Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Ciljevi su neophodni u svakoj oblasti gde performanse i rezultati direktno i vitalno utiču
na opstanak i prosperitet organizacije.
Korist:
– Pružaju osećanje usmerenja
– Usredsređuju naše napore
– Usmeravaju naše planove i odluke
– Pomažu nam da ocenimo naš napredak
Ciljevi produbljuju definisanu misiju organizacije u njenim ključnim oblastima upravljanja rastom i razvojem. Najčešće se ciljevi ozabačavaju kao stanja ili situacije u koje organizacije žele da dođu , odnosno rezultati koje žele da postignu.
Ciljevi proizilaze iz plana misije preduzeća,stoga se mogu objasniti kao njegova specifikacija i detaljizacija. U uslovima sve veće turbulentnosti i kompleksnosti sredine,u kojoj organizacija obavlja svoju privrednu ili širu društvenu misiju, ciljevi postaju primarna odluka, prema kojima se vrši usmeravanje i koordiniranje njenih aktivnosti.
Osnovna obeležja ciljeva su njihova vremenska i prostorna dimenzija. Ciljevi treba da budu realni i ostvarljivi. Određivanje i dimenzionisanje ciljeva je uslovljeno stanjem i planskim pretpostavkama o internim faktorima sredine organizacije ( snage i slabosti ), s jedne strane, i stanjem i pretpostavkama o eksternim faktorima sredine organizacije ( šanse i pretnje ),s druge strane. Klasifikacija ciljeva organizacije može se izvršiti na osnovu različitih kriterijuma. Neki od kriterijuma su:
1.) Prema nivou organizacije razlikuju se ciljevi: a) strategijskog (na nivou organizacije), b) taktičkog (srednji nivo,nivo diviziona ili SBU organizacije), i c) operativnog karaktera (nivo odeljenja i individualni ciljevi unutar funkcionalnih jedinica ili biznis diviziona);
2.) Prema mogućnosti kvantifikacije razlikuju se : opipljivi ili kvantitativni ciljevi ( tržišno učešće,fizički obim itd), neopipljivi ili kvalitativni ciljevi (razvoj sposobnosti menadžera,zadovoljstvo zaposlenih,radni moral,itd);
3.) Prema hijerarhijskom nivou, mogu se razlikovati : neposredni ciljevi i posredni ciljevi
4.) Prema planskom horizontu : dugoročni,srednjoročni i kratkoročni ciljevi ;
5.) Prema nivou društvene odgovornosti: ekonomski ciljevi, ciljevi – briga za potrošače,ciljevi – briga za zaposlene, ciljevi – briga za ekologiju, i ciljevi – briga za društvo u najopštijem značenju.
6.)
Može se reći da organizacije imaju mnoge ciljeve koji menadžerima služe za obavljanje mnogobrojnih menadžment aktivnosti.
Menadžerske aktivnosti su pod uticajem mnogobrojnih stejkholdera,koji mogu biti pojedinci ili grupe, koji mogu da utiču ili već utiču na rezultate poslovanja preduzeća (zaposleni,vlasnici akcionari,menadžeri,kupci,vlada,dobavljači,konkurencija,lokalna zajednica itd.)
Prema istaživanjima sprovedenim u SAD krajem sedamdesetih godina XX veka,a vezano za strategijske ciljeve u 82 firme dobijeni su različiti rezultati....
8str