Definicija riječi trgovina vodi porijeklo od engleske riječi commerce, koja najbolje opisuje taj pojam. U prijevodu, riječ commerce može označavati razne vrste društvenih odnosa, kao što su razmjena ideja, mišljenja ili osjećanja; a također i proces razmjene (kupnje i prodaje) dobara u općem smislu, uključujući i transport od mjesta do mjesta.
Dakle, trgovina je, jednostavno, razmjena dobara i usluga, obično za novac. Prisutna je svuda oko nas u mnogo različitih oblika. Bilo da kupujemo svakodnevne potrebštine u dragstoru, ili da prodajemo stare stripove u svom dvorištu - sudjelujemo u trgovini, iz različitih kutova. Trgovina je proces razmjene robe i usluga.
Naziv potiče od slavenske riječi trg, po nekima od grčke riječi trgoše što bi u prijevodu značilo prijevara. Trgovina nije jedini nositelj robnog prometa, kojim se također bave i sami proizvođači, a donekle i sami potrošači.

Kao posebna gospodarska djelatnost, trgovina ima zadatak da svojim posredovanjem u prometu organizira redovnu razmjenu između proizvodnje i potrošnje. Svojom aktivnošću ona treba osigurati ponudu robe i usluga u količinama i asortiman u koje tržište traži, u vrijeme kada se traži i po cijenama i drugim uvjetima koje su kupci spremni prihvatiti.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u litaraturi su egzistirala dva pojam trgovine.
Prvi pojam se vezuje za engleske i francuske ekonomiste koji su polazili od socijalno-ekonomskih funkcija trgovine, a drugi za njemačku komercijalno - pravnu školu koju su privlačili pravni odnosno privatno-ekonomski elementi - kupnja i prodaja robe u cilju postizanja dobiti.
Povijesno gledano, tržište je u svom razvoju evoluiralo. Ta evolucija prošla je od izrazito konkretnih oblika tržišta, preko polukonkretnih, do apstraktnih oblika tržišta. Kod izrazito konkretnih oblika tržišta, kakvi su postojali u uvjetima proste robne proizvodnje, dolazilo je do izravnog sučeljavanja proizvođača kao prodavatelja i potrošača kao kupca, uz obavezno prisustvo robe. Kod polukonkretnih tržišta, međutim, prisutni su po pravilu, samo uzorci robe (sajmovi). Na apstraktnim tržištima poput burze, dolazi do velike koncetracije ponude i potražnje, ali bez prisustva robe i neposredno zainteresiranih partnera. Suvremeno tržište egzistira u svim evolutivnim oblicima.
Takvim zahtjevima udovoljava shvaćanje koje pod tržištem podrazumijeva institucionalno i tehnički oblikovan kontakt kupaca i prodavača, koji na posebno opremljenom prostoru iu određeno vrijeme, nude ili traže određenu vrstu robe od neodređenog partnera, u svrhu razmjene za novac, po cijeni koja ima tedenciju da se izjednači.
Tržište sačinjavaju trgovačka mreža (prodavnice, samoposluga, robna kuća, benzinska postaja ,..), zatim tržnica na veliko, pijaca, prodaja u tvornici, burza, aukcija, sajam, itd..
U uvjetima robne proizvodnje poduzeće ne može egzistirati bez tržišta, kao što ni tržište ne bi moglo postojati bez raznovrsnih gospodarskih organizacija. Svako poduzeće ima svoje nabavno i prodajno tržište. Na nabavnom tržištu poduzeće se opskrbljuje sa sredstvima za prozvodnju ili trgovačkom robom koja predstavlja predmet njegovog poslovanja. Na prodajnom tržištu poduzeće prodaje svoje proizvode, odnosno trgovinsku robu i usluge koje predstavljaju predmet njegovog poslovanja. Poduzeće, kao i svaka druga privredna organizacija, zahtijeva da se stalno nabavlja i prodaje. Prema tome, privredna organizacija je i kupac i prodavac, i po logici tržišnog gospodarstva postoje dvije uloge: u ulozi kupca poduzeće teži da kupi što jeftinije, au ulozi prodavača da proda što skuplje.

1. UVOD
2. RAZVOJ I FUNKCIONIRANJE TRGOVINE 4
2.1. PONUDA, TRAŽNJA I CIJENA KAO KOMPONENTE TRŽIŠTA 5
2.1.1. Sadržina ponude i tražnje 5
2.1.2. Zavisnost cene od ponude i tražnje 6
2.2. KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU 7
2.2.1. Potpuna konkurencija 9
2.2.2. Monopolsko tržište 10
2.2.3. Karakteristike savremenog tržišta 11
2.3. RIZIK U TRŽIŠNOM POSLOVANJU 11
2.4. ISPITIVANJE TRŽIŠTA 12
3. TRŽIŠNA ORIJENTACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA 13
3.1. OKRUŽENJE I POSLOVANJE 13
3.2. NEOPHODNOST PROMENA U POSLOVANJU PREDUZEĆA 14
3.4. ANALIZA TRŽIŠTA KAO REGULATOR PRIVREDE I NJEGOV UTICAJ NA CIJENE 15
4. ZAKLJUČAK 18
5. LITERATURA 19
POPIS ILUSTRACIJA:
slika 1 6
Tabela 1 - Tipologija tržišnih strana 8
grafikon 1 - Osnova delatnosti 16
grafikon 2 - Prodaja kupcima 16
grafikon 3 - Prosječni rast prodaje u zadnje 3 godine 17
grafikon 4 - Prosječni porast profita u zadnje 3 godine 17