Organizacija protokola (2)

Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Riječ protokol je grčkoga podrijetla, a isprva je označavala vrpcu ili pečat koji se lijepio na dokumente kao dokaz njegove izvornost . Danas protokolom nazivamo i svojevrsni međunarodni sporazum, zbirku pisanih i običajnih normi međusobnog ponašanja država i njihovih predstavnika, kao i posebnu ustanovu ili više njih koje se bave primjenom navedenih normi.

Protokol podrazumijeva obvezu poštivanja konkretnih općeprihvaćenih načela u međusobnom ophođenju iz čega proizlazi i diplomacija (međusobno ophođenje državnika preko njihovih predstavnika), odnosno diplomatski protokol(prihvaćena načela, njihova primjena). 3Primjenjuje se kod službenih kontakta, kontakta sa strancima prilikom službenih i svečanih priredbi, prigoda, a odvija se prema strogo utvrđenom redu i pravilima . Sve što te odnose regulira ulazi u diplomatski protokol, a kršenje istih je dovodilo i do ratova.

Bečka konvencija o diplomatskim odnosima propisuje neka ustaljena pravila. To je minimum pravila, nepoštivanjem kojeg može izazvati ne samo diplomatske nesporazume, nego i ozbiljne sporove među državama . Mnoga pitanja iz diplomatskog protokola, međutim, nisu uređena međunarodnim ugovorima. To se ponajprije odnosi na pitanje ceremonijala, reda prvenstva i povlastica. Zbog toga se ta pitanja rješavaju na temelju međunarodnog običajnog prava, općeprihvaćene prakse, domaćim zakonodavstvom, te ustaljenim tradicijama i običajima država. Neka pravila, prije nekog zajedničkog događaj, države mogu međusobno dogovoriti posredstvom protokola

Protokol se ne svodi samo na ceremonijali kurtoaziju, nego označuje ukupan način ophođenja u svim službenim situacijama i profesionalcima koji su dobro upoznati s pravilima protokola.
Danas kada je razvijena vanjskotrgovinska razmjena, intenzivirani su znanstveni i kulturni kontakti, kada gradovi i tvrtke održavaju veze širom svijeta, sindikati, predstavnici tiska, raznih udruženja, sportske organizacije, međunarodni kontakti već odavno nisu domena isključivo profesionalnih diplomatskih službi.
Pojačan kontakt i intenzivno komuniciranje nametnuli su potrebu stvaranja protokolarnih službi i u većim gradovima i tvrtkama, koje se brinu za organizaciju posjet, doček, prihvat i boravak gostiju. Ove službe nisu ograničene samo na inozemne susrete već se svi gosti, poslovni partneri i posjetioci primaju prema utvrđenom redu, funkciji i značenju.
Ti neslužbeni protokoli nisu tako strogi kao diplomatski ali ravnaju se po osnovnim crtama, propisima i normama koji vuku korijenje predviđenim za državne-diplomatske protokole i nedovoljno poznavanje tog internacionalnog kodeksa vanjskih formi službenog kontakta je nepotreban luksuz.
Protokol uključuje jednako diplomate kao i sve one osobe koje se nađu u situaciji da javno istupaju i komuniciraju na međunarodnom, ali i na domaćem planu.

PROMETNI KORIDORI - OPĆENITO

Međunarodne pruge

Ova vrsta pruga su koridori ili magistralne pruge. Hrvatskom prolaze dva važna (pan)europska koridora. To su Koridor X i Koridor V. Koridor X prolazi kroz Hrvatsku. Ova kategorija željezničkih pruga spada u najvišu i najvažniju kategoriju.
Paneuropski prometni koridori definirani su prometni putovi u središnjoj i istočnoj Europi koji svojom važnošću zahtijevaju ulaganje u slijedećih 10-15 godina. Ti koridori definirani su na tri paneuropske prometne konferencije koje su bile održane na razini ministara prometa (Prag 1991.g., Kreta 1994.g., Helsinki 1997.g. - definiran X. koridor). Pruge na X. koridoru već su svrstane u mrežu europskih pruga kao najkraća i najbolja veza zapadne i jugoistočne Europe.