07-11-2009, 09:40 PM
NOVI POLOŽAJ VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA IZ OBLASTI INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U JEDINSTVENOM EVROPSKOM OBRAZOVNOM PROSTORU
SADRŽAJ:
APSTRAKT ................... 5
POPIS SLIKA .................8
POPIS TABELA:............ 9
AKRONIMI: ................. 10
1. UVOD ............... 14
2. BOLONJSKI PROCES I OBRAZOVANJE ZA 21. VEK..... 17
2.1. Obrazovanje kao osnov razvoja i napretka društva ...... 17
2.2. Bolonjski proces i ostali relevantni dokumenti............. 20
2.2.1. Magna Charta (septembar 1988)............... 22
2.2.2. Lisabonska konvencija (april 1997) .......... 23
2.2.3. Sorbonska deklaracija (maj 1998) ............ 24
2.2.4. Bolonjska deklaracija (juni 1999) ............. 25
2.2.5. Salamanska konvencija o evropskim institucijama visokog obrazovanja (mart
2001) ................. 26
2.2.6. Praška izjava (maj 2001)................. 27
2.2.7. Berlinska izjava (septembar 2003)............ 28
2.2.8. Bergenska izjava (maj 2005). ......... 28
2.2.9. Londonska konferencija (maj 2007) ......... 29
2.3. Obrazovanje za 21. vek ......... 30
2.3.1. Fenomen globalizacije .......... 31
2.3.2. Društvo znanja ............ 32
2.3.3. WSIS Svetski samit o informacionom društvu ............. 35
2.3.4. Informaciono-komunikacione tehnologije – IKT ......... 37
2.3.5. Digitalno obrazovanje ........... 40
2.3.6. Izgradnja evropskog informacionog društva – eEvropa 2005 i 2010 ......... 40
2.3.7. Obrazovanje u informacionom društvu i za njega − moderni univerziteti . 42
3. EVROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA – EHEA .... 45
3.1. Postojeće stanje u Bosni i Hercegovini i u okruženju............. 46
3.1.1. Zakoni u oblasti visokog obrazovanja ...... 48
3.1.2. Zemlje u okruženju ............... 49
3.2. Ciljevi Bolonjskog procesa ............. 53
3.3. Univerziteti i visokoškolske ustanove u Bolonjskom procesu ......... 57
3.3.1. Evropski univerziteti, Evropska univerzitetska asocijacija .... 59
3.4. Evaluacija, osiguranje kvaliteta i akreditacija .............. 61
3.4.1. Kvalitet.............. 62
3.4.2. Evaluacija.......... 64
3.4.3. Akreditacija ................. 68
3.4.4. Dokumentacija u procesu akreditacije. ............... 70
3.5. Mobilnost studenata, nastavnika i diplomaca ..... 74
3.5.1. Priznavanje kvalifikacija................. 75
3.5.2. Ciklusi obrazovanja .............. 77
3.5.3. ECTS − Evropski sistem prenosa bodova........... 79
3.5.4. Informacioni paket, Ugovor o učenju i Prepis ocena.... 85
3.5.5. Dodatak diplomi.......... 87
3.6. Učenje na daljinu .................. 89
3.6.1. Virtuelni univerzitet .............. 95
3.7. Doživotno učenje .................. 96
3.8. Projekti koji su pratili Bolonjski proces.............. 99
4. IT OBRAZOVANJE U SVETU ............. 103
4.1. Istorijat studijskih programa u računarstvu....... 103
5. RAČUNARSTVO U BOLONJSKOM PROCESU.... 108
5.1. Visokoškolske ustanove iz oblasti informacionih tehnologija........ 113
5.1.1. Fakulteti informacionih tehnologija........ 114
6. PREDLOG REŠENJA ........ 121
6.1. Fakultet informacionih tehnologija ......... 123
6.2. Pravna regulativa visokoškolskih ustanova ...... 126
