24-01-2013, 08:11 PM
UVOD
S A D R Ž A J
Definicija kojom se kazuje da se pedagogija bavi vaspitanjem i obrazovanjem bila bi prihvatljiva samo ako bi se pod vaspitanjem podrazumevalo isključivo tzv. vaspitanje u užem smislu, tj. isključivo razvijanje sposobnosti i formiranje pogleda na svet (odnosno oni intencionalni uticaji na razvoj ličnosti koji su sračunati na razvijanje njenih psiho-fizičkih sposobnosti i formiranje određenih komponenata pogleda na svet). Budući, međutim, da vaspitanje ima i svoje šire značenje, koje je, uz to, i daleko uobičajenije od užeg značenja izlišno je uz vaspitanje spominjati i obrazovanje. Osnovno značenje termina vaspitanje jeste ukupnost intencionalnog uticanja na razvoj ličnosti.
Stoga reći da se pedagogija bavi vaspitanjem i obrazovanjem isto je što i tvrditi da joj predmet obuhvata sve intencionalne uticaje na razvoj ličnosti i one od tih uticaja koji se tiču sticanja znanja, umenja i navika. Tvrditi da je pedagogija nauka o vaspitanju i obrazovanju slično je tvrdnji da biologija proučava živu prirodu i biljke. Rečeno se odnosi i na definiciju po kojoj je pedagogija nauka o vaspitanju, obrazovanju i nastavi. Nastava je jedan od oblika vaspitanja, pa kad se kaže da se pedagogija bavi vaspitanjem - podrazumeva se i onaj oblik vaspitanja koji se naziva nastavom. pedagogiju bi trebalo definisati kao nauku o vaspitanju mladih, dok bi andragogiju predstavljala nauka o vaspitanju odraslih. Sporno je, međutim, da li je vaspitanje odraslih toliko specifično, toliko različito od vaspitanja mladih, da je andragogiju, koja se njime bavi. nužno izdvajati iz pedagogije. Dakle, najprihvatljivija je ona definicija kojom se kazuje da je predmet pedagogije vaspitanje (kao ukupnost intencionalnog uticanja na razvoj ličnosti, nezavisno od njenog uzrasta). Pedagogija je, znači, nauka o vaspitanju.
Stoga reći da se pedagogija bavi vaspitanjem i obrazovanjem isto je što i tvrditi da joj predmet obuhvata sve intencionalne uticaje na razvoj ličnosti i one od tih uticaja koji se tiču sticanja znanja, umenja i navika. Tvrditi da je pedagogija nauka o vaspitanju i obrazovanju slično je tvrdnji da biologija proučava živu prirodu i biljke. Rečeno se odnosi i na definiciju po kojoj je pedagogija nauka o vaspitanju, obrazovanju i nastavi. Nastava je jedan od oblika vaspitanja, pa kad se kaže da se pedagogija bavi vaspitanjem - podrazumeva se i onaj oblik vaspitanja koji se naziva nastavom. pedagogiju bi trebalo definisati kao nauku o vaspitanju mladih, dok bi andragogiju predstavljala nauka o vaspitanju odraslih. Sporno je, međutim, da li je vaspitanje odraslih toliko specifično, toliko različito od vaspitanja mladih, da je andragogiju, koja se njime bavi. nužno izdvajati iz pedagogije. Dakle, najprihvatljivija je ona definicija kojom se kazuje da je predmet pedagogije vaspitanje (kao ukupnost intencionalnog uticanja na razvoj ličnosti, nezavisno od njenog uzrasta). Pedagogija je, znači, nauka o vaspitanju.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Jačanje emocionalnih kompetencija 4
1.1 Pojam emocionalnih kompetencija 4
1.2 Način jačanja emocionalnih kompetencija 5
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
1 Jačanje emocionalnih kompetencija 4
1.1 Pojam emocionalnih kompetencija 4
1.2 Način jačanja emocionalnih kompetencija 5
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15