10-08-2010, 08:02 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
POREZI IZ PRIHODA
Kao rezultat umnožavanja i nestanka prihoda iz različitih izvora, nastala je podjela preže iz prihoda.
Porezi iz prihoda svrstavamo u dvije grupe:
• Porez na dohodak fizičkih lica i
• Porez na dohodak pravnih lica
Porezi na imovinu daju nedovoljne i nestabilne prihode da bi se mogle alimentirati narasle potrebe savremene države. Stabilne i trajne prihode obezbjeđuju porezi iz prihoda koji permanentno pritiču i stalno se obnavljaju.
Objektni porezi
Objektni porezi su takvi porezi kojima se oporezuje prihod koji potiče iz sva tri faktora proizvodnje, kapitala, rada i prirode i njihove međusobne kombinacije. Njima se oporezuju izdvojeni prihodi poreskog obveznika.
Cedularni porezi su objektni porezi jer pogađaju stečeni prihod prema njegovim stvarnim osobinama, ne vodeći računa o subjektnim osobinama obveznika (lične, porodične, ekonomske, socijalne i druge prilike) ni o sintetičkoj snazi poreskog obveznika.
Osnovne osobine objektnih poreza su:
• analitički su jer oporezuju pojedine izvore sredstava
• identični su sa porezima na prihod
• višom poreskom stopom se oporezuju fundirani prihodi a nižom nefundirani prihodi
• metodi naplate nisu komplikovani . Za utvrđivanje poreske sposobnosti dovoljni su indikatori koji djeluju spoljašnjim izgledom (zemljište i zgrade).
Nedostaci objektnih poreza su:
• u savremenim državama preovladava mišljenje da porezi iz prihoda koji predstavljaju jedan zastarjeli, prevaziđeni sistem poreza iz prihoda, kojeg treba nestati, ali to mišljenje nije tačno. U posljednje vrijeme dobijaju sve veći značaj. Bez njihovg poznavanja ne može se razumjeti savremena poreska politika,
• ne udovoljavaju načelu pravičnosti i ravnomjertnosti u oporezivanju. Ne oslanjaju se na stvarnu poresku sposobnost, vać na srednje podatke poreskog obveznika (katastar).
U grupu cedularnih poreza svrstavamo:
1. porezi na prihod od zemljišta i šuma ( renta)
2. porez na prihod od zgrada (zakupnina)
3. porez na prihod od privredne djelatnosti (profit)
4. porez na prihod od kapitala ( kamate i dividende)
5. porez na prhod od fizičkog i umnog rada
Usavremenim poreskim sistemima nastaje jedan zbirni sistem poreza na prihod, sastavljen od starih realnih poreza na prihod ( porezi na zemljište i porezi na zgrade) i novih individualnih poreza na prihod ( rentni porez i porez na prihod od rada).
Porez na prihod od zemljišta i šuma ( renta)
Ovaj poreski oblik je najstariji i najvažniji poreski oblik objektnih poreza na prihod. Efikasan je instrument za vođenje ekonomske politike. Utvrđuje se prema spoljašnjim obilježjima i to: prema površini zemljišta, bruto proizvodu. U modernoj fiskalnoj državi određuje se prema katastarskom prihodu upotrebom administrativno- tehničkog metoda...
POREZI IZ PRIHODA
Kao rezultat umnožavanja i nestanka prihoda iz različitih izvora, nastala je podjela preže iz prihoda.
Porezi iz prihoda svrstavamo u dvije grupe:
• Porez na dohodak fizičkih lica i
• Porez na dohodak pravnih lica
Porezi na imovinu daju nedovoljne i nestabilne prihode da bi se mogle alimentirati narasle potrebe savremene države. Stabilne i trajne prihode obezbjeđuju porezi iz prihoda koji permanentno pritiču i stalno se obnavljaju.
Objektni porezi
Objektni porezi su takvi porezi kojima se oporezuje prihod koji potiče iz sva tri faktora proizvodnje, kapitala, rada i prirode i njihove međusobne kombinacije. Njima se oporezuju izdvojeni prihodi poreskog obveznika.
Cedularni porezi su objektni porezi jer pogađaju stečeni prihod prema njegovim stvarnim osobinama, ne vodeći računa o subjektnim osobinama obveznika (lične, porodične, ekonomske, socijalne i druge prilike) ni o sintetičkoj snazi poreskog obveznika.
Osnovne osobine objektnih poreza su:
• analitički su jer oporezuju pojedine izvore sredstava
• identični su sa porezima na prihod
• višom poreskom stopom se oporezuju fundirani prihodi a nižom nefundirani prihodi
• metodi naplate nisu komplikovani . Za utvrđivanje poreske sposobnosti dovoljni su indikatori koji djeluju spoljašnjim izgledom (zemljište i zgrade).
Nedostaci objektnih poreza su:
• u savremenim državama preovladava mišljenje da porezi iz prihoda koji predstavljaju jedan zastarjeli, prevaziđeni sistem poreza iz prihoda, kojeg treba nestati, ali to mišljenje nije tačno. U posljednje vrijeme dobijaju sve veći značaj. Bez njihovg poznavanja ne može se razumjeti savremena poreska politika,
• ne udovoljavaju načelu pravičnosti i ravnomjertnosti u oporezivanju. Ne oslanjaju se na stvarnu poresku sposobnost, vać na srednje podatke poreskog obveznika (katastar).
U grupu cedularnih poreza svrstavamo:
1. porezi na prihod od zemljišta i šuma ( renta)
2. porez na prihod od zgrada (zakupnina)
3. porez na prihod od privredne djelatnosti (profit)
4. porez na prihod od kapitala ( kamate i dividende)
5. porez na prhod od fizičkog i umnog rada
Usavremenim poreskim sistemima nastaje jedan zbirni sistem poreza na prihod, sastavljen od starih realnih poreza na prihod ( porezi na zemljište i porezi na zgrade) i novih individualnih poreza na prihod ( rentni porez i porez na prihod od rada).
Porez na prihod od zemljišta i šuma ( renta)
Ovaj poreski oblik je najstariji i najvažniji poreski oblik objektnih poreza na prihod. Efikasan je instrument za vođenje ekonomske politike. Utvrđuje se prema spoljašnjim obilježjima i to: prema površini zemljišta, bruto proizvodu. U modernoj fiskalnoj državi određuje se prema katastarskom prihodu upotrebom administrativno- tehničkog metoda...