Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Europi do 1951. godine

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Europi do 1951. godine
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz istorije.

Europska dominacija završila je s krajem Prvog svjetskog rata. Bio je to kraj europske prevlasti i početak američkoga stoljeća. Potpunu afirmaciju Sjedinjene Države će doživjeti nakon Drugoga svjetskoga rata. Europa će biti na dnu. Postat će granica sukoba dvaju sustava vrijednosti. S istoka će pritiskati surovi Staljinov komunizam, a sa zapada privlačni i marketinški dotjeran američki kapitalizam. Europljani će morati pronaći vlastiti put. Rješenje će biti ujedinjenje.
U diplomskom radu Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Europi do 1951. godine opisan je razvoj američkoga odnosa prema Europi od kraja američkog izolacionizma 1941., kada su Sjedinjene Države ušle u Drugi svjetski rat, do 1951. godine kada je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik, što je bio početak europske integracije. Američka vanjska politika u tom je razdoblju prihvaćala razne modele rješenja za Europu: fragmentacija, decentralizacija, a kasnije i ujedinjenje, unifikacija, tj. integracija. Rad je kronološki podijeljen u nekoliko cjelina. Vrijeme do 1945. obilježeno je predsjednikovanjem Franklina Delana Roosevelta koji je imao viziju održavanja svjetskoga mira zajedničkim djelovanjem velesila, pri čemu bi Europa postala zona interesa neke od velikih sila koja bi o njoj skrbila. U analizi američke politike, posebno je izdvojen njen odnos prema Njemačkoj. Za to postoje dva razloga: prvi, radi se o najjačem europskom gospodarstvu; drugi, Njemačka je kao poražena zemlja zahtijevala poseban američki tretman. Politika SAD-a prema Njemačkoj je sve do 1947. bila pod očitim utjecajem Morgenthuova plana kojim je predviđeno političko i ekonomsko uništenje Njemačke.
Nakon 1945. Washington sve više prihvaća ideju stvaranja jake Europe. Zbog interesa tržišta i gospodarstva, ali i zbog jačanja napetosti sa Sovjetskim Savezom, Amerika intenzivira promociju europske političke i ekonomske integracije. Poslijeratno razdoblje obilježeno je jačanjem komunističkih partija u Zapadnoj Europi, siromaštvom i uopće europskom nemoći. Amerikanci su na europske izazove odgovorili prihvaćanjem Trumanove doktrine i Marshallovog plana koji će postati simbol američkog utjecaja na Europu. Nakon toga, američke vizije se sve više temelje na želji za sprječavanjem komunizma, a razdoblje je obilježeno početcima Hladnoga rata. Američka prisutnost u Europi konačno je potvrđena osnivanjem Sjevernoatlantskog saveza (NATO), a iste godine stvorena je Savezna Republika Njemačka. Europa je oživjela. Bili su stvoreni preduvjeti za snažniju integraciju.

