Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Agneš Heler je rođena 1929. u Budimpešti i jedna je od preživelih u Holokaustu. Otac i veći deo porodice ubijeni su u Aušvicu. Od 1947. bila je student, a između 1955-1958 asistent Đerđa Lukača, sa kojim je kao istaknutim pripadnikom disidentskog pokreta “nove levice”, proterana sa Univerziteta u Budimpešti nakon mađarske revolucije. U periodu od 1963-1973. bila je istraživač u mađarskoj Akademiji nauka a zatim ponovo proterana i četiri godine “politički nezaposlena”, uz zabranu objavljivanja radova. Agneš Heler je 1977. emigrirala u Australiju gde je predavala do 1983. Od 1984. do prošlog semestra bila je redovni profesor na Novoj Školi u NJujorku.
Od 1990. član je mađarske Akademije nauku, dok je u poslednjih deset godina dobila brojne nagrade i priznanja, među kojima su i počasno odlikovanje La Trobe Univerziteta u Melburnu (1996) i Univerziteta u Buenos Airesu (1997). 2006. Agneš Heler dobila je prestižnu Zoning (Sonning) nagradu Univerziteta u Kopenhagenu (reč je o najvećoj nagradi u oblasti kulture u Danskoj čiji su prethodni dobitnici bili Vaclav Havel, Ingmar Bergman i Ginter Gras), za pola veka kreativnog doprinosa evropskoj kulturi. Autor je 40 knjiga (izdvajamo: Marksistička teorija vrednosti (1972), Renesansni čovek (1978), Teorija istorije (1982), Ponovo Lukač (1983), Istočna levica – zapadna levica (1987), Postmoderno političko stanje (1989), Da li Moderna može da preživi? (1990), Jedna teorija Moderne (1999), i poslednja knjiga Vreme je iskočilo iz zgloba (2000)). Autor je i preko stotinu članaka, kao i višedecenijski saradnik brojnih organizacija i časopisa, i nekadašnji urednik u redakcijama poput Praxis International , Social Praxis, Theses Eleven i New German Critique.
Dok niko ne dovodi u sumnju impresivnu širinu interesa i tema kojima se bavila Agneš Heler – od političke filozofije, ontologije, istorije filozofije, etike, estetike, filozofije istorije do teorije književnosti – teško je ustanoviti čak elementarno slaganje kada je reč o bližem određenju njenih teorijskih, a još više političkih pozicija. U površnim medijskim karakterizacijama i vladajućem mnjenju, a ponekad i akademskim krugovima, često se poslednjih godina moglo čuti da je reč o jednom od najvećih svetskih “bivših marksista” , koji je još odavno prihvatio neoliberalne teorije moderne, a nakon terorističkih napada 11-og septembra čak pokazao sklonost ka prihvatanju neokonzervativnih pozicija. Da nešto nije baš sasvim u redu sa ovako jednostavnim opisom, jasno je već iz činjenice da će ortodoksni marksisti neretko reći da Heler zapravo nikada nije ni bila pravi marksista dok će, s druge strane, liberali - a konzervativci pogotovo - s neverovatnom dozom sumnjičavosti, tvrditi baš suprotno: da je bila i ostala levičar koji nije bitno izmenio svoja uverenja...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Stoicizam i epikureizam u istoriji filozofije Agnes Heler 5
1.2 Osnovna filozofska načela stoičko-epikurejskog vođenja života 9
1.3 Sklad sa prirodom 12
1.4 Načela samoodržanja 15
1.5 Stoičko-epikurejski tipovi 17
1.6 Tipologije globalnih društava 19
1.7 Agnes Heler i Budimpeštanska škola 24
ZAKLJUČAK 30
LITERATURA 32