Politička prava i slobode - ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Građanska i politička prava, kao i ostala ljudska prava i sobode, predstavljaju garanciju demokratije, ali i sredstvo njene kontrole.
S obzirom da je vlast izborna i smjenjiva, i da se slobodom mišljenja, izražavanja, informiranja i obavezom javnosti rada kontrolira, prinuđena je da poštuje zagarantovana ljudska prava i slobode. U suprotnom dolazi do gubitka političke podrške birača. Ovakvim konceptom se ljudska prava i slobode ne ostvaruju u potpunosti, ali uveliko olakšavaju uslove života građanima.
U klasična politička prava i slobode ubrajaju se:
1. Sloboda misli, savjesti, religije ili uvjerenja,
2. Sloboda izražavanja,
3. Sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organiziranja,
4. Pravo učestvovanja u vlasti.

Sloboda misli, savjesti, religije ili uvjerenja

Sloboda misli, savjesti, religije ili uvjerenja priznaje se kao apsolutno pravo koje ne može biti ničim ograničeno. Ova sloboda se zasniva na ličnom uvjerenju o univerzumu i stvoritelju, i svaki pojedinac ima slobodu volje da sam utvrđuje svoje moralne stavove. Sloboda vlastitog izbora uvjerenja i sistema vrijednosti, čini nas odgovornima pred vlastitom savjesti. Niko nema pravo da nameće religiju ili druga vjerovanja, ali država, u određenim slučajevima, ima pravo da, u skladu sa zakonom, ograničava njihovo ispoljavanje.
Ovo pravo je zaštićeno Univerzalnom deklaracijom, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, te Deklaracijom o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja. Nesnošljivost i diskriminacija se tumače kao „ svako stvaranje rizika, isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti na osnovu vjere ili uvjerenja, sa ciljem ili posljedicom negiranja ili umanjivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na temelju ravnopravnosti.“ Diskriminacija se tumači kao uvreda ljudskog dostojanstva i smetnja je prijateljskim međudržavnim odnosima.
Deklaracija je donesena kao otpor i osuda religijskoj netrpeljivosti i njenoj instrumentalizaciji u političke svrhe, međutim, ona je i danas prisutna u svim dijelovima svijeta.



Sadržaj

Uvod 2
1 Sloboda misli, savjesti, religije ili uvjerenja 2
2 Sloboda izražavanja i informiranja 3
3 Pravo učestvovanja u vlasti 4
4 Sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organiziranja 4
LITERATURA 5