RATNI KONTEKST

Novi se rat svjetskih razmjera 1940. godine rasplamsavao u Europi. Nakon pobjede u Poljskoj (1939.), nacistička Njemačka se okrenula prema zapadu. Belgija, Nizozemska, Danska; blitzkrieg je bio nezaustavljiv. Hitler je stvarao novu kartu Europe. Francuska je «šaptom pala». Njemački tenkovi ušli su u Pariz bez otpora 14. lipnja. Jedina dobro vijest bila je evakuacija francuskih i britanskih odreda kod Dunkerquea, završena početkom lipnja. Na udaru se ubrzo našla Velika Britanija. Novi britanski premijer Winston Churchill obećao je sugrađanima pobjedu u ratu s neprijateljem koji se činio jačim nego ikada.
Istodobno, u Sjedinjenim Američkim Državama Franklin Delano Roosevelt postao je 1940. godine prvim i do danas jedinim američkim predsjednikom izabranim u treći mandat. U kampanji je Amerikancima obećao da njihova zemlja neće ponovno ratovati u Europi. Bez obzira na obećanja sugrađanima, Roosevelt je Ameriku polako uvlačio u europski rat za koji su pristalice izolacionizma tvrdile da je samo još jedno krvavo poglavlje europskih sukoba. Kongres je 1935. donio Akt o neutralnosti kojim je zabranio slanje američkog naoružanja bilo kojoj zemlji u ratu. Dvije godine poslije Roosevelt je govorio o potrebi izoliranja država koje izazivaju rat, predlažući njihovo smještanje u političku karantenu. Nakon nacističkog osvajanja gotovo cijele Zapadne Europe, a pogotovo pada Pariza javno mišljenje o ratu se promijenilo. Vojni proračun je povećan. Velike investicije u vojnu industriju bile su dobrodošao nastavak New Deala, glavnog Rooseveltovog aduta u kampanji. Ubrzana je izgradnja podmornica neophodnih za eventualni rat s militarističkim Japanom. John Kenneth Galbraight, direktor jednog od američkih odjela za vojna istraživanje (U.S. Strategic Bombing Survey), kasnije će otkriti da su 1941. Sjedinjene Države proizvodile više tenkova i zrakoplova od Njemačke, premda je Reich već dvije godine ratovao, a Amerika još uvijek bila izvan rata. Roosevelt je o SAD-u govorio kao o «velikom arsenalu demokracije». Ministrom rata imenovan je intervencionist Henry L. Stimson. Početkom 1941. bilo je očito da su britanske ratne snage iscrpljene. U ožujku je u Kongresu predložen i usvojen Zakon o zajmu i najmu (lend-lease). Njime se Velikoj Britaniji i drugim zemljama nepovratno davala potrebna oprema, brodovi i oružje američke proizvodnje. Američki nosači zrakoplova prevozili su britanske zračne snage do Mediterana, a britanska mornarica imala je mogućnost opskrbe i popravljanja u američkim bazama. U kolovozu je sklopljen ugovor o davanju 50 razarača britanskoj vojsci u zamjenu za prava na građenje baza u nekim britanskim kolonijama. Premda SAD nisu bile u ratu, one su de facto u njemu sudjelovale. Predsjednik Roosevelt i britanski premijer Churchill intenzivno su se dogovarali o ratu. Kruna njihovih dogovora bio je tajni sastanak na Atlantiku. Dogovorili su osnovna načela ratne politike i platformu okupljanja antifašističkih snaga. Program je poznat kao Atlantska povelja. Objavljena je 14. kolovoza 1941. Njome je istaknuto pravo svake nacije na samoodređenje i oblik državnog uređenja po vlastitom izboru. Potvrđeno je pravo na slobodnu plovidbu svjetskim morima, nužnost gospodarske suradnje i stvaranje mehanizma kolektivne sigurnosti. Uporaba sile nakon poraza nacizma trebala je nestati iz međunarodne politike. Atlantska povelja otvorila je put političkog djelovanja saveznika na njihovim budućim sastancima (Moskva, Teheran, Jalta, Potsdam), na kojima će raspravljati o poslijeratnoj slici svijeta i odnosima koji trebaju nastati. Roosevelt je tada govorio o gašenju požara na susjedovom imanju. Kako bi spriječio da se požar proširi na njegovu kuću, svatko će susjedu pomoći u gašenju požara.
No, vatra će se uskoro proširiti do susjeda, odnosno američkoga teritorija. Golema japanska flota napala je američku ratnu luku Pearl Harbour u Tihom oceanu 7. prosinca 1941. godine. Građani Sjedinjenih Američkih Država bili su šokirani. Više od 2400 američkih vojnika postalo je žrtvama rata u kojem SAD službeno nisu sudjelovale. Javnost i politika odbacili su izolacionizam. Kongres SAD-a s jednim je glasom protiv podržao ulazak u rat s Japanom. Zbog odredbi Trojnog pakta ubrzo su rat SAD-u objavile Njemačka, Italija i njihovi europski saveznici.

EUROPA U AMERIČKIM KONCEPCIJAMA DO 1945. GODINE

Europska pitanja u Americi


Amerika se u međuratnom razdoblju malo bavila europskim pitanjima. Izolacionizam je prevladavao u službenim američkim razmišljanjima. Razočarani u imperijalistički nadobudne europske zemlje, a najviše Francusku, američka se politika vratila izolacionizmu i Monroevoj doktrini koju je stotinu godina ranije koncipirao James Monroe, peti američki predsjednik. Cilj Monroeve doktrine bilo je trajna eliminacija stranih utjecaja na zapadnoj hemisferi. Kongres je odbio prijedlog ulaska Sjedinjenih Država u Ligu naroda čiji je inicijator bio upravo američki predsjednik Woodrow Wilson. Bez obzira na povlačenje, SAD su ipak sudjelovale u razvoju Europe nakon Prvoga svjetskoga rata. Velike američke pozajmice preko Dawesova i Youngova plana omogućile su Njemačkoj lakše plaćanje reparacija i oporavak. Ekonomiju su obnovile i velike investicije američkih poduzeća, čak i tijekom Velike krize. Tvornica Coca-Cole, simbola američkoga kapitalizma, otvorena je 1929. u Essenu. Proizvodnja je rasla kroz tridesete unatoč nacističkom negodovanju. Do početka rata 1939. proizvodila je 4,5 milijuna gajbi.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
12:25 AM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Pokret za autonomiju Bosne od 1831 do 1832 godine derrick 0 1,143 09-02-2014 12:44 AM
zadnja poruka: derrick
  Osvajanja cara Dušana i politika od 1346-1355 godine derrick 0 680 08-09-2013 03:23 PM
zadnja poruka: derrick
  Privredne prilike u Nemačkim zemljama posle Bečkog kongresa 1815. godine Maja 0 1,021 27-08-2012 12:14 PM
zadnja poruka: Maja
  Prvi svetski rat – pobede srpske i crnogorske vojske 1914. godine VS1 0 973 17-02-2012 06:09 PM
zadnja poruka: VS1
  Justinijanova zakonodavna politika Maja 0 1,576 14-02-2012 12:51 PM
zadnja poruka: Maja

Skoči na forum: