04-04-2010, 08:58 PM
SADRŽAJ:
UVOD 3
1. NEPOTPUNA (NESAVRŠENA )KONKURENCIJA 5
1) Monopol 6
2) Duopol 6
3) Oligopol 7
4) Monopolistička konkurencija 7
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 10
UVOD
Tržište predstavlja mjesto gdje se ponuda i potražnja robe i usluga susreću i kao stalan i organizovan oblik dovode u međusobni kontakt, kao skup kupaca i prodavaca.
Tržište je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca, kroz stvarna ili potencijalna međusobna djelovana, određuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda.
Kao polaznu osnovu za razgovor o konkurenciji koristićemo podjelu tržišnih struktura po kojoj postoje dva osnovna tipa: savršena, tj. potpuna konkrencija i nesavršena, tj, nepotpuna konkurencija.
Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca i kupaca na tržištu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na tržištu , a učesnici na tržištu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj kupuju ili prodaju, tj. cijena je objektivno data veličina.
Promjena cijene je posljedica aktivnosti svih prodavaca i kupaca, a nikako posljedica njihovog pojedinačnog djelovanja. Dakle, na savršenim konkurentskim tržištima pojedinačni proizvođači su ustvari preduzimači cijena, tzv. price-takers.
Iz navedenog proizilazi da je savršeno konkurentsko tržište takvo tržište na kome sva preduzeća proizvode identične proizvode, a svako preduzeće je tako malo da njegov izbor nivoa proizvodnje ne utiče ni na cijelu industriju niti na cijene.
U praksi se rijetko susreću ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji pšenice, kukuruza, nafte, pa se može reći da u većini slučajeva prevladava nesavršena konkurencija.
Nesavršena konkurencija postoji kada kupac ili prodavac mogu uticati na cijenu proizvoda. Glavna obilježja su previsoke cijene i preniska proizvodnja, i o njoj će više riječi biti u nastavku ovog seminarskog rada.
ZAKLJUČAK
Za monopolističku konkurenciju karakteristično je da relativno veliki broj proizvođača, relativno male ekonomske snage, nudi sličan ali diferenciran proizvod.
Osim toga, karakteriše je i velika elastičnost tražnje koja je veća i izraženija ako je proizvod manje diferenciran. Promjene u cijeni utiču na količinu prodaje cijele konkurencije, a dugoročno gledano, ta ravnoteža eliminiše mogućnost ekstraprofita.
Dakle, monopolistička konkurencija predstavlja efektivnu konkurenciju i podrazumjeva borbu između konkurenata na tržištu.
Konstantan je uzajamni pritisak tako da svi moraju uložiti maksimalne napore kako bi opstali na tržištu.
UVOD 3
1. NEPOTPUNA (NESAVRŠENA )KONKURENCIJA 5
1) Monopol 6
2) Duopol 6
3) Oligopol 7
4) Monopolistička konkurencija 7
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 10
UVOD
Tržište predstavlja mjesto gdje se ponuda i potražnja robe i usluga susreću i kao stalan i organizovan oblik dovode u međusobni kontakt, kao skup kupaca i prodavaca.
Tržište je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca, kroz stvarna ili potencijalna međusobna djelovana, određuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda.
Kao polaznu osnovu za razgovor o konkurenciji koristićemo podjelu tržišnih struktura po kojoj postoje dva osnovna tipa: savršena, tj. potpuna konkrencija i nesavršena, tj, nepotpuna konkurencija.
Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca i kupaca na tržištu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na tržištu , a učesnici na tržištu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj kupuju ili prodaju, tj. cijena je objektivno data veličina.
Promjena cijene je posljedica aktivnosti svih prodavaca i kupaca, a nikako posljedica njihovog pojedinačnog djelovanja. Dakle, na savršenim konkurentskim tržištima pojedinačni proizvođači su ustvari preduzimači cijena, tzv. price-takers.
Iz navedenog proizilazi da je savršeno konkurentsko tržište takvo tržište na kome sva preduzeća proizvode identične proizvode, a svako preduzeće je tako malo da njegov izbor nivoa proizvodnje ne utiče ni na cijelu industriju niti na cijene.
U praksi se rijetko susreću ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji pšenice, kukuruza, nafte, pa se može reći da u većini slučajeva prevladava nesavršena konkurencija.
Nesavršena konkurencija postoji kada kupac ili prodavac mogu uticati na cijenu proizvoda. Glavna obilježja su previsoke cijene i preniska proizvodnja, i o njoj će više riječi biti u nastavku ovog seminarskog rada.
ZAKLJUČAK
Za monopolističku konkurenciju karakteristično je da relativno veliki broj proizvođača, relativno male ekonomske snage, nudi sličan ali diferenciran proizvod.
Osim toga, karakteriše je i velika elastičnost tražnje koja je veća i izraženija ako je proizvod manje diferenciran. Promjene u cijeni utiču na količinu prodaje cijele konkurencije, a dugoročno gledano, ta ravnoteža eliminiše mogućnost ekstraprofita.
Dakle, monopolistička konkurencija predstavlja efektivnu konkurenciju i podrazumjeva borbu između konkurenata na tržištu.
Konstantan je uzajamni pritisak tako da svi moraju uložiti maksimalne napore kako bi opstali na tržištu.