04-05-2010, 11:46 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.
Bubrezi su parni ekstatorni organi smje{teni u retroperitonealnom prostoru sa obe strane ki~menog stuba. Du`ina im je oko 11 cm, {irina 5,5-7,5 cm. Te`ina bibrega iznosi 120-170 gr.
Gornji polovi bubrega se nalaze u visini XII grudnog pr{ljena , a donji u visini III slabinskog pr{ljena. Nijesu paralelni sa ki~mom. Gornji polovi bubrega bli`i su ki~menom stubu i sa njim prave ugao.
Na unutra{njoj strani bubrega nalazi se centralno postavlje hilus bubrega. To je mjesto ulaza arterija i vena, nervnih spletova i limfnih sudova u bubreg. Bubre`no tkivo je pokriveno fibroznom opnom koja je srasla sa parenhimom.
Na popre~nom presjeku bubrega ispod fibrozne opne razlikuje se spolja{nji dio-kora (kortex), debljine 1,5 cm, i unutra{nji dio-sr` (medula).
U sr`i se nalaze papile Malpighiae, trouglastog oblika, sa bazom na granici izme|u kore i sr`i a ~iji vrhovi {tr~e u ~a{icama bubre`ne karlice.
Piramide su odvojene jedna od druge prostorijama svjetlije boje, koji se nazivaju Bertinijevi stubi}i (Columnae Bertini).
U sr`i bubrega nalaze se oko 10 piramida, opkoljene ~a{icama (calices) koje su produ`eci bubre`ne karlice.
Krvni sudovi bubrega. – Bubrezi su izvanredno vaskularizovani. Ja~ina bubre`nog protoka krvi iznosi 1200 ml/mol, odnosno 1/5 minutnog volumena srca. Oko 90 % od ja~ine bubre`nog protoka krvi proti~e kroz koru bubrega, a znatno manja zapremina dospijeva u sr`. Glavna bubre`na arterija uti~e na nilus bubrega i grana se u prednju (ventralnu) i zadnju (dorzalnu) granu.
Ventralna grana se dijeli u tri interlobarne arterije koje snabdijevaju gornji, srednji i donji dio prednje povr{ine bubrega.
Dorzalna strana se tako|e dijeli na tri segmentalne arterije za apikalni, zadnji i donji segment bubrega.
Ne postoji kolateralna cirkulacija izme|u lobarnih arterija i njihovih grana. U prostoru kore bubrega iz interlobarnih arterija odvajaju sa aferentne arteriole cijelom njihovom du`inom.
Aferentne arteriole ~itavom du`inom sadr`e mi{i}na vlakna, a na kraju i mioepitelne }elije u kontaktu sa macula densa.
Preko grana lu~ne arterije (a.arcuatae) – a. rectavera ili na rectae spuriae sr` bubrega dobija krv.
Bubrezi su parni ekstatorni organi smje{teni u retroperitonealnom prostoru sa obe strane ki~menog stuba. Du`ina im je oko 11 cm, {irina 5,5-7,5 cm. Te`ina bibrega iznosi 120-170 gr.
Gornji polovi bubrega se nalaze u visini XII grudnog pr{ljena , a donji u visini III slabinskog pr{ljena. Nijesu paralelni sa ki~mom. Gornji polovi bubrega bli`i su ki~menom stubu i sa njim prave ugao.
Na unutra{njoj strani bubrega nalazi se centralno postavlje hilus bubrega. To je mjesto ulaza arterija i vena, nervnih spletova i limfnih sudova u bubreg. Bubre`no tkivo je pokriveno fibroznom opnom koja je srasla sa parenhimom.
Na popre~nom presjeku bubrega ispod fibrozne opne razlikuje se spolja{nji dio-kora (kortex), debljine 1,5 cm, i unutra{nji dio-sr` (medula).
U sr`i se nalaze papile Malpighiae, trouglastog oblika, sa bazom na granici izme|u kore i sr`i a ~iji vrhovi {tr~e u ~a{icama bubre`ne karlice.
Piramide su odvojene jedna od druge prostorijama svjetlije boje, koji se nazivaju Bertinijevi stubi}i (Columnae Bertini).
U sr`i bubrega nalaze se oko 10 piramida, opkoljene ~a{icama (calices) koje su produ`eci bubre`ne karlice.
Krvni sudovi bubrega. – Bubrezi su izvanredno vaskularizovani. Ja~ina bubre`nog protoka krvi iznosi 1200 ml/mol, odnosno 1/5 minutnog volumena srca. Oko 90 % od ja~ine bubre`nog protoka krvi proti~e kroz koru bubrega, a znatno manja zapremina dospijeva u sr`. Glavna bubre`na arterija uti~e na nilus bubrega i grana se u prednju (ventralnu) i zadnju (dorzalnu) granu.
Ventralna grana se dijeli u tri interlobarne arterije koje snabdijevaju gornji, srednji i donji dio prednje povr{ine bubrega.
Dorzalna strana se tako|e dijeli na tri segmentalne arterije za apikalni, zadnji i donji segment bubrega.
Ne postoji kolateralna cirkulacija izme|u lobarnih arterija i njihovih grana. U prostoru kore bubrega iz interlobarnih arterija odvajaju sa aferentne arteriole cijelom njihovom du`inom.
Aferentne arteriole ~itavom du`inom sadr`e mi{i}na vlakna, a na kraju i mioepitelne }elije u kontaktu sa macula densa.
Preko grana lu~ne arterije (a.arcuatae) – a. rectavera ili na rectae spuriae sr` bubrega dobija krv.