Mjesto i uloga finansijskog trzista - tržište novca i kapitala

Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Misterija novca i finansijskog kapitala najvećim dijelom se odnosi na mehanizam i efekte funkcionisanja finansijskog tržišta i berzi. Pojam karakteristike,kategorije,jezik učesnika,ponašanje, veliki zaokreti (lomovi i ekspanzija),visoki rizici i gubici,ali i ogromni dobici na savremenim berzama danas postaju nezaobilazna pitanja svakog čovjeka.

Najveći dio stanovništva se pita:šta je to novac i šta mu određuje vrijendnost i količinu u privredi, odnosno stabilnost. Kako se može upravljati novcem da se njegova ogromna snaga razvojno iskoristi bez ulsaka u inflatorni vrtlog,kako upravljati novcem u preduzeću da se sve njegove pozitivne funkcije i djelovanja iskoriste,a neutrališu negativna djelovanja. Jer,konačno,svi oblici sredstava prije ili kasnije dobijaju novčani oblik. Kakvi sve novčani oblici postoje u savremenim privredama i kako djeluju u privredi? Kako novac pretvoriti u kapital i razne vrste kapitala u novčani oblik? Sve su to žitotna pitanja preduzeća i savremenog finansijskog menadžmenta,ali i privrede u cjelini.

Pod tržištem se u najširem smislu riječi podrazumjeva mjesto na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za robama,uslugama i novčanim sredstvima. Analogno ovome zaključuje se da danas postoje robno tržište,tržište usluga i finansijsko tržište. Finansijsko tržište,dakle zadovoljava tražnju privrednih subjekata za novčanim sredstvima,a sa druge strane omugućava vlasnicima novčanih sredstava da ostvare prihod na svoju imovinu. Ako je mjesto susreta ponude i tražnje organizovan prostor sa tačno utvrđenim vremenom,tržišnim pravilima i uzansama kupoprodaje onda se radi o organizovanom tržištu. Finansijsko tržište je prema tome organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko novčana sredstva i na kome su u zavisnosti od ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. Finansijsko tržište se može difinisati i kao skup svih finansijskih transakciaj u oblasti nacionalne ekonomije kojima se dolazi do uspostavljanaj i realizacije društveno proizvodnih odnosa iz kupoprodajnih finansijskih dokumenata. Ogorman značaj koje finansijsko tržište ima za nacionalnu ekonomiju ogleda se od omogućavanja nesmetanog odvijanja procesa proizvodnje i prometa, optimizacije nivoa novčane mase,ostvarenja profitabilnosti pa sve do ostvarenja proširene reprodukcije u oblasti proizvodnje i prometa i sigurnosti za plasirani kapital.

Cijena finansijskih sredstava formira se pod odlučujućim uticajem ponude i tražnje,a izražava se u vidu kamatne stope,koja je opet različita za svaki od segmenata finansijsog tržišta. Globalno uzevši ona je uvijek manja kod kratkoročno odobrenih novčanih sredstava sa rokom dospijeća do jedne godine,kao i onda kada se radi o uspješnim i bonitetnim debitorima. Kamatna stopa kod dugoročnih aranžmana je veća čime se kompenzira niža likvidnost kao i veći rizik,a isto je i kada se radi o manje kreditno sposobnim korisnicima. U takvim slučajevima se čistoj kamati dodaje i riziko premija. Kamatna stopa međutim zavisi i od stope inflacije gdje se nominalna kamatna stopa koriguje u skladu sa rastom cijena,što je poznato kao tzv. Fišerov efekat.

Kada biste imali slobodna novčana sredstva (štednju) ličnu ili preduzeća kojim rukovodite da li biste ga uložili u banku (uz određenu kamatu),plasirali u kupovinu akcija drugih preduzeća ili banaka, uložili u kupovinu obaveznica (države,Centralne banke,banaka,preduzeća), odnosno investirali u spostveno preuzeće. Sve to traži određenu procjenu prinosa,vremensko angažovanje kapitala, sigurnost povraćaja sredstava,određene olakšice za ulaganja kroz fiksalnu i kreditnu politiku,vrijeme formiranja i angažovanja sredstava,rizika ulaganja,dugoročnih ciljeva ulaganja,... Radi se,dakle,o politici formiranja i plasmana (ulaganja) novčanih sredstava i efektima koji se očekuju.

