Teorijske odrednice poreza u republici Hrvatskoj

Hrvatska se tek zadnjih par godina prepoznaje kao poželjna turistička destinacija, te se kao mlada država tek mora konkretno pokazati u svijetu. Turisti od turističkog odredišta očekuju mirnu, simpatičnu i zanimljivu zemlju gdje će provesti vrlo lijepe trenutke svoga odmora. Hrvatska im to mora omogućiti, no prije nego što se zapute moraju pronaći smještaj, planirati provod te dogovoriti cijene. Cijena im mora biti primamljiva jer je puno sličnih destinacija. Cijena nesmije biti velika. Različita porezna opterečenja koja čine cijenu upravo odbijaju turiste, jer su prevelika i imaju veliki utjecaj na ovu gospodarsku granu.
Turizam se ne može razvijati različito od gospodarstva, ali ga može potaknuti, te pozitivne promjene mogu korjenito promjeniti situaciju u hrv. turizmu. Uloga države je uz pomoć fiskalnih instrumenata dolaziti do sredstava za financiranje općih sektora. Porezi su najdjelotvorniji instrument financiranja. To je jedno od glavnih pokretača, ali i faktora preživljavanja u suvremenom svijetu. Hrvatska nema potpuno pravedan porezni sustav. Ovaj rad obrađuje samo jedan dio tog sustava, a to je porez na dodanu vrijednost.
Također se daje komparativna analiza fiskalnih opterećenja u Republici Hrvatskoj i turistički razvijenim zemljama Europi kroz koju se mogu izvući zaključci o potezima koje je neophodno povući u cilju stvaranja modernog fiskalnog sustava, a samim time i određivanja stope PDV-a koja će donijeti napredak u turizmu , ali i popunjavanja državnog proračuna.
Temeljna svrha istraživanja u okviru teme « PDV u ugostiteljstvu » je utjecaj PDV-a na poslovanje ugostiteljskih objekata, te veličina njegova opterećenja na turizam, te što bi se moglo poduzeti da bi se hrvatski turizam stavio u ravnopravnu poziciju sa ostalim tur. Destinacijama u Europi.
Temeljna svrha istraživanja u okviru teme diplomskog rada je kako PDV ima utjecaj na hotelijerstvo i ugostiteljstvo, ali i cjelokupni turizam , te utjecaj nove stope PDV-a koja se uvodi pocetkom sljedece godine.
Diplomski rad se sastoji od cetiri dijela. U prvom dijelu se upoznajemo sa nastankom poreza i obiljezjima poreza opcenito.
Drugi dio diplomskog rada se oslanja na upoznavanje pojma poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, te osnovne podjele poreza,.
Treći dio govori o jednom specificnom i relativno novom porezu, a to je porez na dodanu vrijednost , te ga izdvaja kao subjekt istraživanja, te predstavlja njegove odrednice, elemente, razloge, te komparaciju sa porezima nekih drugih Europskim zemalja.
PDV u ugostiteljstvu , njegove specificnosti ,te osnovna obilježja nove stopa PDV-a obrađuju se u četvrtom poglavlju .


TEORIJSKE ODREDNICE POREZA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od osoba i poduzeća da bi pomoću prikupljenog novaca financirala javne rashode. Drugim riječima, svi moramo plaćati dio svojih prihoda državi da bi nam ona za uzvrat osigurala javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, javna sigurnost, briga za starije i siromašne članove društva i sl. U toj definiciji važne su dvije stvari: porezi su obvezna davanja i za plaćene poreze nema trenutačne izravne protuusluge.

Odrednica da su porezi obvezna davanja znači da jednom kad dospiju na naplatu trebaju biti i uplaćeni državi. U suprotnome država može prisilom (sudovima, policijom) ostvariti svoje pravo. Zato neki poreze nazivaju prisilnim iznuđivanjem.

Važno je i to da pojedinac za plaćeni porez ne dobiva izravnu protuuslugu, tj. ako u svibnju platite 1.000 kuna poreza, ne znači da ćete se u tome mjesecu smjeti koristiti uslugama bolnice, škole ili policije do iznosa od 1.000 kuna i nakon toga će vam te usluge biti uskraćene. Jednako tako, ako u tome mjesecu iskoristite 700 kuna usluga, država vam neće vratiti 300 kuna poreza. Porezima nije unaprijed određena njihova namjena niti količina usluge koju ćete za uzvrat dobiti. Oporezivanje je zasada jedini poznati praktični način ubiranja sredstava za financiranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. Čini se da su poreznici svugdje oko nas: porez na dohodak i doprinosi ustežu nam se izravno iz plaće, porez na dodanu vrijednost povećava cijenu robe koju kupujemo, plaćamo porez na promet nekretnina kada kupujemo stan, trošarinu kada automobil punimo benzinom ili kada popijemo pivo u kafiću. Gotovo svaku našu aktivnost vezanu za robu i usluge prati neka vrsta poreza.