28-05-2010, 10:48 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.
Kako je cilj predmeta Teorije i politike privrednog razvoja da studente osposobi da u svom kasnijem radu analiziraju pojave koje karakterišu proces razvoja, te da mogu prepoznati pretpostavke koje daju mogućnosti za stvaranje privrednog razvoja, potrebno je da u okviru tog predmeta izučimo i neke historijske škole ekonomske misli i njihova obilježja. To izučavanje bi nam trebalo pomoći da lakše identificiramo pozitivne i negativne aspekte koji karakterišu određenu ekonomsku politiku. Cilj pisanja ovog seminarskog rada je sticanje teoretskog znanja o historiji ekonomske misli, odnosno o doktrini merkantilizma i o postavkama na kojima ta doktrina počiva. Kvalitetna obrada ove teme treba omogućiti teoretsko poznavanje o uvjetima, oblicima, zakonima, načinima privređivanja, tj. o ekonomskom životu u 16. i 17. st. Izvori podataka o ovoj temi su mnogobrojni , zato će ovaj rad težiti ka tome da u dosta sažetom prikazu obuhvati sve što se može i što se treba reći o merkantilističkoj školi ekonomske misli.
Želim da se zahvalim prof.dr Mehi Bašiću za angažovanost u smislu prenošenja znaja i za vrlo korisne sugestije u toku cijelog studija. Sa zahvalnošću prihvatam sve primjedbe na ovaj rad jer će mi one omogućiti da buduće radove uradim još kvalitetnije.
Nastanak merkantilizma
Merkantilizam je naziv za ekonomsku doktrinu koja pokušava dati odgovor na pitanje kako regulisati ekonomsku aktivnost kako bi se povećala količina novca u zemlji. Izraz merkantiliam nastao je u Francuskoj krajem 15. st, vlada u 16. i 17. st. a raspao se je u prvoj polovini 18. st.
Merkantilistička teorija nastala u u vrijeme krupnih promjena u privredi, politici, kulturi itd. U tom periodu dolazi do širenja robne proizvodnje. Vrši se prelazak sa zanatske na manufakturnu proizvodnju, jača moć drzave, dolazi do novih otkrića, do kolonijalizacije, do renesanse u kulturi, umjetnosti itd. Ove promjene uslovile su razvoj i ekon misli koja je do tad bila sporedna (služavka filozofije i dr. nauka).
Merkantilizam kroz neke zemlje Evrope
Merkantilističke ideje su bile dominantna ekonomska ideologija cijele Evrope u ranom modernom periodu i većina država su je prihvatile do određene mjere. Centar merkantilizma je bio u Engleskoj i Francuskoj i u ovim državama su se najviše provodile merkantilističke politike.
Merkantilizam u Francuskoj
Veličina francuskog merkantilizma je usko vezana za Jean-Baptiste Colberta, ministra finansija tokom 22. godine u 17. vijeku.² Pod Colbertom francuska vlada se jako uključila u ekonomiju sa ciljem povećanja izvoza. Izdate su protekcionističke mjere politike koje su ograničavale uvoz a favorizirale izvoz. Industrije su organizovane u cehove i monopole, a proizvodnja je regulisana od strane države sa preko hiljadu uredbi, koje su uređivale kako se različiti proizvodi trebaju proizvoditi. Kako bi ohrabrili industriju, uvozili su se strani zanatlije i obrtnici.¹ Colbert je također radio na smanjenju internih trgovinskih barijera, smanjenju internih carina i izgradnji široke mreže puteva i kanala. Colbertova poltika je bila prilično uspješna i tokom ovog perioda industrijska proizvodnja i ekonomija Francuske su znatno porasli, te je Francuska postala dominantna evropska sila. Manje uspješan je bio pri pretvaranju Francuske u glavnu trgovačku silu, a Britanija i Holandija su ostale vodeće na ovom području. Stroga je kontrola visokokvalitetnih proizvoda (svila, vino, namještaj itd.). Uvode se zakonske regulative, uspostavljaju carinske tarife kojima se kontrolirao uvoz.
Merkantilizam u Engleskoj
U Britaniji je kontrola vlade nad domaćom privredom bila manje raširena nego na kontinentu, ograničena tradicijom običajnog prava i konstantno rastućom moći parlamenta. Monopoli koje je kontrolisala vlada su bili uobičajeni, posebno prije građanskog rata, ali su često bili sporni.
