Preduzeće kao pravno lice
PREDUZEĆE KAO PRAVNO LICE
Preduzeće je pravno lice, koje obavlja svoju delatnost s ciljem postizanja dobitka. Ko je pravno lice? Pravo uredjuje odnose medju nosiocima prava i obaveza koji mogu biti fizička ili pravna lica. Fizička lica su pojedinci od rodjenja do smrti, a pravna lica imaju sledeće karakteristike:
Nastaju pravnim aktom (zakonom, statutom)
Imaju vlastiti imetak, odvojen od imetka udruženih lica
Samostalna su lica, odvojena od udruženih lica
To su organizacije sa odredjenim unutrašnjim razmerama
U pravnom pogledu, u Sloveniji ih odredjuje Zakon o privrednim društvima. Za preduzeće je značajna:
Samostalnost u pravnom, poslovnom i ekonomskom smislu
Racionalno, ekonomično poslovanje koje omogućava dostizanje uspešnih poslovnih rezultata
Odgovornost za svoje poslovanje (preuzimanje rizika)
2. PREDUZEĆE KAO OSNOVNA PRIVREDNA CELINA
Preduzeće je osnovna privredna celina koja za svoje poslovanje angažuje retke proizvodne resurse i medjusobno ih kombinuje da bi došlo do proizvodnje proizvoda, tj. usluge sa namenom njihove uspešne prodaje na tržištu. U preduzeću se delatnost obavlja na osnovu unutrašnje podele rada, podelom na poslovne funkcije (upravljačka, proizvodna, razvojna, komercijalna, finansijsko-računovodstvena). Ako je preduzeće veće, funkcije u njemu su bolje podeljene i specijalizovane (područja, odelenja, sektori, radna mesta). Produbljena podela rada omogućava veću specijalizaciju, stručnost i iskustvo zaposlenih, a sa time i bolji kvalitet i produktivnost rada. Loša bezbednost i monotonija na radu, kao i loš pregled ukupnog poslovanja preduzeća mogu loše uticati na motivaciju radnika.
Smisao opstanka preduzeća je, pre svega, u:
Specijalizaciji
Timskom radu
Sinergijskom učinku saradnje i medjusobnog dopunjavanja odredjenih elemenata poslovanja (organizovana grupa ljudi ostvaruje bolje grupne rezultate nego pojedinci)
Smanjenju transakcijskih troškova, tj. troškova koji nastaju u vezi sa razmenom i koji su u preduzeću, po pravilu, manji nego u individualnoj razmeni)
Preduzeće je preko tržišta povezano sa drugim preduzećima, bilo u obliku poslovne saradnje (dobavljači, kupci) ili konkurencije. U razmerama pune konkurencije, odredjeno preduzeće ima manji uticaj na tržišnu cenu i mora joj se prilagoditi. Ako želi poslovati sa dobitkom, obično se suočava sa nužnim smanjenjem troškova poslovanja.
3. CILJEVI POSLOVANJA PREDUZEĆA
Ciljevi poslovanja preduzeća mogu biti:
Dugoročni (opstanak na tržištu)
Povećanje obima prodaje (postojećim i novim kupcima)
Rast (povećanje proizvodnje, prodaje, udela na tržištu)
Povećanje dobitka
Poboljšavanje ugleda
Očuvanje društvene tradicije i dr.
4. PREDUZEĆE, FIRMA, POGON
Firma je naziv preduzeća, npr. "Alpost pokućstvo d.o." Leona Dobrotinška 2, Šentjur.
Pogon je radna jedinica u preduzeću u kojoj se obavlja odredjena delatnost. Preduzeće može imati jedan ili više pogona na jednoj ili više lokacija. Na primer, pogon u kome se proizvode privredni aparati (proizvodni pogon) i pogon za njihovo servisiranje (uslužni pogon).
5. VRSTE PREDUZEĆA
Preduzeća možemo podeliti po različitim kriterijumima:
a) po veličini preduzeća mogu biti mala, srednja i velika. Kriterijumi razvrštavanja preduzeća po veličini su:
broj zaposlenih
godišnji prihod
prosečna vrednost aktive (imovina preduzeća)
Medju mala preduzeća svrstavamo ona, koja ispunjavaju bar dva navedena uslova:
prosečan broj zaposlenih je do 50,
godišnji prihodi su manji od 8000 prosečnih mesečnih bruto zarada zaposlenih u Republici Srbiji,
prosečna vrednost imovine je manja od šest prosečnih mesečnih bruto zarada zaposlenih u Republici Srbiji.
