09-09-2010, 05:23 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
1.0. UVODNE NAPOMENE
Založno pravo je stvarno pravo na tuđem objektu, a hipoteka je založno pravo na nekretnini. Mi nemamo svoju reč za hipoteku,pa koristimo ovu reč grčkog porekla, koja je nastala od pod i staviti, što znači podstaviti odnosno opteretiti.Hipoteka se odnosi na određeno potraživanje i određenu nekretninu, promjena vlasnika opterećene nekretnine nije pravno relevantna, a poverilac je ovlašten na način određen zakonom da traži namirenje svog potraživanja iz vrednosti te nekretnine pre poverilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i pre poverilaca koji su hipoteku stekli posle njega uključivši i stečajni postupak. Kod nas se najčešće hipotekom osigurava potraživanje – zajam dat na izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju nekretnine na koju se stavlja hipoteka, kredit dat za izvođenje melioracionih radova i podizanje porodičnih stambenih zgrada, ali to naravno ne mora biti slučaj.
Zanimljivo je da je hipoteka u Srbiji prvi put propisana Uredbom o intabulaciji iz 1839. godine, po kojoj je mogla nastati samo na zahtjev poverioca, bez pristanka dužnika.posle toga hipoteka je bila regulisana Srbijanskim građanskim zakonikom. Odredbama sadržanim u sedmoj glavi je bila jedinstveno regulisana zaloga, u okviru koje je, posle opštih odredbi i pravila o ručnoj zalozi, regulisana i hipoteka. Uredbe o intabulaciji su donesene i 1853. i 1854. godine, a mijenjane su kasnijim propisima. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je detaljno regulisao hipoteku, a ona se prema njegovim odredbama, sticala upisom u sudske zastavne knjige.
U socijalizmu gotovo marginalizovana, hipoteka danas ponovo postaje veoma interesantna i doživljava svoju punu afirmaciju, kao vjerovatno najsigurniji oblik stvarno-pravnog obezbeđenja. Za njen dalji razvoj i osavremenjivanje neophodno je što pre izvršiti svojinsku transformaciju kako bi se definisali titulari prava na nekretninama sa klasičnim svojinsko-pravnim ovlaštenjima, zatim ažurirati javne knjige koje vode evidenciju prava u pogledu nekretnina i uskladiti ih sa stvarnim stanjem, te ustanoviti brz i efikasan sistem za njenu realizaciju.
Sadržaj:
1.0. Uvodne napomene 3
1.1. Način sticanja 4
1.2. Predmet hipoteke 5
1.3. Prava i obaveze hipotekarnog poverioca 6
1.3.1 Pravo namirenja 7
1.3.2 Pravo prvenstva 8
1.4. Pravo i obaveze hipotekarnog dužnika 9
1.5. Prestanak hipoteke 10
1.6. Zaključak 12
Literatura 13
1.0. UVODNE NAPOMENE
Založno pravo je stvarno pravo na tuđem objektu, a hipoteka je založno pravo na nekretnini. Mi nemamo svoju reč za hipoteku,pa koristimo ovu reč grčkog porekla, koja je nastala od pod i staviti, što znači podstaviti odnosno opteretiti.Hipoteka se odnosi na određeno potraživanje i određenu nekretninu, promjena vlasnika opterećene nekretnine nije pravno relevantna, a poverilac je ovlašten na način određen zakonom da traži namirenje svog potraživanja iz vrednosti te nekretnine pre poverilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i pre poverilaca koji su hipoteku stekli posle njega uključivši i stečajni postupak. Kod nas se najčešće hipotekom osigurava potraživanje – zajam dat na izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju nekretnine na koju se stavlja hipoteka, kredit dat za izvođenje melioracionih radova i podizanje porodičnih stambenih zgrada, ali to naravno ne mora biti slučaj.
Zanimljivo je da je hipoteka u Srbiji prvi put propisana Uredbom o intabulaciji iz 1839. godine, po kojoj je mogla nastati samo na zahtjev poverioca, bez pristanka dužnika.posle toga hipoteka je bila regulisana Srbijanskim građanskim zakonikom. Odredbama sadržanim u sedmoj glavi je bila jedinstveno regulisana zaloga, u okviru koje je, posle opštih odredbi i pravila o ručnoj zalozi, regulisana i hipoteka. Uredbe o intabulaciji su donesene i 1853. i 1854. godine, a mijenjane su kasnijim propisima. Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru je detaljno regulisao hipoteku, a ona se prema njegovim odredbama, sticala upisom u sudske zastavne knjige.
U socijalizmu gotovo marginalizovana, hipoteka danas ponovo postaje veoma interesantna i doživljava svoju punu afirmaciju, kao vjerovatno najsigurniji oblik stvarno-pravnog obezbeđenja. Za njen dalji razvoj i osavremenjivanje neophodno je što pre izvršiti svojinsku transformaciju kako bi se definisali titulari prava na nekretninama sa klasičnim svojinsko-pravnim ovlaštenjima, zatim ažurirati javne knjige koje vode evidenciju prava u pogledu nekretnina i uskladiti ih sa stvarnim stanjem, te ustanoviti brz i efikasan sistem za njenu realizaciju.
Sadržaj:
1.0. Uvodne napomene 3
1.1. Način sticanja 4
1.2. Predmet hipoteke 5
1.3. Prava i obaveze hipotekarnog poverioca 6
1.3.1 Pravo namirenja 7
1.3.2 Pravo prvenstva 8
1.4. Pravo i obaveze hipotekarnog dužnika 9
1.5. Prestanak hipoteke 10
1.6. Zaključak 12
Literatura 13