Sami britanski merkantilisti su bili podjeljeni oko mišljenja da li su domaće kontrole potrebne. Stoga su britanski merkantilisti uglavnom pokušavali kontrolisati trgovinu. Postavljen je čitav niz regulacija koje ohrabruju izvoz a obeshrabruju uvoz. Uvele su se carinske dadžbine na uvoz i premije za izvoz, a izvoz nekih sirovina je u potpunosti zabranjen. Akti su potisnuli strane trgovce iz Britanske domaće trgovine. Ova nacija je agresivno tragala za kolonijama i nakon što bi bile dovedene pod britansku kontrolu, nametale su im se regulacije koje su koloniji dozvoljavale samo da prozvodi sirovine i da ih isključivo izvozi u Britaniju. Problem financija, poreza i potrošnje. Država nije dopuštala previše demokratske slobode.³ Predstavnici: Thomas Mun - smatrao je da su porezi nužni iako su prisilni, a da bi uvoz trebalo što više smanjiti već ako ga se ne može zabraniti. David Hume - govorio je da novac kao takav nije predmet trgovanja već samo sredstvo koje olakšava razmjenu.
Merkantilizam u Italiji
Biti momenti ove teorije u Italiji su :
•Razmatranje o moneti i pravnoj razmjeri između zlata i srebra – Gasperi.
•Rasprava o uzrocima obilja zlata i srebra u kraljevinama koje nemju rudnike zlata – Antonio Sera.
Skoro svi evropski ekonomisti, koji su pisali između 1500. i 1750. godine, se danas općenito smatraju merkantilistima. Ovi pisci nisu smatrali da doprinose bilo kojoj pojedinačnoj ekonomskoj ideologiji. I druge evropske države su prigrlile merkantilizam do različitih stepena. Holandija, koja je postala finansijski centar Evrope jer je bila njena najefikasnija trgovinska zemlja, nije bila jako zainteresovana za ograničenu trgovinu i usvojila je samo neke od merkantilističkih politika.
Ideja merkantilizma
Ideja merkantilizma je da se napredak temelji na trgovini. Ona se razvila kod trgovaca koji su se njome bavili i tako zagovarali svoje interese. Merkantiliam se razvio snažnom intervencijom i regulacijom države pošto se tad smatralo da se samo trgovinom stjecalo bogatstvo. Uz trgovinu, za njih su osnovni izvori blagostanja bili zlato i srebro. Kako bi zemlje koje nisu imale rudnike zlata i srebra došle do tih kovina, jedini način je bio veći izvoz od uvoza. Zbog toga se bilanca
Kako je cilj predmeta Teorije i politike privrednog razvoja da studente osposobi da u svom kasnijem radu analiziraju pojave koje karakterišu proces razvoja, te da mogu prepoznati pretpostavke koje daju mogućnosti za stvaranje privrednog razvoja, potrebno je da u okviru tog predmeta izučimo i neke historijske škole ekonomske misli i njihova obilježja. To izučavanje bi nam trebalo pomoći da lakše identificiramo pozitivne i negativne aspekte koji karakterišu određenu ekonomsku politiku. Cilj pisanja ovog seminarskog rada je sticanje teoretskog znanja o historiji ekonomske misli, odnosno o doktrini merkantilizma i o postavkama na kojima ta doktrina počiva. Kvalitetna obrada ove teme treba omogućiti teoretsko poznavanje o uvjetima, oblicima, zakonima, načinima privređivanja, tj. o ekonomskom životu u 16. i 17. st. Izvori podataka o ovoj temi su mnogobrojni , zato će ovaj rad težiti ka tome da u dosta sažetom prikazu obuhvati sve što se može i što se treba reći o merkantilističkoj školi ekonomske misli.
Želim da se zahvalim prof.dr Mehi Bašiću za angažovanost u smislu prenošenja znaja i za vrlo korisne sugestije u toku cijelog studija. Sa zahvalnošću prihvatam sve primjedbe na ovaj rad jer će mi one omogućiti da buduće radove uradim još kvalitetnije.
Nastanak merkantilizma
Merkantilizam je naziv za ekonomsku doktrinu koja pokušava dati odgovor na pitanje kako regulisati ekonomsku aktivnost kako bi se povećala količina novca u zemlji. Izraz merkantiliam nastao je u Francuskoj krajem 15. st, vlada u 16. i 17. st. a raspao se je u prvoj polovini 18. st.
Merkantilistička teorija nastala u u vrijeme krupnih promjena u privredi, politici, kulturi itd. U tom periodu dolazi do širenja robne proizvodnje. Vrši se prelazak sa zanatske na manufakturnu proizvodnju, jača moć drzave, dolazi do novih otkrića, do kolonijalizacije, do renesanse u kulturi, umjetnosti itd. Ove promjene uslovile su razvoj i ekon misli koja je do tad bila sporedna (služavka filozofije i dr. nauka).
