Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.
Staranje o zaštiti zdravlja i bezbednosti na radu zaposlenih smatra se značajnim segmentom menadžmenta ljudskih resursa. Jer, organizaciji su potrebni zdravi radnici i radnici koji su zadovoljni načinom ostvarivanja i merama zaštite svojih legitimnih prava i interesa iz radnog odnosa. Samo takvi radnici mogu biti zadovoljni svojim položajem u organizaciji i biti uspešni u svom poslu. Menadžment organizacije treba da ulaže maksimalne napore za očuvanje i zaštitu njihovog zdravlja i njihove bezbednosti na poslu. U teoriji i praksi upravljanja ljudskim resursima i drugih naučnih disciplina (npr. radnog prava) pravi se razlika između:
•opšte zaštite zaposlenih, koja se odnosi na sve zaposlene i
•posebne zaštite zaposlenih, koja se odnosi na pojedine kategorije zaposlenih.
Statisticki podaci na svetskom nivou nisu nimalo ohrabrujuci – u svetu godišnje nastane 265 miliona povreda na radu , od toga 355 hiljada smrtnih (što, u proseku, iznosi hiljadu dnevno), utvrdi se 160 miliona novih slucajeva profesionalnih oboljenja , a procenjuje se da 1.650.000 ljudi umire godišnje od profesionalnih bolesti . Kada se na ovaj broj doda broj smrtnih povreda na radu, proizilazi da svake godine usled obavljanja odredjene delatnosti umire oko dva miliona ljudi.
OPSTA ZAŠTITA ZAPOSLENIH
Briga o zdravlju i bezbednosti zaposlenih jedna je od značajnijih aktivnosti menadžmenta. Reč je o funkciji koja se neposredno odražava na individualnu i organizacionu uspešnost, troškove poslovanja i očuvanje ljudskih potencijala u organizaciji. Osim toga, staranje o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenih doprinosi većem zadovoljstvu zaposlenih, većoj produktivnosti i većoj zainteresovanosti za ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa.
Menadžment organizacije snosi punu odgovornost za obezbeđivanje neškodljivih i bezbednih uslova rada i očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja svih zaposlenih. Takva odgovornost, između ostalog, proizilazi i iz zakonskih propisa svake zemlje. Česte povrede i nesrećni slučajevi na radu, sve veći broj invalida rada i profesionalnih oboljenja i slični razlozi, doprineli su pooštravanju zakonskih i drugih propisa o zaštiti na radu, zaštiti zdravlja i bezbednosti na radu, posebnoj zaštiti žena i omladine itd.
Prema odredbama člana 64. Zakona o radu Srbije, zaposleni ima pravo na bezbednost i zaštitu zdravlja na radu, u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan da organizuje rad kojim se obezbeđuje zaštita života i zdravlja zaposlenih, u skladu sa važećim propisima. Odredbama člana 65. istog zakona propisano je da zaposleni ne može da radi prekovremeno, odnosno noću, ako bi po nalazu nadležnog organa za ocenu zdravstvene sposobnosti, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, takav rad mogao da pogorša njegovo zdravstveno stanje. Zaposleni sa zdravstvenim smetnjama ne može da obavlja poslove koji bi izazvali pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja ili posledice opasne za njegovu okolinu.
U savremenim organizacijama se preduzimaju brojne mere i aktivnosti u oblasti opšte zaštite zdravlja i bezbednosti zaposlenih. To je njihova zakonska i moralna obaveza i njihov očigledan interes. Mnogi autori ističu da se najznačajnijim aktivnostima organizacije u navedenoj oblasti mogu smatrati: (Stone, Meltz, 1991)
•kontrola fizičkih i drugih rizika,
•jačanje svesti o potrebi bezbednosti i
•promocija dobrog zdravlja.
Kontrola fizičkih i drugih rizika i opšta zaštita zaposlenih
Redovnim kontrolisanjem, praćenjem i eventualnim otklanjanjem fizičkih i drugih mogućih rizika po život, zdravlje i bezbednost zaposlenog, daje se konkretan i direktan doprinos zaštiti njegovog fizičkog i mentalnog zdravlja i njegove sigurnosti na poslu. Takvim pristupom se smanjuju rizici od povređivanja i nesrećnih slučajeva na poslu, kao i rizici od nastanka profesionalnih oboljenja uzrokovanih nepovoljnim i po zdravlje štetnim uslovima rada. Kontrola rizika, između ostalog, podrazumeva i obavezu poslodavca da svako radno mesto i svakog izvršioca maksimalno zaštiti od poznatih rizika koji ugrožavaju ili mogu da ugroze život ili zdravlje zaposlenih.
U skladu sa propisima o zaštiti na radu i zaštiti zaposlenih, poslodavac je dužan da na prikladan način upozna zaposlene sa mogućim rizicima na poslu i obezbedi im odgovarajuću zaštitnu opremu i druge neophodne zaštitne mere. Međutim, dobro je poznato da postoje poslovi koji su veoma štetni za ljudsko zdravlje, čak i onda kada se u organizaciji dosledno primenjuju svi relevantni propisi iz oblasti zaštite zaposlenih i zaštite na radu. Dakle, radi se o poslovima sa povećanim rizikom, na čije izvršioce se primenjuju mere posebne (dodatne ili pojačane) zaštite zaposlenih, o kojima će se u nastavku opširnije govoriti.
JAČANJE SVESTI O POTRBI UNAPREĐIVANJA BEZBEDNOSTI ZAPOSLENIH