Industrijska tehnološka revolucija

Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

U drugoj polovini XVIII. vijeka ručna se proizvodnja počela zamijenjivati parnim strojevima. Time je počeo razvoj koji je od kraja 18. do sredine 19. vijeka temeljito izmjenio ranije političke, gospodarske i društvene sisteme u većem dijelu svijeta. Počela je Prva industrijska revolucija.
U 18. vijeku je najveću manufakturnu proizvodnju imala Engleska. U njoj se povećavala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u poduzećima
U Engleskoj su proizvođači sve više ulagali novac u stvaranje novih izuma. No, najpoznatiji je bio izum parne mašine. Njega je 1764. godine usavršio Škot James Watt. Pronalazak parne mašine izazvao je veliki preokret u proizvodnji, odnosno revoluciju u preređivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zemijenjena tvorničkim radom. Promjene izazvane primjenom parne mašine nazivaju se prvom industrijskom revolucijom.

Novi parni strojevi su vrlo brzo pronašli primjenu u tvornicama, rudnicima i saobračaju. Strojevi koji su koristili vodenu paru kao pogonsko sredstvo morali su biti od čvrstog materijala - željeza. Zbog toga se naglo povećala potražnja za željeznom rudom i ugljenom.

Amerikanac Robert Fulton je 1807. sagradio prvi parobord koji je sa strane imao točkove s lopatama, a zvao je Clermont. Već 1819. godine američki je parobrod Savannah preplovio Atlantski ocean za 26 dana.

Godine 1814. Englez George Stephenson konstruirao je prvu parnu lokomotivu. U početku je išla 20 km/h, a kasnije i brže. Zvala se Rocket (eng. raketa). Već 1852. u Engleskoj sagrađena je prva željeznička pruga u svijetu. Povezivala je gradove Stockton i Darlington.

INDUSTRIJSKA TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA

Industrijska revolucija se vezuje za početak korištenja parne mašine kao energetskog izvora, međutim, otkriću su prethodila otkrića parnog klipnog motora (1705.: Newcomen, Engleska; 1769.: Watt, Škotska) i vozila sa parnim motorom (1770.: Cognot, Francuska), na osnovu čega Watt izvršio usavršavanje sa ugradnjom regulatora kojim je postigao ujednačen rad. Parna mašina je brzo našla široku primjenu u proizvodnji i prevozu robe i putnika. Prije toga, ljudi su uglavnom živjeli na selu, radeći u poljoprivredi, te nakon toga, ljudi se sele u gradove, koji nastaju oko industrijskih objekata. Napredak, posebno u Engleskoj, bio je ubrzan, tako da prije 1800. godine tek 40% ljudi živi i radi na selu, a 1850. ispod 20%.
Rejmon Aron je osnivač i tipični predstavnik teorije o industrijskom društvu, koji kasnije dobija brojne sljedbenike u teoriji visokih tehnologija. Polazi od činjenice da razvoj nauke i tehnologije kao težnje za povećanjem produktivnosti i proizvodnje, nastaju razlike u kulturnom, socijalnom i ekonomskom razvoju i razvijenosti pojedinih društvenih zajednica.

Njegova osnovna polazišta su u sljedećem:
♦Preduzeće je odvojeno od porodice;
♦Postoji razvijena tehnološka podjela rada;
♦Industrijsko Preduzeće nužno pretpostavlja akumulaciju kapitala;
♦Preduzeće ne može da opstane bez racionalnog kalkula;
♦Postoji velika koncentracija radnika na mjestu rada.
♦Glavne karakteristike prve industrijalizacije su proizvodnja tekstila, obrada gvožđa i korištenje vodene pare, što je sa povećanjem značaja saobraćaja uticalo na razvoj trgovine i time na značajne promjene načina života ljudi.