Vinarsrvo ili enologija (dolazi od grčke reči enos = vino) jeste nauka koja - a proizvodnju, njegovanje i čuvanje svih vrsta vina od grožđa, zatim rakije od komine, vinskog taloga, kao i svih drugih proizvoda koji se dobijaju pri preradi grožđa. Kao nauka, vinarstvo se zasniva na zakonima i osnovama hemije, biohemije, fizike, mikrobiologije, kao i na praktičnom iskustvu.
Vino je piće koje ima određenu hranljivost, higijensku vrednost i lekovitost u umerenim količinama. Hranljiva vrednost vina potiče od njegovih sastojaka: mineralnih i azotnih materija, šećera, kiselina i vitamina. Na higijensku vrednost vina ukazivao je i Luj Paster, smatrajuci ga najzdravijim picem. U daljim istraživanjima je utvrđeno antioksidativno, antibaktericidno, antitoksično, antikancerogeno i kardioprotektivno svojstvo vina.
Prema Platonovim rečima, "vino je najbolji dar koji su ljudima poklonili bogovi"!
Većina ljudi ceni vino zbog njegovog izvanrednog i kompleksnog ukusa. Postoje bezbroj različitih vrsta vina, od kojih se svako kombinuje sa određenom vrstom hrane. Što zapravo znači da bi ste mogli proživeti ceo životni vek, a da ne probate isto vino dvaputa, naravno ukoliko biste imali dovoljno novca.
Kao lek, vino su koristili i antički narodi o čemu svedoče brojni zapisi. Hipokrat, otac medicine zapisao je : “ Vino je nešto što je izvanredno prilagođeno čoveku, ako mu se i u zdravlju i u bolesti daje s razlogom i u pravoj meri prema ustrojstvu prema ustrojstvu pojedinaca”.
Savremena medicina smatra da je njegov uticaj na ljudski organizam specifičan i vredan pažnje. Naime, istraživanja su pokazala da vino pozitivno utiče na želudac, jetru, srce, te da poboljšava pamćenje, suzbija stres i usporava starenje. To su samo neka od blagotvornih uticaja vina, čije nam konzumiranje preporučuju i naučnici.
Pre svega vino kao i ostale namernice treba uzimati umereno.Ukoliko se unosi u prekomernim količinama, vino može naškoditi vašem telu u velikoj meri. Ključ je umerenost.
Kako jedan čaša vina uz večeru može koristiti našem organizmu? Trenutna istraživanja koja sprovodi UCA- Davis ukazuju na to da vino smanjuje pojavu srčanih ( koronarnih ) bolesti.
Ovo je jedno vreme bilo poznato i kao „francuski paradoks“, zata što lekari nisu mogli otkriti zašto Francuzi poznati po svom načinu ishrane (konzumiranju sira, maslaca, jaja, mesa i dr.hrane pune holesterola i masti ) ne obolevaju u većoj meri od srčanog udara. Ispostavilo se da je odgovor u vinu.
SADRŽAJ
UVOD .
1.PROIZVODNJA VINA
1.1.Proizvodnja vina u svetu .
1.2.Zdravstveni i farmakološki aspekat .
2.DEFINISANJE KVALITETA VINA
2.1.Faktori od kojih zavisi kvalitet vina .
2.2.Određivanje kvaliteta vina .
2.3.Fizičko-hemijsko određivanje
2.4.Organoleptičko određivanje .
2.5.Mikrobiološko ispitivanje .
3.DEFINICIJE, KLASIFIKACIJA I KATEGORIJE KVALITETA
VINA
3.1.Definicije i klasifikacija vina .
3.2.Pojam i definicija kvaliteta .
3.3.Činioci od kojih zavise karakšer i kvališeš vina
3.4.Pokazašelji kvaliteta vina .
3.5.Označavanje kvaliteta vina u prometu .
4.UTICAJ VINA NA ZDRAVLJE .
5.PRAVILNIK O KVALITETU I DRUGIM ZAHTEVIMA ZA VINO………………
5.1.Podela vina……………………………………………………………………………
5.2.Podela vina prema boji……………………………………………………………….
5.3.Hemijski sastav vina i deklarisanje vina………………………………………………
6.OCENJIVANJE KVALITETA VINA .
6.1.Ocenjivanje vina
6.2.Uslovi rada komisije .
6.3.Redosled ocenjivanja i temperatura vina
6.4.Principi ocenjivanja
ZAKLJUČAK .
LITERATURA .