Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski
Blagdani u judaizmu - Verzija za štampu

+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Društvene nauke (/Forum-dru%C5%A1tvene-nauke)
+--- Tema: Blagdani u judaizmu (/Thread-blagdani-u-judaizmu)


Blagdani u judaizmu - Autor1 - 12-04-2010 08:52 PM

Uvod


Blagdan je u svim religijama bitan elemenat bogoštovlja: određen obredima što su dodijeljeni određenim vremenima, skup iskazuje, obično u radosti, počast ovoj ili onoj strani ljudskog života: on zahvaljuje ili zaziva milost božanstva. U ovom radu biće obrađeni blagdani u Judaizmu, koji se dijele na predsužanjske Izraelske blagdane i kasnije starozavjetne blagdane.



1. O pojmu “Blagdan“

Blagdan je jedna od glavnih saastavnica svake religije, koja u sebi uključuje tri obilježja: počinak, svečano slavlje i zajedništvo. Njime religijska zajednica slavi spomen na neki mitski ili povijesni događaj. U arhaičnim religijama blagdani su slavlja vezana uz godišnja doba, kozmičke pojave, te uz događaje ljudskog života. U bliskoistočnim politeističkim religijama blagdani su obilježavali ritam godišnjih doba kao spomen smrti i uskrsnuća božanstva. U starogrčkoj religiji blagdani su bili posvećeni zaštitnicima gradova i božanstvima plodnosti. U starorimskoj religiji blagdani su se slavili u čast kućnih zaštitnika, a javni u čast bogova i diviniziranih careva. U starohebrejskoj religiji tjedni blagdan je subota, spomen na stvaranje svijeta i dan počinka. Pasha je bila spomen na izlazak iz egipatskog ropstva i ulazak u obećanu zemlju. U Židovstvu je zadržana subota i tri glavna starohebrejska hodočasnička blagdana, vezana uz ratarsku djelatnost i hebrejsku povijest. Osim toga slave se i dva svečana dana ( Roš hašana i Jom kipur ), te blagdani Hanuka i Purim. U Kršćanstvu je glavni blagdan nedelja, dan počinka i svečanog bogoslužja u spomen Kristova uskrsnuća. U Islamu, petak je kultni dan, ali ne i dan počinka. Glavni su islamski blagdani: Ramazanski bajram, Kurban-bajram i Prorokov rođendan.



2. Blagdani u Judaizmu

Izraelci su pored nekoliko važnih svetih dana imali i svakodnevne hramske službe. Dvoje janjadi se žrtvovalo svaki dan kao paljenice, jedno ujutro, a drugo navečer. Uz paljenice dolazila je žrtva od brašna izmiješanog sa uljem, libacija vina i miomirisna žrtva. Liturgijski kalendari su imali naznačiti važnije blagdane. Stari zavjet navodi nekoliko takvih kalendara: A) Elohistička zbirka, koja naprimjer zove hodočašće prilikom žetve “Blagdan sedmica “, a berbu voća datira u “Vrijeme preokreta godine“. B) Deuteronomistička zbirka donosi male promjene od kojih je specifikacija mjesta koje treba hodočastiti. Tri godišnja blagdana su: Pasha zajedno sa Blagdanom beskvasnog kruha, Blagdan sedmica i Blagdan Šatora-Sjenica. C) Svećenička zbirka ima više detalja obzirom na datume te donosi novi (Babilonski) kalendar prema kojemu godina počinje u proljeće umjesto u jesen. Što se tiče same podjele blagdana u Judaizmu, tu možemo napraviti generalnu podjelu na: predsužanjske blagdane i kasnije starozavjetne blagdane.