6.3. Studijski programi............... 127
6.3.1. Projekcija studijskog programa............... 131
6.4. Sistem obezbeđenja kvaliteta − kontrolni proces........ 132
6.4.1. Strategija sistema obezbeđenja kvaliteta .......... 132
6.4.2. Standardi i postupci obezbeđenja kvaliteta ....... 133
6.4.3. Obezbeđenje kvaliteta ......... 133
6.4.4. Kvalitet studijskog programa ........ 133
6.4 5. Kvalitet nastavnog procesa ........... 134
6.4.6. Kvalitet naučnoistraživačkog i stručnog rada ............. 135
6.4.7. Kvalitet nastavnika i saradnika ............... 136
6.4.8. Kvalitet studenata................ 136
6.4.9. Kvalitet udžbenika, literature, biblioteke i informatičkih resursa... 138
6.4.10. Kvalitet upravljanja visokoškolskom ustanovom i kvalitet nastavne podrške ... 139
6.4.11. Kvalitet prostora i opreme ............ 139
6.4.12. Finansiranje visokoškolske ustanove ...... 140
6.4.13. Uloga studenata u internoj evaluaciji i proveri kvaliteta ...... 141
6.4.14. Sistemsko praćenje i periodična provera kvaliteta...... 141
6.5. Moralna načela i načela profesionalne etike − Etički kodeks ......... 142
6.5.1. Osnovna načela Etičkog kodeksa............ 143
6.5.2. Etička pravila u nastavnom i naučnom procesu rada ............ 143
6.5.3. Tela Etičkog kodeksa .......... 143
6.6. Mobilnost studenata i nastavnika u jedinstvenom evropskom obrazovnom
prostoru ........... 144
6.6.1. ECTS koordinatori i savetnici....... 145
6.6.2. ECTS etiketa ............. 145
6.6.3. Dodatak diplomi i Zajednička diploma............. 146
6.7 Informacioni sistem visokoškolske ustanove.............. 147
6.7.1. Učenje na daljinu ................ 147
6.7.2. Biometrija i smart kartica ............. 149
7. ZAKLJUČAK ........... 155
8. LITERATURA I URL LINKOVI .......... 157
9. PRILOZI ................... 172
POPIS SLIKA
Slika broj: Strana:
1.
Akademske i stručne studije
79
2.
Šematski prikaz Ugovora o učenju
86
3.
Blok šema Web sajta učenja na daljinu
93
4. Računarske discipline koje su se proučavale u
Sjedinjenim Američkim Državama šezdesetih godina
dvadesetog veka i oblast njihovih primena 104
5.
Oblasti primene računarskih disciplina nakon 1990.
godine 108
6. Informacione tehnologije 116
7.
Kompjuterske nauke
117
8.
Bolonjski proces
122
9.
Blok dijagram potrebnih zahteva u obrazovanju
123
10.
Blok dijagram modela rada visokoškolske ustanove
124
11. Blok dijagram modela fakulteta informacionih
tehnologija 124
12. Ciklusi akademskih studija 128
13.
Proučavanje teme u sistemu učenja na daljinu
148
14.
Šematski prikaz logičke strukture učenja na daljinu
149
15.
Uticaj smart kartice i biometrije na sigurnost
152
16.
Model sistema za personalnu verifikaciju identiteta
153
POPIS TABELA:
Broj tabele: Strana:
Tabela 1. Stepen implementacije Bolonjskog procesa 50
Tabela 2. Implementacija tri osnovna načela Bolonjskog procesa u
bivšim republikama SFRJ na osnovu izveštaja iz
Bergena 2005. godine 52
Tabela 3.
Rezultati ankete o implementaciji Bolonjskog procesa
prezentovani na konferenciji u Londonu, maj 2007 53
Tabela 4. SWOT analiza uvođenja učenja na daljinu 67
Tabela 5.
ECTS skala ocenjivanja
84
Tabela 6.
Uporedna tabela predmeta sa težinskim vrednostima
109
Tabela 7.
