31-08-2010, 01:51 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kreativnost možemo definisati kao sposobnost da se stvaraju nove i neuobičajene ideje. Te ideje mogu biti manje ili više zanimljive, originalne, duhovite, apstraktne, itd. Sa aspekta menadžmenta, međutim, da bi proces kreativnog mišljenja, kao i atmosfera podsticanja i negovanja kreativnosti u jednoj sredini imali svoje opravdanje, te ideje za organizaciju moraju imati praktičnu vrijednost – moraju biti primjjenljive. U tom smislu, kreativne ideje koje se transformišu u korisne proizvode i usluge, i koje imaju praktičnu primjenu, zovu se inovacije. Kreativnost je podloga za inovacije, a inovacije su rezultat primjenjene kreativnosti. Svaka kreativna ideja ne mora postat inovacija, ali nema inovacije bez kreativnosti.
Menadžer mora posjedovati i koristiti svoje znanje, vještine i kreativnost umjesto primjene sile ili nametljivog autoriteta. Znanje je osnovni postulat neophodan svakom uspješnom menadžeru, ali samo ono nije dovoljno. Pored sposobnosti logičkog razmišljanja i konceptualizacije, vještine dijagnosticiranja, društveno - emocionalne sposobnosti, potrebna je i – kreativnost. Ona menadžeru pomaže da objedini, sa velikim samopouzdanjem, umjetnost međusobnih odnosa i komunikacije.
Kreativnost je ključni dio u mehanizmu menadžmenta. Menadžer ne mora biti umjetnik da bi bio kreativan. Dovoljno je da izbjegava rutinsko i uobičajeno prilaženje problemima, da ih posmatra iz novog ugla, da poseže za novim i nekonvencionalnim rješenjima koja su okrenuta budućnosti i opštem poboljšanju društva kao glavnom parametru. Kreativnost, inteligencija i prilagodljivost najvažnije su oružje u rukama sposobnih menadžera danas (i ubuduće), kada je jedina konstanta – promjena...
INOVACIJE KAO ODRAZ KREATIVNOSTI MENADŽERA
Važan faktor u upravljanju Ijudima je kreativnost. Moguće je napravit razliku između kreativnosti i inovacija. Izraz kreativnost se obično odnosi na sposobnost i moć stvaranja novih ideja. Inovacija, s druge strane, obično znači upotrebu tih ideja. Akcenat treba podjednako staviti na oba procesa što podrazumjeva da organizacije ne ostaju na samom stvaranju novih ideja već da ih takođe i realizuju do praktične primjene. Kreativni proces se sastoji od četiri stadijuma koji su u međusobnoj interakciji i preklapaju se:
1. nesvesno pretraživanje,
2. intuicija,
3. pronicanje
4. logička formulacija.
Prvi stadijum, nesvesno pretraživanje, teško je objasnit jer je on sa one druge strane svjesti. Obično traži zaokupljenost problemom sa možda tek mutnom slikom u mislima. Medutim, menadžeri često pod pritiskom vrjemenskih ograničenja donose preuranjene odluke radije nego da se temeljno bave nejasnim i slabo definisanim problemima.
