Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Sudbina knjige u vremenu digitalizacije -diplomski
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Knjiga kao najznačajniji produkt istorije civilizacije sada u vremenu digitalizacije, ubrzanog življenja, brzih i dostupnih komunikacija doživljava krizu koja je najprisutnija od Gutembergovog otkrića pokretnih slova do danas. Tradicionalna knjiga, kako je savremeni čovjek doživljava nalazi se na prekretnici: kako će nadvladati i u kom obliku nadolazeći talas digitalizacije, koja tehnološkim inovacijama i revolucijom u širokom zahvatu i te kako utiče na sudbinu najznačajnijeg produkta istorije civilizacije.
„ Kao izraz kulturne aktivnosti i sredstvo širenja ideja, poruka i znanja, knjiga je najveća čovekova dragocenost koju treba čuvati. U njenoj proizvodnji, još od Gutenbergova vremena pa do našeg današnjeg, važe pravila koja su primenjivana, ali i modifikovana zahtevima vremena. U ne tako davnoj prošlosti od grafičkog zanata, koji je nosio u sebi i mnogo umetničkog, stvorena je industrija, što je dovelo do slabljenja uticaja starih pravila važećih za zanatsko-umetničku proizvodnju. To, opet, ne znači da se današnja proizvodnja knjiga zasniva na proizvoljnosti. Pravila o opremi knjige postoje i danas, i imaju svoje opravdanje. Naravno, ukoliko su razumna i ukoliko doprinose osnovnoj svrsi knjige: da se svojim likovno-grafičkim rešenjima što lakše i brže približi kupcu.
Osnovna shvatanja klasika umetnosti knjige: Gutenberga, Šefera, Fusta, Alda Manucija, Garamonda, Beskervila, Didoa, Bodonija i drugih daleko su iza nas, ali su njihova iskustva ipak živa i dragocena. Kako opremiti knjigu, koristeći iskustva prošlosti i prilagođavajući je zahtevima sadašnjosti i budućnosti, postalo je centralno pitanje kojim se bave mnogi tipografski stručnjaci i umetnici – kreatori različitih profila.“

Kao što je kolumnist Obzervera Robert McKrum,napisao „Pisci, izdavači i prodavači knjiga proživljavaju najveću promjenu u literarnoj komunikaciji od Kakstona i Gutemberga“ (McKruma,2006). Knjiga je odštampano više nego ikada prije (treba napomenuti samo 160 000 novih knjiga i novih izdanja u Velikoj Britaniji u 2004. godini).Istovremeno podatci pokazuju da ljudi manje čitaju i bivaju okupirani drugim stvarima. Nove tehnologije, koje svakodnevno sve više nadiru i usavršavaju se mnoge odvraćaju, nesvjesno ili drugačije od čitanja. Istovremeno nove tehnologije pisanje i objavljivanje olakšavaju, bez obzira u kojoj formi i na kom mediju.

Bez valjanih ili ikakvih dokaza neki dušebrižnici tradicionalnoj knjizi već pišu zadnje dane postojanja u postojećem obliku, dok drugi zagovaraju bitne promjene kada u pitanju sudbina knjige, treći pak braneći ovaku knjigu današnjice proriču njenu novu renesansu.
Ovo istraživanje, kakvu ćemo imati knjigu u vremenu koje dolazi je značajno i zbog: budućih čitalaca, izdavača, knjižara, distributera, biblioteka,štampara, muzeja, arhiva,škola, instituta, faklulteta, univerziteta i uopošte svih onih koji se na bilo koji način bave ili zavise od knjige. A moramo priznati da je to široka populacija.
Ako bi precizno i sa dozom velike sigurnosti dokazali i pokazali kakvu ćemo knjigu čitati za dvadesetak godina onda bi to sada sve zainteresovane strane i te kako mogli odrediti i pripremiti za vrijeme koje će neumitno doći.Naši rezultati bi mogli odrediti čak i sudbine pojednih institucija i preduzeća.
Na ovaj način bi na vrijeme pripremili buduće čitaoce i ostale jer era digitalizacije nije samo vrijeme u kome živimo već je za korištenje knjige u digitalizovanom obliku pretpostavljena sa mnoštvom tehničko-tehnoloških pomagala i sredstava...
Referentni URL