Ne-računarski predmeti sa težinskim vrednostima
110
Tabela 8. Performanse diplomaca u pojedinim računarskim
disciplinama 112
Tabela 9. Šema izračuna broja ECTS bodova 129
Tabela 10. Primer studijskog programa za I ciklus na fakultetu
informacionih tehnologija 130
Tabela 11. Projekcija predloženog studijskog programa 131
AKRONIMI:
AAOM Alternativna Akademska Obeazovna Mreža Srbije
ACA Academic Cooperation Association ACM Association for Computing Machinery AIS Association for Information Systems
AULA Asociacion de las Universidades de Latinoamerica
ARPA Advanced Research Project Agency
BFUG (Bologna Follow-Up Group) - Grupa za promovisanje Bolonjskog procesa
BK Body of knowledge - Katalog znanja
BP Bolonjski proces
CARDS Community Asssistance Recognition Defelopment and Stabilisation
CEB UN-Chief Executives Board
CEPES (European Centre for Higher Education) - Evropski centar za visoko obrazovanje
COM communique – saopštenje
CRE Association of European Universities
CS credit system - sistem bodovanja-kreditiranja
DAI Digital Access Index
DS (Diploma Supplement) - Dodatak diplomi kojeg su definisali Evropska komisija, Veće Evrope i UNESCO. Dodatak opisuje stečenu kvalifikaciju, te je povezuje sa sistemom visokog obrazovanja unutar kojeg je stečena.
ECA (European Consortium for Accreditation in Higher Education) - Evropski konzorcijum za akreditaciju u visokom obrazovanju
ECTS (European Credit Transfer System) - Evropski sistem prenosa bodova
EFGM European Foundation for Quality Management
EHEA (European Higher Education Area) - Evropski prostor visokog obrazovanja
ELLLA (European Life Long Lerning Area) - Evropski prostor doživotnog obrazovanja
ENIC European Network of Information Centres
ENQUA (European Network for Quality Assurance) - Evropska mreža za osiguranje kvaliteta
ENQAHE European Network for Quality Assurance in High Education
EGF European Quality Framework
ERA Europan Research Area - Evropski istraživački prostor
ERASMUS (European Community Action Scheme for the Mobility of University Students) - Program Evropske unije za mobilnost u području visokog obrazovanja
ESIB (The National Unions of Students in Europe) - Nacionalno udruženje studenata Evrope
EUA (European University Association) - Udruženje evropskih univerziteta
EURASHE (European Association of Institutions in Higher Education) - Evropsko udruženje visoko obrazovnih institucija koje nisu univerziteti
EURIDYCA informaciona mreža obrazovanja Evrope
E4 (ENQA, EUA, EURASHE, ESIB) - formiranje zajedničkih standarda, procedura i smernica za osiguranje kvaliteta na evropskom nivou
graduate course diplomske studije
HEIs High Edcation Insitutions
ICT Information Communication Technology,
IEEE-CS Computer Society of the Institute for Electrical and Electronic
Engineers
IKT Informaciono komunikacione tehnologije
INQAAHE (International Network for Quality Assurance Agencies in Higher Education) - Međunarodna mreža agencija za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju
ITU International Telecommunication Union
IUC International University Cooperation
JRC European Commission’s Joint Research Centre
KS Knowledge Society - društvo znanja
LLL (Lifelong Learning) - doživotno obrazovanje
MMF Međunarodni monetarni fond
NARIC National Academic Recognition Information Center - obezbeđuje informacije o uporedivosti međunarodnih kvalifikacija u preko 180 zemalja širom sveta
OECD Organization for Economic Cooperation and Development
PIV Personal Identity Verification
QA Quality Assurance - osiguranje kvaliteta
TEMPUS (Trans European Mobility Scheme for University Studies) - program međunarodne saradnje u oblasti visokog obrazovanja jugoistočne Evrope
TQM Total Quality Management
UNDP United Nations Development Programme
UNESCO (Unated Nations Eeducational, Scientific and Cultural Organisation)
- Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNGIS United Nations Group on the Information Society UNIDO United Nations Industrial Development Organization
UNITWIN University Twinning - šema umrežavanja univerziteta, University education twining and networking scheme.
