16-03-2012, 04:22 PM
100% Kvalitetni diplomski radovi. 65000 Gotovih radova spremnih za download. Gotovi seminarski i diplomski radovi, izrada novih unikatnih seminarskih.
UVOD
S A D R Ž A J
UVOD
Književnost je posebna vrsta jezičke delatnosti pa reč književnost koja je izvedena iz reči knjiga, malo kada upotrebljavamo u širem smislu kao naziv za sve ono što je napisano i objavljeno u knjigama. Reč literatura, opet kojom se ponekad služimo jer je postala međunarodnim terminom, izvedena je od latinske reče littera, slovo, dobila je u nas rdovno uže značenje; označuje knjige i članke o nekoj široj temi ili naučnom području. Kao naziv za književnosti upotrebljavamo i reč pesništvo, ponekad, ali ona ipak ima uglavnom uže značenje jer je izvedena iz reči pesma i upućuje na razliku između jedne velike grupe književnih dela, koja se nazivaju poezijom i druge grupe, koja se obično naziva prozom.
Književnost je stvaralačka delatnost, umetnost. Nauka o književnosti, sa druge strane, predstavlja jednu vrstu znanja, odnosno učenosti, koje se mora izražavati intelektualno, u obliku logički doslednog sistema. Proučavanje književnosti mora biti racionalno, iako je njegov predmet najčešće iracionalan.
istorija bave pojedinačnim delima, s tim što ta dela istorija posmatra kao hronološki niz, a kritika uglavnom statički. Međutim, ti pristupi se prožimaju; književnu teoriju je moguće stvoriti jedino na temelju proučavanja pojedinačnih književnih dela. Isto tako, kritika i istorija bi bile besmislene bez nekog sistema pojmova koji im pruža teorija. U pitanju je dijalektički proces uzajamnog prožimanja teorije i prakse.
U najužem smislu, termin “teorija književnosti” označava sistemsko proučavanje književnosti i metode analize književnih dela. U širem smislu, ovaj pojam obuhvata i u sebe uključuje mnoge srodne discipline, kao što su intelektualna istorija, filozofija, estetika, etika i sl. Teorija književnosti je deo nauke o književnosti koji se bavi pitanjima prirode književnosti, oblika i načina književnog izražavanja i opštih i posebnih osobina književnih dela kao umetničkih ostvarenja. Njena problemska područja su stilistika i versifikacija.
Književnost je stvaralačka delatnost, umetnost. Nauka o književnosti, sa druge strane, predstavlja jednu vrstu znanja, odnosno učenosti, koje se mora izražavati intelektualno, u obliku logički doslednog sistema. Proučavanje književnosti mora biti racionalno, iako je njegov predmet najčešće iracionalan.
istorija bave pojedinačnim delima, s tim što ta dela istorija posmatra kao hronološki niz, a kritika uglavnom statički. Međutim, ti pristupi se prožimaju; književnu teoriju je moguće stvoriti jedino na temelju proučavanja pojedinačnih književnih dela. Isto tako, kritika i istorija bi bile besmislene bez nekog sistema pojmova koji im pruža teorija. U pitanju je dijalektički proces uzajamnog prožimanja teorije i prakse.
U najužem smislu, termin “teorija književnosti” označava sistemsko proučavanje književnosti i metode analize književnih dela. U širem smislu, ovaj pojam obuhvata i u sebe uključuje mnoge srodne discipline, kao što su intelektualna istorija, filozofija, estetika, etika i sl. Teorija književnosti je deo nauke o književnosti koji se bavi pitanjima prirode književnosti, oblika i načina književnog izražavanja i opštih i posebnih osobina književnih dela kao umetničkih ostvarenja. Njena problemska područja su stilistika i versifikacija.
S A D R Ž A J
UVOD
1 „Anatomija kritike“ Nortropa Fraja 4
1.1 Anatomija kritike uopšteno 4
1.2 Prvi esej: Povijesna kritika. Teorija modusa 9
1.3 Drugi esej: Etička kritika. Teorija simbola 10
1.4 Treći esej: Arhetipska kritika. Teorija mitova 12
1.5 Četvrti esej: Retorička kritika. Teorija rodova 12
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
1 „Anatomija kritike“ Nortropa Fraja 4
1.1 Anatomija kritike uopšteno 4
1.2 Prvi esej: Povijesna kritika. Teorija modusa 9
1.3 Drugi esej: Etička kritika. Teorija simbola 10
1.4 Treći esej: Arhetipska kritika. Teorija mitova 12
1.5 Četvrti esej: Retorička kritika. Teorija rodova 12
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16