25-03-2011, 01:01 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Učenje je relativno trajna i progresivna promena ponašanja individue koja je rezultat prethodne aktivnosti individue. Za dete i odraslog čoveka kažemo da je od malih nogu naučio da se bori za ostvarenje onog što želi; za drugu decu kažemo da su ih roditelji naučili da plačem i drugim oblicima ucenjivanja postižu svoje ciljeve.
U pristupu poimanju odraslog čoveka, filozofskom i psihološkom, javljaju se dva najčešća kriterija: (1) genetski i {2) antropološki.
Teoriiski prilozi o pojmu odrastaso čovek razlikuje se međusobno među svojim polazištima, što je uslovljeno društveno-filozofskim i andragoškim pogledima njihovih autora. Ipak, sva ta razmatranja pojmovno prilaze odraslom čoveku sa tri stanovišta: ...
Odrastao čovek
U pristupu poimanju odraslog čoveka, filozofskom i psihološkom, javljaju se dva najčešća kriterija: (1) genetski i {2) antropološki . Prvi kriterij polazi od odraslog čoveka kao bića u genezi primarno ostajući na razvojnim karakteristikama svojstvenim pojedinim uzrasnim stupnjevima. Sa stanovišta mogućnosti učenja, kriterij je primarnog značaja jer otkriva njegove uzrasne relacije, a samim tim i uzrasne relacije edukacije.
Međutim, sa stanovišta poimanja odraslog čoveka, krajnje je nedovoljan jer pored razvojnih karakteristika postoje i odlike koje su opšte po svom značenju, imanentne, manje ili više, odraslom čoveku uopšte. Kako se tim problemom prevashodno bavi filozofska antropologija, to će antropološki pristup, odnosno otkrivanje i isticanje opštih svojstava odraslog čoveka, a samim tim i njegovih psiho-socijalnih posebnosti vis-a-vis adolescenta, činiti nužnu metodološku dopunu genetskom pristupu. . .
Učenje je relativno trajna i progresivna promena ponašanja individue koja je rezultat prethodne aktivnosti individue. Za dete i odraslog čoveka kažemo da je od malih nogu naučio da se bori za ostvarenje onog što želi; za drugu decu kažemo da su ih roditelji naučili da plačem i drugim oblicima ucenjivanja postižu svoje ciljeve.
U pristupu poimanju odraslog čoveka, filozofskom i psihološkom, javljaju se dva najčešća kriterija: (1) genetski i {2) antropološki.
Teoriiski prilozi o pojmu odrastaso čovek razlikuje se međusobno među svojim polazištima, što je uslovljeno društveno-filozofskim i andragoškim pogledima njihovih autora. Ipak, sva ta razmatranja pojmovno prilaze odraslom čoveku sa tri stanovišta: ...
Odrastao čovek
U pristupu poimanju odraslog čoveka, filozofskom i psihološkom, javljaju se dva najčešća kriterija: (1) genetski i {2) antropološki . Prvi kriterij polazi od odraslog čoveka kao bića u genezi primarno ostajući na razvojnim karakteristikama svojstvenim pojedinim uzrasnim stupnjevima. Sa stanovišta mogućnosti učenja, kriterij je primarnog značaja jer otkriva njegove uzrasne relacije, a samim tim i uzrasne relacije edukacije.
Međutim, sa stanovišta poimanja odraslog čoveka, krajnje je nedovoljan jer pored razvojnih karakteristika postoje i odlike koje su opšte po svom značenju, imanentne, manje ili više, odraslom čoveku uopšte. Kako se tim problemom prevashodno bavi filozofska antropologija, to će antropološki pristup, odnosno otkrivanje i isticanje opštih svojstava odraslog čoveka, a samim tim i njegovih psiho-socijalnih posebnosti vis-a-vis adolescenta, činiti nužnu metodološku dopunu genetskom pristupu. . .