UTI International Telecommunication Union
WB World Bank - Svetska banka
WCHE World Conference on High Education WSIS World Summit on the Information Society WWW World Wide Web
1. UVOD
Velika ekspanzija visokog obrazovanja obeležila je drugu polovinu prošlog veka. Prema podacima UNESCO-a, 1960. godine je u svetu bilo 13 miliona studenata, a
1995. godine 82 miliona studenata, što je više nego šestostruko povećanje. U tom periodu rasla je i razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja u svetu, socijalno- ekonomsko raslojavanje je izraženije, što je potaknuto i razlikama u pristupu visokom obrazovanju u samim zemljama, bilo razvijenim ili nerazvijenim. Bez odgovarajućeg sistema visokog obrazovanja i naučnoistraživačkih institucija koje obezbeđuju kritičnu masu stručnih i obrazovanih ljudi, ni jedna zemlja ne može obezbediti pravi unutrašnji održivi razvoj, a pogotovo to ne mogu zemlje u razvoju.
U XIX veku visoko obrazovanje u Evropi dobija novu formu, formiraju se univerziteti pod državnom upravom i imaju ulogu sve otvorenijeg obrazovanja. Univerzitet, kao sinonim visokog obrazovanja, postaje jedan od ideoloških državnih aparata, proizvođač znanja i čuvar nacionalne kulture. Tokom vremena, ovakav sistem visokog obrazovanja u Evropi nije pratio tehnološki i socijalni razvoj društva.
Bez obzira na to što se sistemi visokog obrazovanja u zemljama Evrope temelje na različitim nacionalnim i kulturnim tradicijama, oni dele iste ili slične probleme. Osnovni problem je neefikasnost studiranja. Studij traje od 6 do 8 godina, a od ukupnog broja upisanih studenata samo 30% njih diplomira. Nastavni programi ne prate promene, nisu dovoljno fleksibilni stoga ne odgovaraju potrebama tržišta rada i nisu dobra osnova za kreativan naučnoistraživački rad.
Barijere između nerazvijenih i razvijenih zemalja u mogućem pristupu i korišćenju znanja predstavljaju problem koji je kočio napredak i produbljivao podele među zemljama. Zbog tromosti univerziteta da prate potrebe pojedinaca i društva u celini, najtalentovaniji studenti odlaze iz Evrope u Sjedinjene Američke Države i najčešće tamo i ostanu. Nemali broj produktivnih evropskih profesora odlazi i svoj naučnoistraživački i nastavni rad nastavlja van Evrope. Ovaj egzodus naučne elite u velikim razmerama stvarao je negativne trendove u razvoju kvalitetnog naučnog rada kako u njihovim zemljama tako i u Evropi u celini. Univerziteti Evrope gubili su korak u takmičenju sa američkim univerzitetima na mnogim planovima, te američki univerziteti postaju prestižne obrazovne ustanove. Proces globalizacije krajem prošlog veka dovodi visokoškolske ustanove neevropskih zemalja u Evropu, nudeći svoje studijske programe, različite od programa evropskih visokoškolskih ustanova.