Prednosti malih preduzeća su, pre svega, veća fleksibilnost na tržištu (brže i efikasnije prilagodjavanje promenama), veći pregled i nadzor nad poslovanjem, bolja unutrašnja komunikativnost medju zaposlenima i obično njihova veća pripadnost preduzeću.
Srednja preduzeća su ona, koja ispunjavaju bar dva navedena uslova:
prosečni broj zaposlenih je od 50 do 250,
godišnji prihodi su od 8 do 40.000 prosečnih mesečnih bruto zarada u Republici Srbiji,
prosečna vrednost imovine je od 6 do 30.000 prosečnih mesečnih bruto zarada u Republici Srbiji.
Velika preduzeća su ona, koja ispunjavaju i premašuju bar dva navedena uslova, koja važe za srednja preduzeća. Tu spadaju i sve banke i osiguravajuća društva bez obzira na veličinu. Prednost velikih preduzeća je veća produktivnost i ekonomičnost u masovnoj i serijskoj proizvodnji, bolja eksterna informisanost (postojanje vlastitih pravnih i marketinških odelenja), vlastiti razvoj proizvoda (mogućnost većih ulaganja), bolja opremljenost i važniji položaj na tržištu.
b) po delatnosti, preduzeća delimo na:
proizvodna, kao na primer, industrijska, gvoždjarska, rudarska preduzeća
uslužna, kao na primer, turistička, transportna, hotelijerska preduzeća, banke, osiguravajuća društva
trgovačka, koja se bave posredovanjem robe od faze proizvodnje do potrošnje.
c) po vrsti klijenata - preduzeća prodaju svoje proizvode, odnosno usluge:
drugim preduzećima (prodaja investicionih dobara)
konačnim potrošačima (prodaja potrošnih dobara).
d) po vlasništvu, preduzeća se dele na:
javna preduzeća
zasebna preduzeća
udružena preduzeća
e) po pravno-organizacijskom obliku, preduzeća delimo na:
lična društva
kapitalska društva
Za lična društva, karakteristično je lično zauzimanje i učestvovanje udruženih lica, koji u odnosima sa okolinom nose ličnu odgovornost. Tu spadaju:
d.o.o. - društvo sa neograničenom odgovornošću, čiji članovi neograničeno i solidarno odgovaraju na obaveze društva celokupnom imovinom
k.d. - komanditno društvo koje ima dve vrste članova. Komplementarci su deo članova, koji odgovaraju za obaveze društva svom svojom imovinom. Komanditisti su deo članova, koji odgovaraju za obaveze društva uloženim sredstvima (obično nemaju želje ili znanja potrebnog za učestvovanje u poslovanju preduzeća i žele samo angažovati svoja sredstva)
t.d. - tiho društvo, u kojem "tihi" član ima odredjeni udeo sa pravom učešća u dobitku. Njegov udeo nije vidan i on nije odgovoran za obaveze preduzeća. Takvo društvo je idealno za prikrivena, diskretna finansiranja.
U kapitalskim društvima lično zauzimanje i učestvovanje članova udruženja nije karakteristično. Pored toga, članovi nisu lično odgovorni za obaveze društva. Tu spadaju:
d.o.o. - društvo sa ograničenom odgovornošću u kojem svaki od članova društva učestvuje u odredjenoj imovinskoj podeli, a lično ne garantuje za obaveze društva.
d.d. - deoničko društvo je poželjno za prikupljanje većih finansijskih sredstava, jer se prikupljeni kapital deli na jednake delove - deonice, koje zainteresovani mogu u celosti ili sukcesivno otkupljivati. Deonica omogućava vlasniku udeo u dobitku i članska prava u preduzeću (pravo na informisanje, nadzor...) Deoničari ne snose ličnu odgovornost za poslovanje društva.
f) po organizacijskom tipu proizvodnje, preduzeća delimo na:
masovnu proizvodnju, u kojoj se izradjuje jedna vrsta proizvoda u velikim količinama i koja je automatizovana. Kod nje je značajna visoka produktivnost i ekonomičnost.
serijsku proizvodnju, u kojoj se izradjuje ista vrsta proizvoda u različitim serijama (različiti načini proizvodnje). Proizvodni kapaciteti su slabije iskorišćeni nego u masovnoj proizvodnji, zbog čega su troškovi jedinice proizvoda viši
pojedinačnu proizvodnju, u kojoj se izradjuju različiti proizvodi, obično po nalogu kupca. Svaki proizvod zahteva svoju tehnološku, konstrukcijsku i operativnu pripremu i svoj proizvodni proces, zbog čega su troškovi jedinice proizvoda viši u poredjenju sa serijskom i masovnom proizvodnjom.
lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad
PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>>
SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi
LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
|