Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

SADRŽAJ

1.UVOD………………………………………………………………………………1
2. POJAM KRIZE I KRIZNOG PR-A……………………………………………..2
2.1. FAKTORI KOJI UTIČU NA KRIZU……………………………………3
2.2. PONAŠANJE KLJUČNIH STEJKHOLDERA PREDUZEĆA
ZA VREME KRIZE…………………………………………………………..4
3. KRIZNO VOĐENJE ODNOSA SA JAVNOŠĆU……………………………...5
4. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………..12
LITERATURA………………………………………………………………………..13


3.KRIZNO VOĐENJE ODNOSA SA JAVNOŠĆU

Krizno vođenje odnosa s javnošću obuhvata: krizno planiranje, krizno vođenje i postkrizno vođenje odnosa s javnošću. Odnosi s javnošću imaju važnu ulogu u sve tri faze kriznog vođenja.



Glavna pravila za sagledavanje krize su sledeća:

Prvo pravilo - "Iskoristimo priliku!"
Drugo pravilo kaže da se u krizi uvek pripremimo na najgore i odmah zamislimo najgori mogući scenario.

Sve što je preduzeće izjavilo i učinilo u krizi može imati dugoročan uticaj na poslovanje i identitet preduzeća u javnosti.

Planiranje komunikacije pre krize možemo ukratko sažeti kao:

• predviđanje i prepoznavanje potencijalnih kriznih situacija,
• oblikovanje krizne komunikacijske grupe i osposobljavanje njenih članova,
• prepoznavanje upletenih javnosti u kriznom položaju,
• oblikovanje komunikacijske strategije i taktika,
• određivanje i oblikovanje efikasnih komunikacijskih puteva za upletene javnosti, te za smanjivanje štete ugleda preduzeća,
• testiranje i prilagođavanje komunikacijskog plana,
• određivanje i osposobljavanje glasnogovornika,
• priprema kriznog komunikacijskog centra,
• priprema check liste za moguću krizu i glavnih informacija o preduzeću.

Skladan pristup planiranju komunikacije počinje prepoznavanjem potencijalne krize. Taj može sadržavati pregled:

• sadašnje situacije koja lako može preći u kriznu,
• kriznih situacija koje su već zadesile preduzeće i mogu se ponoviti,
• pregled planiranih aktivnosti preduzeća koje mogu izazvati negodovanje deoničara.

Kod predviđanja kriza menadžeri moraju uzeti u obzir verovatnoću da će do krize doći, kao i njen "destruktivni" (negativni) učinak. Menadžeri mogu pomoći izradom karte mogućih kriza i njihovih učinaka, u koju uvrštavaju događaje i tokove uočene u okolini. Preduzeće se na krizu može odazvati na različite načine. Strategije koje preduzeća pretežno upotrebljavaju u praksi možemo podeliti na pet glavnih skupina:

1. strategija priznanja,
2. strategija pravne pomoći,
3. strategija ćutanja,
4. strategija povlačenja i napada,
5. strategija traženja širih razloga za nastanak krize.

U izjavi za javnost informacije bi trebale biti poređane na sledeći način:

• priroda događaja,
• lokacija događaja,
• pojedinosti o događaju (broj mrtvih i povređenih, na koji su način oštećena područja, kakvi su uticaji na okolinu i na rad preduzeća...),
• pojedinosti o preduzetim aktivnostima,
• citirani navodi žaljenja višeg menadžera o događaju,
• pojedinosti o istragama uzroka događaja.

------------------------------------------------------------------
Jan Thenell: The Library's Crisis Communications Planner: A PR Guide for Handling Every Emergency, ALA Editions, 2004.