lektira studentski poslovna megatrend diplomski radovi magistarski radovi maturalni radovi diplomski rad eseji maturski radovi seminarski radovi diplomski radovi master radovi magistarski radovi domaci radovi domaci zadaci projekti maturalni maturalne radnje seminarski maturski diplomski ekonomija ekonomski pravo prava menadzment marketing instalacija tutorijal tutorijali tutorial baze baza sistemi informatika ekonomika preduzeca analiza racunovodstvo bankarstvo osiguranje spoljnotrgovinsko poslovanje poreski sistem politika inteligencija psihologija sociologija geografija etika kultura fizika seminarski rad maturski rad Diplomski radovi Seminarski rad Maturski Maturalni Master Magistarski Doktorski Eseji Essays Seminarski Radovi Diplomski
SADRŽAJ:
APSTRAKT ................... 5
POPIS SLIKA .................8
POPIS TABELA:............ 9
AKRONIMI: ................. 10
1. UVOD ............... 14
2. BOLONJSKI PROCES I OBRAZOVANJE ZA 21. VEK..... 17
2.1. Obrazovanje kao osnov razvoja i napretka društva ...... 17
2.2. Bolonjski proces i ostali relevantni dokumenti............. 20
2.2.1. Magna Charta (septembar 1988)............... 22
2.2.2. Lisabonska konvencija (april 1997) .......... 23
2.2.3. Sorbonska deklaracija (maj 1998) ............ 24
2.2.4. Bolonjska deklaracija (juni 1999) ............. 25
2.2.5. Salamanska konvencija o evropskim institucijama visokog obrazovanja (mart
2001) ................. 26
2.2.6. Praška izjava (maj 2001)................. 27
2.2.7. Berlinska izjava (septembar 2003)............ 28
2.2.8. Bergenska izjava (maj 2005). ......... 28
2.2.9. Londonska konferencija (maj 2007) ......... 29
2.3. Obrazovanje za 21. vek ......... 30
2.3.1. Fenomen globalizacije .......... 31
2.3.2. Društvo znanja ............ 32
2.3.3. WSIS Svetski samit o informacionom društvu ............. 35
2.3.4. Informaciono-komunikacione tehnologije – IKT ......... 37
2.3.5. Digitalno obrazovanje ........... 40
2.3.6. Izgradnja evropskog informacionog društva – eEvropa 2005 i 2010 ......... 40
2.3.7. Obrazovanje u informacionom društvu i za njega − moderni univerziteti . 42
3. EVROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA – EHEA .... 45
3.1. Postojeće stanje u Bosni i Hercegovini i u okruženju............. 46
3.1.1. Zakoni u oblasti visokog obrazovanja ...... 48
3.1.2. Zemlje u okruženju ............... 49
3.2. Ciljevi Bolonjskog procesa ............. 53
3.3. Univerziteti i visokoškolske ustanove u Bolonjskom procesu ......... 57
3.3.1. Evropski univerziteti, Evropska univerzitetska asocijacija .... 59
3.4. Evaluacija, osiguranje kvaliteta i akreditacija .............. 61
3.4.1. Kvalitet.............. 62
3.4.2. Evaluacija.......... 64
3.4.3. Akreditacija ................. 68
3.4.4. Dokumentacija u procesu akreditacije. ............... 70
3.5. Mobilnost studenata, nastavnika i diplomaca ..... 74
3.5.1. Priznavanje kvalifikacija................. 75
3.5.2. Ciklusi obrazovanja .............. 77
3.5.3. ECTS − Evropski sistem prenosa bodova........... 79
3.5.4. Informacioni paket, Ugovor o učenju i Prepis ocena.... 85
3.5.5. Dodatak diplomi.......... 87
3.6. Učenje na daljinu .................. 89
3.6.1. Virtuelni univerzitet .............. 95
3.7. Doživotno učenje .................. 96
3.8. Projekti koji su pratili Bolonjski proces.............. 99
4. IT OBRAZOVANJE U SVETU ............. 103
4.1. Istorijat studijskih programa u računarstvu....... 103
5. RAČUNARSTVO U BOLONJSKOM PROCESU.... 108
