Etika u poslovanju i društvena odgovornost

Sve veći broj danas aktivnih poslovnih ljudi pohađao je neko formalno obrazovanje za obavljanje svojega posla. Unatoč tome, svjedoci smo raznih skandala, korupcije, mobbinga i slično. Govori li nam sve to da obrazovni programi nisu uspjeli stvoriti svijest o vođenju računa o širem kontekstu cjelokupne zajednice, za dobrobit svih nositelja interesa?

O ETICI OPĆENITO


Etika (grč. Ethos = običaj, navada, značaj)
Nauka o moralu; ima zadatak ne samo da nas upozna s tim što je moral, koje su njegove
osnovne komponente nego i da zauzme kritičko stanovište prema postojećoj moralnoj praksi; zadatak etike nije samo u tome da ukaže na sva različita gledanja ljudi, nego i da izvrši vrijednosnu ocjenu i da ukaže na prave i istinske vrijednosti; kritičko-filozofska etika treba pokazati ne toliko kakve moralne sudove ljudi donose, nego i kakve moralne sudove ljudi trebaju donositi o određenim karakteristikama i postupcima.

Iako se u svakdanjem životu etika i moral poistovjećuju, etika bi se mogla shvatiti mnogo šire, tj. ona je svjetonazor opće prihvatljivih načela i običaja na kojima se zasnivaju pozitivni normativi društvenog i osobnog djelovanja.Etika nam objašnjava što je moralno i prihvatljivo, a što nije. Etika nas uči kakvo treba biti moralno djelovanje, tj. općekorisno i prijeko potrebno za pojedinca tako i za cijelu društvenu zajednicu.

Ante Vukasović u svojoj definiciji kaže: „ Etika je znanost o moralu, njegovim izvorima i razvitku, o načelima i normama ljudskog ponašanja i djelovanja, o njihovoj ulozi u društvenom i osobnom životu čovjeka. Moral je predmet proučavanja etike...“

Poduzetništvo je, od davnih vremena pa do naših dana, predmet iskušenja i dvojbi što je etično a što nije, u kojem slučajevima nešto u poslovanju prestaje biti moralnim, odnosno počinje biti nemoralnim. Kad kažemo za nekog da je pošten ili za neku tvrtku da se pridržava poslovne etike, onda mislimo da komunicira sa svojim okruženjem na najbolji mogući način. Danas više ne možemo govoriti o samo jednoj sveukupnoj etici primjenjivoj na sve gospodarske i negospodarske discipline. Upravo zahvaljujući razvijanju tržišta, dakle, ujedno i istančanijem instrumentiranju marketinških funkcija ( odnosa s javnošću, prodaje, propagande, itd.) etički normativi u razvijenim društvima imanentni su pojedinim područjima poslovanja. Bankarstvo ima svoju etiku, velik broj proizvodnih usmjerenja, trgovine i sl. određuje međusobno što je etično u njihovoj struci. U negospodarskim djelatnostima među najpoznatija etička načela ubrajamo ona u zdravstvu, obrazovanju, športu, novinarstvu i dr.

Poslovna etika nastala je iz razmatranja odnosa između ekonomije i morala, razmatranja moralnog statusa ekonomskih postupaka i praksi i moralnih svojstava tržišnih odnosa, karakterističnih za ekonomiju u kojoj veliki značaj ima privatna svojina i široka ekonomska sloboda. U poslovnoj etici susreću se dva stanovišta, dvije perspektive: etička i poslovna (ekonomska). Etička perspektiva polazi od moralnih vrijednosti: poštenja, pravde, pouzdanosti, povjerenja, prava i dužnosti, svega onoga što se može označiti kao "dobro" ili "ispravno" u moralnom smislu. Poslovna perspektiva polazi od ekonomskih vrijednosti: koristi, dobiti, troška, cijene, efikasnosti i konkurencije. Mjesto susreta ova dva kriterija, moralnog kriterija i kriterija ekonomske efikasnosti predmet je razmatranja poslovne etike.