treće zasjedanje AVNOJ-a u Beogradu. Tada je formorana privremena skupština (do izbora u novembru), koja je prihvatila doktrinu UN-a, razmatrala pravilnik o izborima, agrarnoj reformi, državljanstvu, slobodi štampe, slobodnog političkog organiziranja, a također je usvojila i zakon o sudstvu i o neprijateljskim djelatnostima protiv države i naroda u Jugoslaviji. Osnovni zadatak ove privremene skupštine bio je da donese zakone kojima će se pripremiti i izvršiti izbori za Ustavotvornu skupštinu. Privremena narodna skupština okončala je svoj rad 28.10.1945.godine. Izbori su objavljeni 11.11.1945.godine. Na izborima su se pojavile dvije liste. Prva je bila lista Narodnog fronta Jugoslavije. To je bila koalicija stranaka u koju su ušle republikanska, seljačka, socialistička, a na njenom čelu bila je KPJ. Druga je bila opoziciona lista bez imena. Pobjedio je Narodni front sa 90,5% glasova. Nakon izbora Kraljevina je nestala i zvanično. Kralj Petar II predao je vlast u ruke Narodnog fronta sa Titom na čelu. Nakon toga skupština se sastala 29.11.1945.godine i proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju (FNRJ)....

Odnosi sa komunističkim zemljama

Dok su pritisci sa zapada vršeni manje-više otvoreno, dotle su Staljinova nastojanja da politički i ekonomski podvrgne Jugoslaviju bila prikrivena, pa čak i pod plaštem velikog prijateljstva i nesebične pomoći velike socijalističke zemlje maloj. Pokušaj podvrgavanja Jugoslavije SSSR-u bio je jedan od prvi koraka antagonističkih blokova. KPJ se iskreno zauzimala za jedinstvo i čvrsto povezivanje socijalističkih zemalja. Ona je time jačala svoju poziciju u svjetu. Jugoslavija je zbog svog izuzetnog položaja mogla politički pomagati zemlje narodne demokracije. Posebno je bila značajna takva pomoć Mađarskoj i Bugarskoj na mirovnoj konferenciji u Parizu. Iako je i sama imala materijalnih teškoća, Jugoslavija je 1945.-1947. godine uveliko pružala pomoć Albaniji, Rumuniji, Čehoslovačkoj i Poljskoj. Jedan od najhumanijih gestova učinila je prema Bugarskoj koja je, kao Hitlerov saveznik i protivni Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, morala platiti reparacije 25 miliona dolara. Opraštajući plaćanje reparacija koje su bile veliko opterećenje za bugarsku privredu, Jugoslavija je učinila najviše što je mogla da pomogne svom susjedu i novom savezniku. Dok je Jugoslavija pružala otpor pritiscima sa Zapada i istodobno jačala svoje odnose sa SSSR-om i ostalim socijalističkim zemljama, dotle je Staljin, spremajući se za eventualni rat između istočnog i zapadnog bloka, razvijao svestranu idejnu, vojnu, ekonomsku i političku aktivnost radi stvaranja tzv. «lagera» socijalističkih zemalja na osnovi pokoravanja SSSR-u i njegove dominacije. Rukovodstvo Jugoslavije, inspirirano idealima i principima revolucije i socijalizma, u konkretnim pitanjima odupiralo se vladi SSSR-a, nastojeći ne samo dane izazove otvoreni sukob već i da ojača prijateljstvo i savezništvo sa SSSR-om. Mlado revolucionarno rukovodstvo Jugoslavije, puno vjere i iluzija u pogledu pravih namjera sovjetske vlade, smatralo je da ima pravo, u ime principa koji treba da vladaju među komunistima, da slobodno ispravlja greške i da suzbija tendencije koje nisu u skladu s odnosima među socijalističkim državama...