5.1. Visokoškolske ustanove iz oblasti informacionih tehnologija........ 113
5.1.1. Fakulteti informacionih tehnologija........ 114
6. PREDLOG REŠENJA ........ 121
6.1. Fakultet informacionih tehnologija ......... 123
6.2. Pravna regulativa visokoškolskih ustanova ...... 126
6.3. Studijski programi............... 127
6.3.1. Projekcija studijskog programa............... 131
6.4. Sistem obezbeđenja kvaliteta − kontrolni proces........ 132
6.4.1. Strategija sistema obezbeđenja kvaliteta .......... 132
6.4.2. Standardi i postupci obezbeđenja kvaliteta ....... 133
6.4.3. Obezbeđenje kvaliteta ......... 133
6.4.4. Kvalitet studijskog programa ........ 133
6.4 5. Kvalitet nastavnog procesa ........... 134
6.4.6. Kvalitet naučnoistraživačkog i stručnog rada ............. 135
6.4.7. Kvalitet nastavnika i saradnika ............... 136
6.4.8. Kvalitet studenata................ 136
6.4.9. Kvalitet udžbenika, literature, biblioteke i informatičkih resursa... 138
6.4.10. Kvalitet upravljanja visokoškolskom ustanovom i kvalitet nastavne podrške ... 139
6.4.11. Kvalitet prostora i opreme ............ 139
6.4.12. Finansiranje visokoškolske ustanove ...... 140
6.4.13. Uloga studenata u internoj evaluaciji i proveri kvaliteta ...... 141
6.4.14. Sistemsko praćenje i periodična provera kvaliteta...... 141
6.5. Moralna načela i načela profesionalne etike − Etički kodeks ......... 142
6.5.1. Osnovna načela Etičkog kodeksa............ 143
6.5.2. Etička pravila u nastavnom i naučnom procesu rada ............ 143
6.5.3. Tela Etičkog kodeksa .......... 143
6.6. Mobilnost studenata i nastavnika u jedinstvenom evropskom obrazovnom
prostoru ........... 144
6.6.1. ECTS koordinatori i savetnici....... 145
6.6.2. ECTS etiketa ............. 145
6.6.3. Dodatak diplomi i Zajednička diploma............. 146
6.7 Informacioni sistem visokoškolske ustanove.............. 147
6.7.1. Učenje na daljinu ................ 147
6.7.2. Biometrija i smart kartica ............. 149
7. ZAKLJUČAK ........... 155
8. LITERATURA I URL LINKOVI .......... 157
9. PRILOZI ................... 172
POPIS SLIKA
Slika broj: Strana:
1.
Akademske i stručne studije
79
2.
Šematski prikaz Ugovora o učenju
86
3.
Blok šema Web sajta učenja na daljinu
93
4. Računarske discipline koje su se proučavale u
Sjedinjenim Američkim Državama šezdesetih godina
dvadesetog veka i oblast njihovih primena 104
5.
Oblasti primene računarskih disciplina nakon 1990.
godine 108
6. Informacione tehnologije 116
7.
Kompjuterske nauke
117
8.
Bolonjski proces
122
9.
Blok dijagram potrebnih zahteva u obrazovanju
123
10.
Blok dijagram modela rada visokoškolske ustanove
124
11. Blok dijagram modela fakulteta informacionih
tehnologija 124
12. Ciklusi akademskih studija 128
13.
Proučavanje teme u sistemu učenja na daljinu
148
14.
Šematski prikaz logičke strukture učenja na daljinu
149
15.
Uticaj smart kartice i biometrije na sigurnost
152
16.
Model sistema za personalnu verifikaciju identiteta
153
POPIS TABELA:
Broj tabele: Strana:
Tabela 1. Stepen implementacije Bolonjskog procesa 50
Tabela 2. Implementacija tri osnovna načela Bolonjskog procesa u
bivšim republikama SFRJ na osnovu izveštaja iz
Bergena 2005. godine 52
Tabela 3.
Rezultati ankete o implementaciji Bolonjskog procesa
prezentovani na konferenciji u Londonu, maj 2007 53
Tabela 4. SWOT analiza uvođenja učenja na daljinu 67
Tabela 5.
ECTS skala ocenjivanja
84
Tabela 6.
Uporedna tabela predmeta sa težinskim vrednostima
109
Tabela 7.
