POJAM I PREGLED BANKARSKIH RIZIKA

1.UVOD ...3
2. POJAM I VRSTE BANKARSKIH RIZIKA ...4
2.1. KREDITNI RIZIK ...5
2.2. OPERATIVNI RIZIK ... 6
2.2.1 UNUTRAŠNJA PREVARA ...7
2.2.2 VANJSKA PREVARA ...7
2.2.3 RADNO PRAVO I SIGURNOST NA RADU ... 7
2.2.4 ODNOSI S KLIJENTIMA, PROIZVODI.... 7
2.2.5 OŠTEĆENJE FIZIČKE IMOVINE...8
2.2.6 PREKID U POSLOVANJU I PAD SISTEMA ...8
2.2.7 IZVRŠENJE ISPORUKA I UPRAVLJANJE PROCESIMA...8
2.3 TRŽIŠNI RIZIK...10
2.3.1 RIZIK KAMATNE STOPE...10
2.3.2 DEVIZNI RIZIK...11
2.3.3 RIZIK VLASNIČKIH UDJELA/ KAPITALA ... 12
2.3.4 ROBNI RIZIK ... 12
2.4 RIZIK LIKVIDNOSTI... 13
3. ZAKLJUČAK ....14
4. LITERATURA...15



1.UVOD
Bilo koje poslovanje koje ima za cilj maksimiziranje profita, uključujući bankarstvo suočeno je sa makroekonomskim rizicima (efekti recesije) i mikroekonomskim rizicima (prijetnje nove konkurencije). Dodatni potencijalni rizici sa kojima se sve firme moraju suočiti su zaostajanje u tehnologiji, poslovna kriza dobavljača, političko uplitanje, prirodne nesreće. Ipak, banke se suočavaju također sa brojnim rizicima, atipičnim za ne-finansijske firme. Kada su banke u pitanju, suštinski posao je upravljanje rizicima koji nastaju od bilansnog i vanbilansnog poslovanja. Kroz ovaj seminarski rad su obrađene četiri osnovne vrste bankarskog rizika: kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti. Kamatni i devizni rizici se uklapaju kao sastavne komponente tržišnog rizika. Po strani ostaje likvidnosti rizik kao specifičan bankarski rizik. Postoje i razne vrste operativnog rizika kao što su kompjuterski i tehnološki rizici, pravni rizici itd. U centru pažnje bankarskog menadžmenta su kreditni i tržišni rizici koji presudno utiču na solventnost banke posebno u uslovima pojačane konkurencije na bankarskom i finansijskom tržištu.

2. POJAM I VRSTE BANKARSKIH RIZIKA
Banke su izložene čitavom spektru rizika u svom poslovanju kao što je prikazano na slici 1.1. Sa ekonomskog stajališta rizik predstavlja vjerovatnoću nastupanja nekog štetnog događaja. Rizici se obično definišu kao štetan uticaj na profitabilnost nekoliko odvojenih izvora nesigurnosti. Mjerenje rizika zahtjeva razmatranje kako nesigurnosti tako i potencijalnog lošeg uticaja na profitabilnost.



Neke od podkategorija bankarskih rizika su: suvereni rizik (rizik rata, civilnih nemira...), sistemski rizik (slom bankarskog sistema uslijed neizvršenja obaveza kod finansijske institucije, rizik industrijskog pada...), rizik konkurencije, informacioni rizik ( rizik da pogrešne informacije utiču na odlučivanje banke), tehnološki rizik, rizik od nesreće (rizik gubitka nekretnina, dokumenata ili klijenata kroz požare, poplave..), zakonski rizik, rizik uslovljavanja (rizik da zaposleni nisu efektivno ispunili zakonske obaveze koje banku podvrgavaju obavezama), rizik reputacije, rizik od kriminala.

