24-02-2012, 07:43 PM
100% Kvalitetni diplomski radovi. 65000 Gotovih radova spremnih za download. Gotovi seminarski i diplomski radovi, izrada novih unikatnih seminarskih.
UVOD
S A D R Ž A J
UVOD
Kada kažemo da je kultura univerzalna osnova ljudskog života, to ne znači da pretpostavljamo uniformnost kultura. Kulturu posmatramo kao osobenu čovekovu sredinu koju ljudi stvaraju prema svom izboru i mašti, proizvodeći raznolikost kulturnih tvorevina i ispunjavajući ih kao ljudski rod, određene fundamentalne i univerzalne ciljeve.
Usled složenosti i višeznačnosti pojma kultura, te usled različitih pristupa u njenom proučavanju i nemogućnosti da se kultura celovito obuhvati i prouči samo sa stanovišta jedne nauke, danas nemamo jednu opšteprihvaćenu teoriju i definiciju kulture.
U nauci postoji visok stepen saglasnosti da je pojam kulture, kao osnovne kategorije, veoma značajan u naučnom i praktičnom smislu, ali o obimu i sadržaju ovoga pojma, postoje velika razmimoilaženja. Usled složenosti i višeznačnosti, pojam kulture je veoma teško definisati a do naučno releventnih rezultata u njenom proučavanju može se doći samo sa stanovišta interdisciplinarnosti.
Etimološki razvoj pojma išao je od pasivnog u aktivni smisao, od obrade zemlje do obrade duha, od ergološkog do socijalnog značenje. Termin kultura ima latinski koren bilo da se osnov vidi u izrazu cultus – u smislu gajenja, obrade polja, bilo u colere – kao negovanje, gajenje, obrađivanje, ili najzad cultura – u smislu obrade polja. Vremenom je termin cultura evoluirao i odbio metafizički smisao: od kulture zemlje prenosi se na kulturu duha, od obrade polja na obrađivanje, kultivisanje duha.
Jednu od najstarijih definicija kultura dao je Tejlor a koja glasi: kultura ili civilizacija je takva složena celina koja obuhvata znanje, verovanje, umetnost, pravo, moral, običaje i sve druge sposobnosti i navike koje je čovek stekao kao član društva.
Dakle, može se rezimirati da postoji veliki broj definicija kulture. Kultura je najviši oblik samoodređenja čoveka, unutrašnja, vrednosno – značenjska komponenta društvenog totaliteta, čije je bitno obeležje stvaralaštvo pomoću kojeg čovek, postupkom kultivisanja menja prirodu, društvo i svoje celovito biće, s cilje unapređivanja kvaliteta života.
U tom smislu, kultura je proces i rezultat unapređivanja kvaliteta ljudskog života koji se postiže stvaralačkim delovanjem ljudi u procesu uspostavljanja produktivne i dinamičke harmonije između čoveka, društva i prirode; stvarajući i osmišljavajući svoj svet pomoću kulture, čovek rešava svoje egzistencijalne probleme i stalno razvija novi kvalitet života, zadovoljava svoje fundamentalne potrebe, razvija bogatiji sistem motivacije i sebe kao potpuniju ličnost. Iz prethodnog izlaganja jasno proizilazi da je kultura svojevrstan ljudski, društveni fenomen i da pripada samo ljudskom svetu. Prema tome, nijednu društvenu pojavu nije moguće objasniti bez relacije prema kulturi, odnosno elementima kulture koji su u njoj sadržani. S druge strane, društvo kao konkretno istorijski organizovan totalite društvenih odnosa i delovanja predstavlja i pojmovno i iskustveni okvir u kome se odvijaju kulturni procesi i nastaju kulturne pojave i elementi.
Usled složenosti i višeznačnosti pojma kultura, te usled različitih pristupa u njenom proučavanju i nemogućnosti da se kultura celovito obuhvati i prouči samo sa stanovišta jedne nauke, danas nemamo jednu opšteprihvaćenu teoriju i definiciju kulture.
U nauci postoji visok stepen saglasnosti da je pojam kulture, kao osnovne kategorije, veoma značajan u naučnom i praktičnom smislu, ali o obimu i sadržaju ovoga pojma, postoje velika razmimoilaženja. Usled složenosti i višeznačnosti, pojam kulture je veoma teško definisati a do naučno releventnih rezultata u njenom proučavanju može se doći samo sa stanovišta interdisciplinarnosti.
Etimološki razvoj pojma išao je od pasivnog u aktivni smisao, od obrade zemlje do obrade duha, od ergološkog do socijalnog značenje. Termin kultura ima latinski koren bilo da se osnov vidi u izrazu cultus – u smislu gajenja, obrade polja, bilo u colere – kao negovanje, gajenje, obrađivanje, ili najzad cultura – u smislu obrade polja. Vremenom je termin cultura evoluirao i odbio metafizički smisao: od kulture zemlje prenosi se na kulturu duha, od obrade polja na obrađivanje, kultivisanje duha.
Jednu od najstarijih definicija kultura dao je Tejlor a koja glasi: kultura ili civilizacija je takva složena celina koja obuhvata znanje, verovanje, umetnost, pravo, moral, običaje i sve druge sposobnosti i navike koje je čovek stekao kao član društva.
Dakle, može se rezimirati da postoji veliki broj definicija kulture. Kultura je najviši oblik samoodređenja čoveka, unutrašnja, vrednosno – značenjska komponenta društvenog totaliteta, čije je bitno obeležje stvaralaštvo pomoću kojeg čovek, postupkom kultivisanja menja prirodu, društvo i svoje celovito biće, s cilje unapređivanja kvaliteta života.
U tom smislu, kultura je proces i rezultat unapređivanja kvaliteta ljudskog života koji se postiže stvaralačkim delovanjem ljudi u procesu uspostavljanja produktivne i dinamičke harmonije između čoveka, društva i prirode; stvarajući i osmišljavajući svoj svet pomoću kulture, čovek rešava svoje egzistencijalne probleme i stalno razvija novi kvalitet života, zadovoljava svoje fundamentalne potrebe, razvija bogatiji sistem motivacije i sebe kao potpuniju ličnost. Iz prethodnog izlaganja jasno proizilazi da je kultura svojevrstan ljudski, društveni fenomen i da pripada samo ljudskom svetu. Prema tome, nijednu društvenu pojavu nije moguće objasniti bez relacije prema kulturi, odnosno elementima kulture koji su u njoj sadržani. S druge strane, društvo kao konkretno istorijski organizovan totalite društvenih odnosa i delovanja predstavlja i pojmovno i iskustveni okvir u kome se odvijaju kulturni procesi i nastaju kulturne pojave i elementi.
S A D R Ž A J
UVOD
1 Politička kultura 4
1.1 Pojam i značaj političke kulture 4
1.2 Evolucija pojma političke kulture 76
1.3 Nastanak i formiranje političke kulture 9
1.4 Tipologija političke kulture 10
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
1 Politička kultura 4
1.1 Pojam i značaj političke kulture 4
1.2 Evolucija pojma političke kulture 76
1.3 Nastanak i formiranje političke kulture 9
1.4 Tipologija političke kulture 10
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13