Ne-računarski predmeti sa težinskim vrednostima
110
Tabela 8. Performanse diplomaca u pojedinim računarskim
disciplinama 112
Tabela 9. Šema izračuna broja ECTS bodova 129
Tabela 10. Primer studijskog programa za I ciklus na fakultetu
informacionih tehnologija 130
Tabela 11. Projekcija predloženog studijskog programa 131
AKRONIMI:
AAOM Alternativna Akademska Obeazovna Mreža Srbije
ACA Academic Cooperation Association ACM Association for Computing Machinery AIS Association for Information Systems
AULA Asociacion de las Universidades de Latinoamerica
ARPA Advanced Research Project Agency
BFUG (Bologna Follow-Up Group) - Grupa za promovisanje Bolonjskog procesa
BK Body of knowledge - Katalog znanja
BP Bolonjski proces
CARDS Community Asssistance Recognition Defelopment and Stabilisation
CEB UN-Chief Executives Board
CEPES (European Centre for Higher Education) - Evropski centar za visoko obrazovanje
COM communique – saopštenje
CRE Association of European Universities
CS credit system - sistem bodovanja-kreditiranja
DAI Digital Access Index
DS (Diploma Supplement) - Dodatak diplomi kojeg su definisali Evropska komisija, Veće Evrope i UNESCO. Dodatak opisuje stečenu kvalifikaciju, te je povezuje sa sistemom visokog obrazovanja unutar kojeg je stečena.
ECA (European Consortium for Accreditation in Higher Education) - Evropski konzorcijum za akreditaciju u visokom obrazovanju
ECTS (European Credit Transfer System) - Evropski sistem prenosa bodova
EFGM European Foundation for Quality Management
EHEA (European Higher Education Area) - Evropski prostor visokog obrazovanja
ELLLA (European Life Long Lerning Area) - Evropski prostor doživotnog obrazovanja
ENIC European Network of Information Centres
ENQUA (European Network for Quality Assurance) - Evropska mreža za osiguranje kvaliteta
ENQAHE European Network for Quality Assurance in High Education
EGF European Quality Framework
ERA Europan Research Area - Evropski istraživački prostor
ERASMUS (European Community Action Scheme for the Mobility of University Students) - Program Evropske unije za mobilnost u području visokog obrazovanja
ESIB (The National Unions of Students in Europe) - Nacionalno udruženje studenata Evrope
EUA (European University Association) - Udruženje evropskih univerziteta
EURASHE (European Association of Institutions in Higher Education) - Evropsko udruženje visoko obrazovnih institucija koje nisu univerziteti
EURIDYCA informaciona mreža obrazovanja Evrope
E4 (ENQA, EUA, EURASHE, ESIB) - formiranje zajedničkih standarda, procedura i smernica za osiguranje kvaliteta na evropskom nivou
graduate course diplomske studije
HEIs High Edcation Insitutions
ICT Information Communication Technology,
IEEE-CS Computer Society of the Institute for Electrical and Electronic
Engineers
IKT Informaciono komunikacione tehnologije
INQAAHE (International Network for Quality Assurance Agencies in Higher Education) - Međunarodna mreža agencija za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju
ITU International Telecommunication Union
IUC International University Cooperation
JRC European Commission’s Joint Research Centre
KS Knowledge Society - društvo znanja
LLL (Lifelong Learning) - doživotno obrazovanje
MMF Međunarodni monetarni fond
NARIC National Academic Recognition Information Center - obezbeđuje informacije o uporedivosti međunarodnih kvalifikacija u preko 180 zemalja širom sveta
OECD Organization for Economic Cooperation and Development
PIV Personal Identity Verification
QA Quality Assurance - osiguranje kvaliteta
TEMPUS (Trans European Mobility Scheme for University Studies) - program međunarodne saradnje u oblasti visokog obrazovanja jugoistočne Evrope
TQM Total Quality Management
UNDP United Nations Development Programme
UNESCO (Unated Nations Eeducational, Scientific and Cultural Organisation)
- Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNGIS United Nations Group on the Information Society UNIDO United Nations Industrial Development Organization
UNITWIN University Twinning - šema umrežavanja univerziteta, University education twining and networking scheme.
