21-06-2010, 11:36 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Početkom prošlog veka u kontekstu delovanja društvenih i kulturnih faktora, bile su izražene dve opšte idejne tendencije toga vremena. Jedna se ogledala u težnji da se izgradi opšta nauka o društvu koja bi se oslobodila filozofije i konstituisala kao "pozitivna nauka", po ugledu na prirodne nauke, i druga, koja je išla za tim da tu pozitivnu novu nauku o društvu i čoveku poveže sa društveno-političkom praksom tog vremena i zahtevima klasa i socijalnih pokreta.
Upravo četrdesetih godina prošlog veka javljaju se potrebe za novom naukom o društvu i čoveku. Rodonačelnici tj. utemeljivači sociologije kao nauke bili su Ogist Kont i Karl Marks. Dakle, u ovim specifičnim uslovima Kont i Marks razvijaju teorijske i metodološke osnove nove nauke o društvu otvarajući put njenom konstituisanju i razvitku. Sociologija je po predmetnoj strukturi jedna nauka o društvu, ali sa različitim teorijskim i idejnim orijetacijama i podelama unutar sebe: građanskom i marksističkom. Ogist Kont je ne samo prvi "kum" te nove nauke o društvu, već je i utemeljivač svojevrsne sociologije poretka u funkciji građanskih snaga koje su za status quo, odnosno održanje postojećeg stanja. Karl Marks je utemeljivač sociologije, kao sociologije revolucije, koja je u funkciji snaga revolucionarnog razvoja društva od klasnog u besklasno.
Ovaj rad predstavlja pokušaj da se rasvetli doprinos Ogista Konta razvoju socijalne teorije. U tom smislu, nakon kratkog osvrta na njegovu biografiju, razmotriće se suština pozitivizma kao dominantnog metodološkog pravca u sociologiji toga vremena. Nakon toga će se preći na sagledavanje utemeljenja sociologije kao pozitivne nauke, gde će se protumačiti Kontovo stvaranje nove nauke koja će se baviti zakonima društvenog razvitka na identičan način na koji se prirodne nauke bave prirodnim zakonima. U odeljku Red i napredak, rastumačiće se Kontov pogled na zadatak sociologije, u zavisnosti od toga da li proučava ljudsko društvo u stanju mirovanja ili razvoja i kretanja. Zatim sledi razmatranje stadijuma u razvitku ljudskog društva, što ujedno predstavlja i težište njegovog pogleda na društvo, gde se daje prikaz tri različita stadijuma društvenom razvitku koja su, ujedno, praćena evolucijom različitih oblika mišljenja. Enciklopedijski zakon je sledeće poglavlje rada usmereno na njegovu sistematizaciju nauka u skladu metodama na kojima se one zasnivaju. U pretposlednjem poglavlju se sagledava uloga porodice u društvu, s obzirom da Kont smatra da u njoj vladaju odnosi koji predstavljaju osnovu društvenih odnosa. Na kraju rada je dat prikaz Kontovog viđenja novog društva, što je logično imajući u vidu ulogu Konta kao velikog društvenog reformatora koji je težio da dovrši ono što je započela francuska buržoaska revolucija, čiji je savremenik bio....
Sadržaj
Uvod 2
1. Biografija 2
2. Pozitivizam 3
3. Utemeljenje sociologije kao pozitivne nauke 3
4. Red i napredak 5
5. Stadijumi u razvoju ljudskog društva 6
6. Enciklopedijski zakon 9
7. Porodica 9
8. Novo društvo 10
9. Značaj Kontovog dela 10
Zaključak 11
Literatura 13
Početkom prošlog veka u kontekstu delovanja društvenih i kulturnih faktora, bile su izražene dve opšte idejne tendencije toga vremena. Jedna se ogledala u težnji da se izgradi opšta nauka o društvu koja bi se oslobodila filozofije i konstituisala kao "pozitivna nauka", po ugledu na prirodne nauke, i druga, koja je išla za tim da tu pozitivnu novu nauku o društvu i čoveku poveže sa društveno-političkom praksom tog vremena i zahtevima klasa i socijalnih pokreta.
Upravo četrdesetih godina prošlog veka javljaju se potrebe za novom naukom o društvu i čoveku. Rodonačelnici tj. utemeljivači sociologije kao nauke bili su Ogist Kont i Karl Marks. Dakle, u ovim specifičnim uslovima Kont i Marks razvijaju teorijske i metodološke osnove nove nauke o društvu otvarajući put njenom konstituisanju i razvitku. Sociologija je po predmetnoj strukturi jedna nauka o društvu, ali sa različitim teorijskim i idejnim orijetacijama i podelama unutar sebe: građanskom i marksističkom. Ogist Kont je ne samo prvi "kum" te nove nauke o društvu, već je i utemeljivač svojevrsne sociologije poretka u funkciji građanskih snaga koje su za status quo, odnosno održanje postojećeg stanja. Karl Marks je utemeljivač sociologije, kao sociologije revolucije, koja je u funkciji snaga revolucionarnog razvoja društva od klasnog u besklasno.
Ovaj rad predstavlja pokušaj da se rasvetli doprinos Ogista Konta razvoju socijalne teorije. U tom smislu, nakon kratkog osvrta na njegovu biografiju, razmotriće se suština pozitivizma kao dominantnog metodološkog pravca u sociologiji toga vremena. Nakon toga će se preći na sagledavanje utemeljenja sociologije kao pozitivne nauke, gde će se protumačiti Kontovo stvaranje nove nauke koja će se baviti zakonima društvenog razvitka na identičan način na koji se prirodne nauke bave prirodnim zakonima. U odeljku Red i napredak, rastumačiće se Kontov pogled na zadatak sociologije, u zavisnosti od toga da li proučava ljudsko društvo u stanju mirovanja ili razvoja i kretanja. Zatim sledi razmatranje stadijuma u razvitku ljudskog društva, što ujedno predstavlja i težište njegovog pogleda na društvo, gde se daje prikaz tri različita stadijuma društvenom razvitku koja su, ujedno, praćena evolucijom različitih oblika mišljenja. Enciklopedijski zakon je sledeće poglavlje rada usmereno na njegovu sistematizaciju nauka u skladu metodama na kojima se one zasnivaju. U pretposlednjem poglavlju se sagledava uloga porodice u društvu, s obzirom da Kont smatra da u njoj vladaju odnosi koji predstavljaju osnovu društvenih odnosa. Na kraju rada je dat prikaz Kontovog viđenja novog društva, što je logično imajući u vidu ulogu Konta kao velikog društvenog reformatora koji je težio da dovrši ono što je započela francuska buržoaska revolucija, čiji je savremenik bio....
Sadržaj
Uvod 2
1. Biografija 2
2. Pozitivizam 3
3. Utemeljenje sociologije kao pozitivne nauke 3
4. Red i napredak 5
5. Stadijumi u razvoju ljudskog društva 6
6. Enciklopedijski zakon 9
7. Porodica 9
8. Novo društvo 10
9. Značaj Kontovog dela 10
Zaključak 11
Literatura 13