07-05-2010, 09:51 PM
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Europska unija (kratica EU) je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa saradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).
Europska unija danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 496 milijuna stanovnika.
Europsko pravo čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije, a običajeno se dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osnivački ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osnivačke ugovore, te opća načela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Sekundarno pravo čine pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU. Ti propisi obuhvaćaju: uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke, zajednička stajališta, zajedničke akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda. Međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država obično se svrstavaju između primarnog i sekundarnog prava.
Razvoj EU
19. rujna 1946. - govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe
9. svibnja 1950. - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe
18. travnja 1951. - u Parizu potpisan ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet
25. ožujka 1957. - potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
1. siječnja 1958. - Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein
19. ožujka 1958. - održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjedik Robert Schuman.
8. travnja 1965. - potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednice za oznaku spomenutih triju zajednica.
1. srpnja 1968. - uspostavljena carinska unija
1. siječnja 1973. - prvo proširenje: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
1. siječnja 1981. - drugo proširenje: u zajednicu pristupa Grčka
23. veljače 1982. - Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske
1. siječnja 1986. - treće proširenje: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici
17. veljače 1986. - u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987.
7. veljače 1992. - potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1. studenog 1993.)
1. siječnja 1995. - četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji
17. lipnja 1997. - potpisan Amsterdamski ugovor. Stupio na snagu 1. svibnja 1999.
1. siječnja 1999. - počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
11. prosinca 2000. - potpisan Ugovor iz Nice
1. siječnja 2002. - uvođenje eura u 12 država tzv. euro-zone
1. svibnja 2004. - peto proširenje: u Uniju ulazi 10 novih država članica
1. siječnja 2007. - završetak petog proširenja: u EU su ušle Bugarska i Rumunjska. Slovenija je uvela jedinstvenu europsku valutu - euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postali su i bugarski, rumunjski, te irski. Bugarska je ćirilica postala jednim od službenh pisama (uz latinicu i grčki alfabet)
Europska unija (kratica EU) je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa saradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).
Europska unija danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 496 milijuna stanovnika.
Europsko pravo čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije, a običajeno se dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osnivački ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osnivačke ugovore, te opća načela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Sekundarno pravo čine pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU. Ti propisi obuhvaćaju: uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke, zajednička stajališta, zajedničke akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda. Međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država obično se svrstavaju između primarnog i sekundarnog prava.
Razvoj EU
19. rujna 1946. - govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe
9. svibnja 1950. - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe
18. travnja 1951. - u Parizu potpisan ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet
25. ožujka 1957. - potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
1. siječnja 1958. - Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein
19. ožujka 1958. - održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjedik Robert Schuman.
8. travnja 1965. - potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednice za oznaku spomenutih triju zajednica.
1. srpnja 1968. - uspostavljena carinska unija
1. siječnja 1973. - prvo proširenje: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
1. siječnja 1981. - drugo proširenje: u zajednicu pristupa Grčka
23. veljače 1982. - Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske
1. siječnja 1986. - treće proširenje: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici
17. veljače 1986. - u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987.
7. veljače 1992. - potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1. studenog 1993.)
1. siječnja 1995. - četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji
17. lipnja 1997. - potpisan Amsterdamski ugovor. Stupio na snagu 1. svibnja 1999.
1. siječnja 1999. - počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
11. prosinca 2000. - potpisan Ugovor iz Nice
1. siječnja 2002. - uvođenje eura u 12 država tzv. euro-zone
1. svibnja 2004. - peto proširenje: u Uniju ulazi 10 novih država članica
1. siječnja 2007. - završetak petog proširenja: u EU su ušle Bugarska i Rumunjska. Slovenija je uvela jedinstvenu europsku valutu - euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postali su i bugarski, rumunjski, te irski. Bugarska je ćirilica postala jednim od službenh pisama (uz latinicu i grčki alfabet)