UTI International Telecommunication Union
WB World Bank - Svetska banka
WCHE World Conference on High Education WSIS World Summit on the Information Society WWW World Wide Web
1. UVOD
Velika ekspanzija visokog obrazovanja obeležila je drugu polovinu prošlog veka. Prema podacima UNESCO-a, 1960. godine je u svetu bilo 13 miliona studenata, a
1995. godine 82 miliona studenata, što je više nego šestostruko povećanje. U tom periodu rasla je i razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja u svetu, socijalno- ekonomsko raslojavanje je izraženije, što je potaknuto i razlikama u pristupu visokom obrazovanju u samim zemljama, bilo razvijenim ili nerazvijenim. Bez odgovarajućeg sistema visokog obrazovanja i naučnoistraživačkih institucija koje obezbeđuju kritičnu masu stručnih i obrazovanih ljudi, ni jedna zemlja ne može obezbediti pravi unutrašnji održivi razvoj, a pogotovo to ne mogu zemlje u razvoju.
U XIX veku visoko obrazovanje u Evropi dobija novu formu, formiraju se univerziteti pod državnom upravom i imaju ulogu sve otvorenijeg obrazovanja. Univerzitet, kao sinonim visokog obrazovanja, postaje jedan od ideoloških državnih aparata, proizvođač znanja i čuvar nacionalne kulture. Tokom vremena, ovakav sistem visokog obrazovanja u Evropi nije pratio tehnološki i socijalni razvoj društva.
Bez obzira na to što se sistemi visokog obrazovanja u zemljama Evrope temelje na različitim nacionalnim i kulturnim tradicijama, oni dele iste ili slične probleme. Osnovni problem je neefikasnost studiranja. Studij traje od 6 do 8 godina, a od ukupnog broja upisanih studenata samo 30% njih diplomira. Nastavni programi ne prate promene, nisu dovoljno fleksibilni stoga ne odgovaraju potrebama tržišta rada i nisu dobra osnova za kreativan naučnoistraživački rad.
Barijere između nerazvijenih i razvijenih zemalja u mogućem pristupu i korišćenju znanja predstavljaju problem koji je kočio napredak i produbljivao podele među zemljama. Zbog tromosti univerziteta da prate potrebe pojedinaca i društva u celini, najtalentovaniji studenti odlaze iz Evrope u Sjedinjene Američke Države i najčešće tamo i ostanu. Nemali broj produktivnih evropskih profesora odlazi i svoj naučnoistraživački i nastavni rad nastavlja van Evrope. Ovaj egzodus naučne elite u velikim razmerama stvarao je negativne trendove u razvoju kvalitetnog naučnog rada kako u njihovim zemljama tako i u Evropi u celini. Univerziteti Evrope gubili su korak u takmičenju sa američkim univerzitetima na mnogim planovima, te američki univerziteti postaju prestižne obrazovne ustanove. Proces globalizacije krajem prošlog veka dovodi visokoškolske ustanove neevropskih zemalja u Evropu, nudeći svoje studijske programe, različite od programa evropskih visokoškolskih ustanova.
lektira studentski poslovna megatrend diplomski radovi magistarski radovi maturalni radovi diplomski rad eseji maturski radovi seminarski radovi diplomski radovi master radovi magistarski radovi domaci radovi domaci zadaci projekti maturalni maturalne radnje seminarski maturski diplomski ekonomija ekonomski pravo prava menadzment marketing instalacija tutorijal tutorijali tutorial baze baza sistemi informatika ekonomika preduzeca analiza racunovodstvo bankarstvo osiguranje spoljnotrgovinsko poslovanje poreski sistem politika inteligencija psihologija sociologija geografija etika kultura fizika seminarski rad maturski rad Diplomski radovi Seminarski rad Maturski Maturalni Master Magistarski Doktorski Eseji Essays Seminarski Radovi Diplomski