Drugi stadijum, intuicija, povezuje nesvesno sa svesnim. U ovom se stadijumu može pojavit kombinacija faktora koji na prvi pogled izgledaju dijametralno suprotno. Intuicija traži vrijeme od ljudi da nađu nove kombinacije i integrišu različite pojmove i ideje. O problemu se mora dobro razmisliti. Intuitivno razmišljanje se može pospješiti pomoću nekoliko tehnika, a među njima su najzastupljenije protok ideja i sinektika...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 INOVACIJE KAO ODRAZ KREATIVNOSTI MENADŽERA 4
1.1.1 Tehnike povećanja kreativnosti 4
1.2 KREATIVNOST MENADŽERA 7
1.3 KREATIVNOST KAO KARAKTERISTIKA MENADŽERA BUDUĆNOSTI 10
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15
Kreativnost možemo definisati kao sposobnost da se stvaraju nove i neuobičajene ideje. Te ideje mogu biti manje ili više zanimljive, originalne, duhovite, apstraktne, itd. Sa aspekta menadžmenta, međutim, da bi proces kreativnog mišljenja, kao i atmosfera podsticanja i negovanja kreativnosti u jednoj sredini imali svoje opravdanje, te ideje za organizaciju moraju imati praktičnu vrijednost – moraju biti primjjenljive. U tom smislu, kreativne ideje koje se transformišu u korisne proizvode i usluge, i koje imaju praktičnu primjenu, zovu se inovacije. Kreativnost je podloga za inovacije, a inovacije su rezultat primjenjene kreativnosti. Svaka kreativna ideja ne mora postat inovacija, ali nema inovacije bez kreativnosti.
Menadžer mora posjedovati i koristiti svoje znanje, vještine i kreativnost umjesto primjene sile ili nametljivog autoriteta. Znanje je osnovni postulat neophodan svakom uspješnom menadžeru, ali samo ono nije dovoljno. Pored sposobnosti logičkog razmišljanja i konceptualizacije, vještine dijagnosticiranja, društveno - emocionalne sposobnosti, potrebna je i – kreativnost. Ona menadžeru pomaže da objedini, sa velikim samopouzdanjem, umjetnost međusobnih odnosa i komunikacije.
Kreativnost je ključni dio u mehanizmu menadžmenta. Menadžer ne mora biti umjetnik da bi bio kreativan. Dovoljno je da izbjegava rutinsko i uobičajeno prilaženje problemima, da ih posmatra iz novog ugla, da poseže za novim i nekonvencionalnim rješenjima koja su okrenuta budućnosti i opštem poboljšanju društva kao glavnom parametru. Kreativnost, inteligencija i prilagodljivost najvažnije su oružje u rukama sposobnih menadžera danas (i ubuduće), kada je jedina konstanta – promjena...
INOVACIJE KAO ODRAZ KREATIVNOSTI MENADŽERA
Važan faktor u upravljanju Ijudima je kreativnost. Moguće je napravit razliku između kreativnosti i inovacija. Izraz kreativnost se obično odnosi na sposobnost i moć stvaranja novih ideja. Inovacija, s druge strane, obično znači upotrebu tih ideja. Akcenat treba podjednako staviti na oba procesa što podrazumjeva da organizacije ne ostaju na samom stvaranju novih ideja već da ih takođe i realizuju do praktične primjene. Kreativni proces se sastoji od četiri stadijuma koji su u međusobnoj interakciji i preklapaju se:
1. nesvesno pretraživanje,
2. intuicija,
3. pronicanje
4. logička formulacija.
Prvi stadijum, nesvesno pretraživanje, teško je objasnit jer je on sa one druge strane svjesti. Obično traži zaokupljenost problemom sa možda tek mutnom slikom u mislima. Medutim, menadžeri često pod pritiskom vrjemenskih ograničenja donose preuranjene odluke radije nego da se temeljno bave nejasnim i slabo definisanim problemima.
Drugi stadijum, intuicija, povezuje nesvesno sa svesnim. U ovom se stadijumu može pojavit kombinacija faktora koji na prvi pogled izgledaju dijametralno suprotno. Intuicija traži vrijeme od ljudi da nađu nove kombinacije i integrišu različite pojmove i ideje. O problemu se mora dobro razmisliti. Intuitivno razmišljanje se može pospješiti pomoću nekoliko tehnika, a među njima su najzastupljenije protok ideja i sinektika...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 INOVACIJE KAO ODRAZ KREATIVNOSTI MENADŽERA 4
1.1.1 Tehnike povećanja kreativnosti 4
1.2 KREATIVNOST MENADŽERA 7
1.3 KREATIVNOST KAO KARAKTERISTIKA MENADŽERA BUDUĆNOSTI 10
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15