Merkantilizam kroz neke zemlje Evrope
Merkantilističke ideje su bile dominantna ekonomska ideologija cijele Evrope u ranom modernom periodu i većina država su je prihvatile do određene mjere. Centar merkantilizma je bio u Engleskoj i Francuskoj i u ovim državama su se najviše provodile merkantilističke politike.
Merkantilizam u Francuskoj
Veličina francuskog merkantilizma je usko vezana za Jean-Baptiste Colberta, ministra finansija tokom 22. godine u 17. vijeku.² Pod Colbertom francuska vlada se jako uključila u ekonomiju sa ciljem povećanja izvoza. Izdate su protekcionističke mjere politike koje su ograničavale uvoz a favorizirale izvoz. Industrije su organizovane u cehove i monopole, a proizvodnja je regulisana od strane države sa preko hiljadu uredbi, koje su uređivale kako se različiti proizvodi trebaju proizvoditi. Kako bi ohrabrili industriju, uvozili su se strani zanatlije i obrtnici.¹ Colbert je također radio na smanjenju internih trgovinskih barijera, smanjenju internih carina i izgradnji široke mreže puteva i kanala. Colbertova poltika je bila prilično uspješna i tokom ovog perioda industrijska proizvodnja i ekonomija Francuske su znatno porasli, te je Francuska postala dominantna evropska sila. Manje uspješan je bio pri pretvaranju Francuske u glavnu trgovačku silu, a Britanija i Holandija su ostale vodeće na ovom području. Stroga je kontrola visokokvalitetnih proizvoda (svila, vino, namještaj itd.). Uvode se zakonske regulative, uspostavljaju carinske tarife kojima se kontrolirao uvoz.
Merkantilizam u Engleskoj
U Britaniji je kontrola vlade nad domaćom privredom bila manje raširena nego na kontinentu, ograničena tradicijom običajnog prava i konstantno rastućom moći parlamenta. Monopoli koje je kontrolisala vlada su bili uobičajeni, posebno prije građanskog rata, ali su često bili sporni.
Sami britanski merkantilisti su bili podjeljeni oko mišljenja da li su domaće kontrole potrebne. Stoga su britanski merkantilisti uglavnom pokušavali kontrolisati trgovinu. Postavljen je čitav niz regulacija koje ohrabruju izvoz a obeshrabruju uvoz. Uvele su se carinske dadžbine na uvoz i premije za izvoz, a izvoz nekih sirovina je u potpunosti zabranjen. Akti su potisnuli strane trgovce iz Britanske domaće trgovine. Ova nacija je agresivno tragala za kolonijama i nakon što bi bile dovedene pod britansku kontrolu, nametale su im se regulacije koje su koloniji dozvoljavale samo da prozvodi sirovine i da ih isključivo izvozi u Britaniju. Problem financija, poreza i potrošnje. Država nije dopuštala previše demokratske slobode.³ Predstavnici: Thomas Mun - smatrao je da su porezi nužni iako su prisilni, a da bi uvoz trebalo što više smanjiti već ako ga se ne može zabraniti. David Hume - govorio je da novac kao takav nije predmet trgovanja već samo sredstvo koje olakšava razmjenu.
Merkantilizam u Italiji
Biti momenti ove teorije u Italiji su :
•Razmatranje o moneti i pravnoj razmjeri između zlata i srebra – Gasperi.
•Rasprava o uzrocima obilja zlata i srebra u kraljevinama koje nemju rudnike zlata – Antonio Sera.
Skoro svi evropski ekonomisti, koji su pisali između 1500. i 1750. godine, se danas općenito smatraju merkantilistima. Ovi pisci nisu smatrali da doprinose bilo kojoj pojedinačnoj ekonomskoj ideologiji. I druge evropske države su prigrlile merkantilizam do različitih stepena. Holandija, koja je postala finansijski centar Evrope jer je bila njena najefikasnija trgovinska zemlja, nije bila jako zainteresovana za ograničenu trgovinu i usvojila je samo neke od merkantilističkih politika.
Ideja merkantilizma
Ideja merkantilizma je da se napredak temelji na trgovini. Ona se razvila kod trgovaca koji su se njome bavili i tako zagovarali svoje interese. Merkantiliam se razvio snažnom intervencijom i regulacijom države pošto se tad smatralo da se samo trgovinom stjecalo bogatstvo. Uz trgovinu, za njih su osnovni izvori blagostanja bili zlato i srebro. Kako bi zemlje koje nisu imale rudnike zlata i srebra došle do tih kovina, jedini način je bio veći izvoz od uvoza. Zbog toga se bilanca