Uz sve navedeno treba poznavati i sve odnose i mehanizme finansijskog tržišta,bankarskog sistema,stanja i očekivanja u privredi,provjere efekata,makroekonomske politike,ali i veoma detaljno složeni svijet i mehanizam djelovanja tržišta novca i kapitala,berzi i deviznog tržišta. Loše upravljanje njima brzo dovodi do velikih lomova i nestabilnosti u privredi i društvu,dok efikasno i smišljeno upravljanje stavlja u ruke finansijskom menadžmentu najsnažniju polugu razvoja i stabilizacije.
Pojam,funkcije i struktura finansijskog tržišta

Pod tržištem se u najširem smislu podrazumjeva mjesto na kome se sučeljava ponuda i tražnja za robama, uslugama i novčanim sredstvima.Finansijko tržište zadovoljava tražnju privrednih subjekata za novčanim sredstvima,a sa druge strane omogućava vlasnicima novčanih sredstava da ostvare prihod na svoju imovinu. Finansijko tržište je organizovani mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijska i novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnjei uz strogo poštovanje pravila trgovine formira cijena tih sredstava.

Finansijsko tržište se može definicati i kao skup svih finansijkih transakcija u oblasti nacionalne ekonomije kojima dolazi do uspostavljanja i realizacije društveno proizvodnih odnosa iz kupoprodajnih finansijkih dokumenata. Cijena finansijkih sredstava formira se pod uticajem ponude i tražnje,a izražava se u vidu kamatne stope koja je različita za svaki od segmenata finansijkog tržišta.Kamata zavisi od iznosa novčanih sredstava i vremena.Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno.

Finansijsko tržište je organizovani prostor na kojem se nude i traže finansijska sredstva i formira cijena tih sredstava.Osnovni elementi finansijskog tržišta su:
a)tržište – mjesto gdje se susreću ponuda i tražnja za finansijkim sredstvima
b)finansijki instrumenti ili finansijke aktive (npr. Hartije od vrijednosti) kao predmet ptrgovanja na finansijskom tržištu.(Najveći broj finansijkih instrumenata ima oblik hartija od vrijednosti.Finsnijski instrumenti mogu da imaju oblik hartija od vrjednosti ili da proizilaze iz depozitno-kreditnih odnosa.Sve ono u šta se može investirati su finansijki instrumenti.Finansijski instrumenti mogu biti u obliku:novca,vlasnički i dugovni finansiji instrumenti.)
c)učesnici – na finansijkom tržištu.

Finansijko tržište se može definisati i kao organizovani metod transfera akumulacije i novčanih fondova između ekonomskih jedinica sa suficitom i ekonomskih jedinoca sa deficitom finansijkih fondova.
Funkcije finansijkog tržišta su:
1.alokativno-posrednička – alokacija novca i kapitala te transfer finansijskih sredstava od suficitiranih na deficitirane jedinice,slobodna novčana sredstva se usmjeravaju tamo gdje će ostvariti profitabilnost
2.obezbjeđuje likvidnost – vlasnici finansijskih instrumenata mogu ih prodati prije roka dospjeća
3.određivanje cijene – kupoprodajom se određuje cijena raznih oblika finansijskih aktiva
4.mobilizacija finansijske štednje – investitori nastoje da uposle svoja sredstva zbog realnog očuvanja
5.smanjenje transakcionih troškova – smanjenje troškova koji su vezani sa potrebom spajanja kupaca i prodavaca finansijskih aktiva
6.transfer rizika – ova funkcija dobija na značaju sa razvojem izvedenih hartija od vrijednosti.

Dakle,finansijska tržišta predstavljaju način putem koga najčešće preduzeća i država pribavljaju dodatna sredstva za svoje investicione projekte i javne potrebe ali i mogućnost za investitore da ulažu svoja slobodna sredstva kako u težnji za njihovo realno očuvanje protivu inflacije,tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbijede njihovo realno uvećanje.
To praktično znači,prenos novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravnih lica koja raspolažu većim slobodnim iznosima,od onih koji ih žele ili mogu samostalno uložiti, na ona fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i programa iz oblasti proizvodnje,potrošnje,prometa i usluga za koje se pretpostavlja da su društveno i ekonomski opravdani.