2.1. KREDITNI RIZIK
Kreditni rizik ili rizik druge ugovorne strane određuje se kao vjerovatnost da dužnik ili izdavatelj finansijskog sredstva neće biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema uvjetima utvrđenim u sporazumu o kreditiranju- sastavni je dio bankovnog poslovanja. Među rizicima sa kojima se banka suočava, ovo je najvažnija vrsta. Neizvršavanje obaveza od strane klijenata banke, kao druge strane u kreditnom poslu, ima za rezultat gubitak cjelokupnog potraživanja.
Osim klasičnih kreditnih poslova, kreditni rizik nastaje kod trgovanja različitim finansijskim instrumentima na tržištu. Uprkos inovacijama u području finansijskih usluga kreditni je rizik još najznačajniji pojedinačni uzrok stečajeva banaka. Razlog tome jest što se više od 80% bilanse stanja banaka u načelu odnosi na ovaj vid upravljanja rizicima. Kreditni rizik se javlja kad god su bankovna sredstva investirana, izložena, proširena i posvećena. Kreditni rizik se može pronaći u: kreditima, investicijskom portfoliu, bankovnim prekoračenjima, kreditnim pismima. Kreditni rizik također postoji u različitim bankovnim proizvodima, aktivnostima i uslugama kao što su: derivati, devizni kurs, gotovinske usluge, trgovinske finansije. Ovaj rizik ne postoji kad je riječ o ulaganju u državne vrijednosne papire ili bankovne depozite čiju isplatu jamči država. Za kreditni rizik se u engleskoj terminologiji često koristi izraz default risk pri čemu default nastaje u tri slučaja :
• Prvo,ako dužnik ne izvrši plaćanja po kreditnom ugovoru ni posle najmanje tri mjeseca od momenta dospijeća
• Drugo, ako dužnik prekrši neku od zaštitnih klauzula u kreditnom ugovoru tada se automatski pokreću pregovori između banke i dužnika u protivnom banka zahtjeva da dužnik momentalno vrati cijeli dug.
• Treće, ekonomski default nastaje kada ekonomska vrijednost aktive dužnika padne ispod vrijednosti njegovog duga. Ekonomska vrijednost duga predstavlja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih na sadašnji momenat putem odgovarajuće diskontne stope. Naime, ako tržišna vrijednost aktiva dužnika padne ispod tržišne vrijednosti obaveza to znači da su sadašnja očekivanja budućih novčanih tokova takva da se dug ne može vratiti.

2.2. OPERATIVNI RIZIK
Operativni rizik Baselski odbor za nadzor banaka definira kao rizik gubitaka koji proizlaze iz neprimjerenih ili pogrešnih unutrašnjih procesa , ljudi i sistema ili zbog vanjskih događaja. 2 Ova definicija uključuje pravni,ali isključuje strateški rizik. Strateški rizik je potencijalni gubitak koji se može pojaviti uslijed:
-vođenja neefektivne poslovne strategije,
- odsustva integrisane poslovne strategije,
- nemogućnosti i nesposobnosti da se integrišu te strategije
-nemogućnosti i nesposobnosti da banka prilagodi svoje strategije promjenama koje nastaju u poslovnom okruženju. Banka preuzima strateški rizik kada ulazi u nove poslovne aktivnosti ili kada mijenja način na koji trenutno izvršava neku od važnih aktivnosti. Banka izgrađuje sistem upravljanja operativnim rizikom u skladu sa smjernicama baselskog sporazuma o adekvatnosti kapitala ( Basell II). Sistem se temelji na prikupljanju podataka koji su posljedica operativnog rizika ( razvrstanih prema poslovnim linijama i vrstama događaja) i periodičnom provođenju samoprocjene rizika i kontrola.
Tendencije kao što su povećano korištenje visoko automatizirane tehnologije, porast poslovanja sa stanovništvom i rast elektronskog bankarstva, sve veće oslanjanje na vanjske izvore i povećano korištenje razrađenih tehnika za smanjenje izloženosti kreditnom i tržišnom riziku utjecali su na povećanje izloženosti operativnom riziku. Operativni rizik banke je usko povezan sa njenim operativnim politikama i procesima i da li ima adekvatne kontrole. Ovaj rizik je teško mjeriti direktno ali je vjerovatno veći što je veći broj odjeljenja i filijala, zaposlenih ili kredita insajderima. (slajdovi) Vrste operativnog rizika su: unutrašnja prevara, vanjska prevara, radno pravo i sigurnost na radu, odnosi sa klijentima i proizvodi, štećenja fizičke imovine, prekidi u poslovanju i pad sistema, izvršenje isporuka i upravljanje procesima.